Protekla sedmica na globalnoj sceni bila je obilježena dramatičnom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku, koja je donijela političke potrese, vojne napade širom regije, ali i snažne reakcije na svjetskom i domaćem tržištu.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je objavio smrt Alija Hameneija, tek drugog vrhovnog vođe Irana od osnivanja Islamske Republike Iran 1979. godine. Informaciju su kasnije potvrdili i iranski državni mediji. Trump je Hameneija nazvao "jednim od najgorih ljudi u historiji" te pozvao iranski narod na ustanak i svrgavanje režima. Njegova smrt otvorila je pitanje nasljednika, budući da nije javno imenovao osobu koja bi ga zamijenila, a izbor novog vrhovnog vođe sada je u rukama iranske Skupštine stručnjaka.
Istovremeno, sigurnosna situacija u regiji dodatno se pogoršala. Izraelske snage najavile su novu seriju udara na Hezbollah u Libanu, dok su iz više država Zaljeva stizale vijesti o eksplozijama i uzbunama. Stanovnici Dubaija, Abu Dhabija i Dohe prijavili su eksplozije, a vlasti u Bahreinu aktivirale su sirene za uzbunu. Napetosti su se dodatno pojačale nakon iranskih raketnih napada širom regije, što je otvorilo strah od šireg regionalnog sukoba.
Pad dionica, skok nafte i zlata
Eskalacija sukoba brzo se prelila i na finansijska tržišta. Globalni investitori povlačili su kapital iz rizične imovine, pa su azijske dionice pale oko 1,5 posto, dok su terminski ugovori na američke indekse izgubili gotovo jedan posto. Istovremeno su cijene nafte snažno porasle, referentna nafta Brent u jednom trenutku skočila je i do 13 posto prije nego što se stabilizirala oko 77 dolara po barelu.
Trgovci su posebno fokusirani na status Hormuškog tjesnaca, ključnu pomorsku rutu za globalni transport nafte, čije bi zatvaranje moglo izazvati ozbiljne poremećaje u snabdijevanju energentima.
Bloomberg
U međuvremenu su se zaoštrile i političke tenzije između Sjedinjenih Država i pojedinih evropskih saveznika, nakon što su neke članice NATO-a odbile omogućiti korištenje svojih vojnih baza za operacije protiv Irana. Trump je zbog toga javno kritizirao evropske partnere, zaprijetivši Španiji trgovinskim embargom, dok je Veliku Britaniju upozorio na moguće narušavanje "specijalnih odnosa".
Tokom sastanka u Ovalnom uredu s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, američki predsjednik je oštro reagirao na odluku pojedinih evropskih zemalja da ograniče američke vojne operacije.
Istovremeno, države Zaljeva pokušavaju smanjiti rizik od daljnje eskalacije. Prema navodima svjetskih medija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar privatno lobiraju kod američkih saveznika kako bi uvjerili Washington da potraži diplomatski izlaz i skrati vojne operacije protiv Irana. Paralelno s tim, kupci gasa iz Zaljeva upozoravaju da Kina pokušava uvjeriti Teheran da zadrži otvorenim Hormuški tjesnac, strateški važan prolaz kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine energentima.
"Sukob" s Evropom
Evropska unija u međuvremenu pokušava pronaći zajednički odgovor na američko-izraelske napade na Iran, ali bez jasnog jedinstva među državama članicama. Dok su predstavnici Evropske komisije pozvali sve strane na uzdržanost, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo kritikovali su iranske kontranapade, dok je Španija otvoreno osudila američke udare, ocjenjujući ih kršenjem međunarodnog prava.
Dok se sigurnosna situacija na Bliskom istoku ponovo zaoštrava, a sukobi između Irana i Izraela prijete da u konflikt uvuku i širu regiju Zaljeva, za Bosnu i Hercegovinu ključno pitanje sada nije političko, nego ekonomsko, kolika je stvarna izloženost domaće privrede tim tržištima i može li eskalacija izazvati rast cijena ili poremećaje u snabdijevanju.
Najveći potencijalni rizici za Bosnu i Hercegovinu dolaze kroz najmanje tri kanala. Prvi je aluminij, jer je uvoz ove važne industrijske sirovine koncentriran na zemlje Zaljeva, pa bi poremećaji transportnih ruta ili rast cijena energije mogli poskupiti sirovinu i pogoditi metaloprerađivačku industriju, građevinarstvo i proizvodnju ambalaže. Drugi kanal su energenti, budući da svaka eskalacija u regiji koja kontrolira ključne svjetske naftne i plinske rute gotovo po pravilu podiže cijene energije, što se u BiH brzo prelijeva na troškove transporta, proizvodnje i inflaciju. Treći kanal odnosi se na određene prehrambene proizvode, poput suhog voća, orašastih plodova, kafe i začina, koji vjerovatno ne bi nestali s tržišta, ali bi mogli poskupjeti zbog skupljeg transporta i traženja alternativnih dobavljača.
Upravo zbog toga važno je sagledati stvarni obim robne razmjene s tim dijelom svijeta. Analiza je uključila tržišta Irana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina i Izraela.
Rezerve nafte u BiH (ne)dovoljne
Eskalacija sukoba već se indirektno osjeća i na domaćem tržištu goriva. Iako su cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine proteklih dana porasle tek blago, iz nadležnih institucija poručuju da razloga za paniku nema. Prosječno poskupljenje iznosilo je oko 0,04 KM po litru, a korekcije su se uglavnom odnosile na dizelsko gorivo.
Prema službenim podacima, početkom marta prosječna cijena dizela iznosila je 2,38 KM po litru, dok je premium bezolovni 95 koštao oko 2,33 KM. Ipak, analitičari upozoravaju da bi daljnji rast cijena nafte mogao u narednim sedmicama dovesti do novog vala poskupljenja i povećanja inflacije.
U tom kontekstu sve se češće spominje mogućnost privremene suspenzije takozvane budžetske akcize na gorivo kao kratkoročne mjere za ublažavanje rasta cijena.
Kapaciteti za skladištenje energenata također su važan faktor stabilnosti tržišta. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže s pet terminala za naftu i naftne derivate kojima upravlja Operator - Terminali Federacije Sarajevo, s ukupnim kapacitetom od 196.400 kubnih metara tečnih goriva i 3.000 kubnih metara ukapljenog naftnog plina. Za razliku od toga, Republika Srpska nema takve skladišne kapacitete.
Najveće mjesečne plate u BiH u 2025.
Osim globalnih ekonomskih tema, sedmicu su obilježile i analize domaćeg tržišta rada. Najveća pojedinačna neto plata isplaćena u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine iznosila je 615.062 KM. Prema podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, riječ je o isplati u sektoru proizvodnje, a među deset najvećih pojedinačnih plata dominiraju industrija i proizvodnja, ali i bankarstvo te trgovina.
Posebna analiza bavila se i platama u zračnom saobraćaju. Međunarodni aerodrom Sarajevo u 2025. godini imao je prosječnu neto platu od 2.492 KM uz 677 zaposlenih, dok su članovi uprave i kabineta ostvarivali bruto primanja oko 6.950 KM. U isto vrijeme Aerodromi Republike Srpske u Banjoj Luci imali su prosječnu neto platu od 1.214 KM, uz ukupno 129 zaposlenih.
Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)
Analiza plata pokazuje i važnu ulogu bonusa u ukupnim primanjima. Bonusi su posebno česti u finansijskom sektoru, trgovini, farmaciji i sektoru nekretnina, gdje su poslovni rezultati lako mjerljivi. U IT sektoru sve je češća praksa da se dio bonusa isplaćuje kroz udjele u vlasništvu kompanije.
Silazni trend inflacije pod prijetnjom
Objavljeni su i novi podaci o inflaciji. Prema statistici, godišnja inflacija u Bosni i Hercegovini pala je drugi mjesec zaredom, ali je i dalje iznad poželjnih dva posto. U januaru su cijene bile više za 3,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Najveći rast zabilježen je u sektoru restorana i hotela, gdje su cijene porasle za 7,2 posto, dok su troškovi stanovanja i režija porasli za 7,1 posto, dijelom zbog rasta najamnina.
Istovremeno, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine pokrenula je novi ciklus zaduženja na domaćem finansijskom tržištu vrijedan 400 miliona KM. Odluka je donesena na hitnoj sjednici s ciljem finansiranja budžetskih obaveza za tekuću godinu.
Analizirali smo i jedinstveno tržište cidera. Evropsko tržište cidera trenutno prolazi kroz duboku transformaciju, tradicionalna tržišta stagniraju, dok nova, manja tržišta preuzimaju primat u dinamici rasta. Prema Izvještaju o trendovima za 2025. godinu, koji je objavila European Cider and Fruit Wine Association (AICV), Bosna i Hercegovina (BiH) je u periodu od 2019. do 2024. zabilježila najvišu stopu rasta u Evropi, čak 18,06 posto godišnje (CAGR), čime je zauzela prvo mjesto među najbrže rastućim tržištima.
Bloomberg Adria
Iza BiH slijede Srbija 17,94 posto, Island 11,67 posto i Portugal 9,22 posto. Iako je apsolutni volumen domaćeg tržišta i dalje relativno skroman 26,46 hiljada hektolitara u 2024., dinamika rasta ukazuje na snažnu promjenu potrošačkih navika i otvaranje prostora za novu kategoriju pića.
Sedmica je donijela i zanimljive teme iz sportskog biznisa. Počinje nova sezona Formule 1, koja donosi brojne tehničke i sportske promjene, dok se svjetski nogomet priprema za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. Međutim, organizacija tog turnira suočava se s nizom ekonomskih i logističkih izazova, što otvara pitanje kako će konačni oblik najvećeg nogometnog događaja na svijetu zapravo izgledati.
.webp){kind=icon}
