Srbija ima strateške mineralne sirovine koje bi mogle biti interesantne za SAD u okviru plana da osigura lance snabdijevanja i smanji zavisnosti od uvoza iz Kine. Među njima su i pojedini metali i polumetali čije potencijalne rezerve nisu u većoj mjeri istražene ili ih ima malo, a neki se ne eksploatišu i pored značajnih rezervi.
Američka administracija je pokrenula ambiciozan plan vrijedan 12 milijardi dolara kako bi osigurala ključne sirovine i smanjila zavisnost od Kine. Inicijativa "Project Vault", uz podršku američkog Export-Import (EXIM) Banka i privatnog kapitala, mogla bi otvoriti vrata novim partnerstvima, dok se istovremeno američki utjecaj u regiji sve jasnije prelama kroz energetiku i geopolitičke projekte.
Bloomberg
John Jovanović, predsjednik i direktor EXIM Banka, objasnio je u intervjuu za Bloomberg Adria TV da je projekt namijenjen kompanijama koje posluju i proizvode u SAD, ali i da pruža priliku za partnerstvo sa saveznicima te zemlje širom svijeta. "Zato zaista vjerujemo da postoje prilike, naročito u bliskoj budućnosti, da pronađemo načine za zajednički rad na sigurnosti lanaca snabdijevanja."
Kako je istakao, "naročito dobra stvar" kod ovog projekta jeste to što je vođen potražnjom. "I zato se veoma razlikuje od drugih rezervi bilo gdje u svijetu, gdje umjesto da mi govorimo šta tržištu treba, tržište nama govori šta mu treba, i u kojim količinama i kog kvaliteta. A to također pruža 'Project Vaultu' priliku da zaista bude krajnji kupac projekata, da pomogne uspostavljanju kapaciteta za rafinaciju i preradu u SAD, ali i u našim savezničkim državama, kako bismo ovo zajedno riješili."
A to što je projekt vođen potražnjom, ostavlja prostora za moguće ugovore sa predstavnicima Zapadnog Balkana.
"I zato, ako želite da budete dio toga, ako smatrate da to ima smisla za vašu zemlju, vašu privredu i vaše lance snabdijevanja, želimo da budemo vaš partner", kazao je Jovanović.
Kritični minerali obuhvataju desetine elemenata i jedinjenja, uključujući litij, kobalt i grafit, koji su ključni za proizvode od električnih vozila i solarnih panela do borbenih aviona i iPhone uređaja.
Čime Srbija raspolaže?
Srbija raspolaže značajnim mineralnim resursima i rezervama litija, bakra i nikla, ima određen potencijal kada je riječ o pojedinim polumetalima poput antimona, ali ne i kada je riječ o rijetkim zemljama u užem smislu (lantanidi, skandij i itrij), proističe iz Strategije upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije do 2040. sa projekcijama do 2050.
Značajan geološki potencijal Srbija ima i kada je riječ o olovu, cinku, molibdenu, magnezitu, fosfatu, fluoritu, dodaje se u dokumentu koji je Skupština Srbije usvojila prošle sedmice.
Litij, bakar i nikl su na listi kritičnih mineralnih sirovina SAD iz 2025. godine, ali se u Srbiji litij i nikl ne eksploatiraju, iako je bilo pokušaja da se istraže i razviju rudnici tih metala, što je uglavnom nailazilo na otpor javnosti u Srbiji zbog bojazni za životnu sredinu.
Ležište litija u Jadru kod Loznice jedino je do sada otkriveno ležište sa značajnim rezervama litija s mogućnošću proizvodnje oko 58.000 tona litij karbonata, ali se ne eksploatira. Ono je, kako se navodi u Strategiji, u fazi istraživanja, ali se daje i projekcija otvaranja rudnika uz ispunjavanje određenih uslova, odnosno ekološke studije. Pojava litija kod Valjeva je u fazi istraživanja.
Bakar se eksploatira u okviru nekadašnjeg Rudnika bakra i topionice "Bor", sada Serbia Zijin Coppera, koji je u vlasništvu kineske korporacije Zijin Mining Group od 2018. Od preuzimanja vlasništva do kraja decembra 2024. godine, Serbia Zijin Copper proizveo je ukupno 487.868 tona bakra u koncentratu i 12.405 kilograma zlata.
Bloomberg
U okviru kompanija Zijin Mining Groupa ruda bakra se eksploatiše na pet površinskih kopova i u dva podzemna rudnika. Od trenutnih proizvođača ruda olova i cinka, neki rudnici (Grot i Veliki Majdan) nalaze se pred iscrpljivanjem rezervi (imaju rezerve za ograničen vijek proizvodnje), dok drugi rudnici imaju ograničene rezerve za nešto duži period eksploatacije (Rudnik). Trenutno se planira samo otvaranje rudnika Karamanica, koji je u fazi projektovanja i izrade studije uticaja na životnu sredinu sa planiranom godišnjom proizvodnjom od 240.000 tona olova, cinka i bakra. Utvrđene bilansne rudne rezerve su oko 3,3 miliona tona, navedeno je u Strategiji.
Slično je i sa niklom, koji se ne eksploatiše iako Srbija ima nekoliko ležišta na Mokroj gori sa značajnim rezervama koje su krajem pedesetih godina prošlog vijeka utvrđene. Nisu eksploatisane jer nije bilo odgovarajućih tehnologija, kaže za Bloomberg Adriju Predrag Mijatović, generalni sekretar Saveza inženjera rudarstva i geologije Srbije i donedavno zamjenik direktora Geološkog zavoda Srbije.
On dodaje da se interesovanje za nikl ponovo javilo početkom dvehiljaditih, ali da se dalje u tome nije išlo, prije svega zbog, kako navodi, negativne kampanje i otpora javnosti. Rezerve nikla i kobalta se procjenjuju na 198.500 tona.
Mijatović je rekao da strane kompanije uglavnom interesuju zlato, kao i bakar, olovo i cink, koji potencijalno uključuju zlato i srebro.
I. Mitrović/Serbia Zijin Copper
Značajan geološki potencijal postoji i kada je riječ o antimonu, a Mijatović podsjeća da je do početka devedesetih u zapadnoj Srbiji kod Loznice eksploatisan taj polumetal, ali da je taj rudnik zatvoren. On navodi i da jedan rudnik Rujevac, iznad Ljubovije, ima potencijal za eksploataciju antimona u narednih 10 godina, dok kod Krupnja, prema njegovim riječima, postoji ležište sa preko miliona tona antimonske rude sa olovom, cinkom i arsenom.
Tereni zapadne Srbije su i pored pretežne iscrpljenosti poznatih rudnih ležišta i dalje najinteresantnije sredine u pogledu antimonske mineralizacije. Značajne količine antimona su poznate i na Kopaoniku (Rajićeva Gora).
Podsjetio je da postoji mogućnost eksploatacije borata kod Raške. Riječ je o projektu kanadske kompanije Boron One koja u Srbiji pod imenom Balkan Gold. Ta kompanija je nedavno objavila da je u toku proces provjere i pregovora sa potencijalnim strateškim partnerom.
Postoji mogućnost i da se krene u eksploataciju borita na planini Bobija kod Ljubovije, gdje je nekada postojao rudnik tog minerala. U toku su istraživanja koje sprovodi australijska kompanija Middle Island Resources.
Rijetke zemlje rijetke u Srbiji
Potencijali Srbije kada je riječ o retkim zemljama nisu veliki. Mijatović kaže da postoje indicije da u flotacijskim jalovištima u rudnicima olova, cinka i bakra postoji značajan potencijal elemenata rijetkih zemalja i rijetkih, kritičnih metala.
On je rekao da je istraživan monazit, fosfatni mineral i jedan od izvora rijetkih zemalja, ali da to nikada nije dovedeno do kraja, navodeći da su to potencijalno manja ležišta i da ozbiljna istraživanja nisu rađena.
Ostale mineralne sirovine
U Srbiji nema ležišta arsena, niti je njegova eksploatacija isplativa iako se može naći u ležištima drugih mineralnih sirovina. Boksit, koji je na evropskoj lisit kritičnih sirovina, nije proučen u većoj mjeri. U slučaju bizmuta postoje potencijalno rudonosne sredine za nalaženje uglavnom u planinama poput Cera, Kopaonika, Golije i Rudnika, navodi se u Strategiji upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima Srbije do 2040. sa projekcijama do 2050.
Bloomberg
Galijuma, koji je i na američkoj listi, nema u velikim količinama u Srbiji i mali su izgledi za njegovu eksploataciju. Slično je sa hafnijumom. Kada je riječ o titanijumu, potencijalno značajno ležište je Žukovačka reka kod Knjaževca.
Tantal i niobijum su uočeni na više lokaliteta u Srbiji, ali nisu detaljnije istraživani.
Potencijalna područja za nalaženje viših koncentracija volframa nalaze se u blizini poznatih pojava i ležišta u okolini Blagojevog Kamena, na Goliji, u Bresnici i na Kopaoniku. Pretpostavlja se da njegove količine i sadržaji nisu značajni i da ne mogu da obezbijede ekonomičnu eksploataciju za duži period.
Male su mogućnosti za pronalazak značajnijih količina vanadijuma u Srbiji, navodi se u Strategiji.
U Strategiji je navedeno da je od 2017 do 2022. godine potražnja energetskog sektora za litijumom utrostručena, dok je tražnja za kobaltom uvećana 70 odsto, a za niklom 40 odsto. Ukupne investicije u razvoj kritičnih mineralnih sirovina su porasle za 30 odsto u 2022. godini, nakon povećanja od 20 odsto u 2021. godini, sa tendencijom intenzivnog rasta i u narednom periodu.
.webp){kind=icon}
