Cijena političke komocije: Zašto su vlasti izabrale London umjesto MMF-a

Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republika Srpska (RS) zadužile su se ove godine prodajom obveznica na Londonskoj berzi po znatno višim kamatnim stopama u odnosu na one koje su mogle da dobiju zaduženjem kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Osnovni razlog posezanja vlasti za skupljim sredstvima su reforme koje traži MMF, a koje bi mogle negativno da utiču na rejting vlasti u izbornoj godini. Ceh skupljeg zaduženja na kraju će platiti privreda i građani.

Šta MMF traži u zamjenu za kredit

Vlasti u BiH bi trebalo da preduzmu mjere za obuzdavanje deficita ograničavanjem potrošnje na plate u javnom sektoru, izbjegavanjem diskrecionih povećanja socijalnih davanja i novih mjera pomoći, te preispitivanjem ostale tekuće potrošnje, poručili su više puta tokom posljednjih godina iz MMF-a. Pored ovih zahtjeva, iz MMF-a se mogla čuti i poruka da je neophodno da kamatne stope u BiH rastu.

Premijer FBiH Nermin Nikšić ranije je rekao da je niz mjera i preporuka koje zagovara MMF prihvatljivo za Vladu FBiH, ali ne i smanjenje plata u javnom sektoru i podizanje kamatnih stopa. "Pomenute dvije konkretne mjere, kojima smo se suprotstavili, u najmanju ruku su nekorektne", rekao je Nikšić još 2023. godine

Nikšić je s delegacijom MMF-a razgovarao i ove sedmie (9. juna), a u zvaničnom saopštenju nakon sastanka nema riječi o mogućem novom aranžmanu. Ni iz Ministarstva finansija FBiH nema odgovora na upit Bloomberg Adrije zbog čega se Vlada odlučila na izdanje evroobveznica, a ne na aranžman s MMF-om i koji su razlozi za to.

Iz RS su u prehodnom periodu izražavali spremnost za novi aranžman, ali je saradnja s MMF-om uglavnom završavala na "tehničkoj podršci".

Razlika u londonskim i kamatama MMF-a

Rudi Lukačić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da je Bosna i Hercegovina posljednji veći aranžman s MMF-om realizovala tokom pandemije 2020. godine.

Tada je kroz hitni instrument financiranja (RFI) povukla 265,2 miliona SDR-a (Special Drawing Rights), odnosno oko 361 miliona dolara, od čega je danas ostao tek manji dio nepodmiren, oko 26,4 miliona SDR-a.

SDR je međunarodna rezervna valuta MMF-a čija se vrijednost temelji na korpi pet valuta - američkog dolara, evra, kineskog juana, japanskog jena i britanske funte - a kamatna stopa na SDR služi kao osnovica za obračun kamate na MMF kredite.

Podsjećamo, u proteklom periodu je FBiH debitovala s evroobveznicama te emitovala 350 miliona s 5-godišnjim dospijećem. Kamatna stopa od šest odsto bila je postavljena previsoko te je pobudila zainteresovanost investitora, pa se spread suzio sa 6,0 odsto na 5,50 odsto zbog velike zainteresovnosti (bid to cover racio 5.1x). Posljednja emisija obveznica u iznosu od 800 miliona evra je s istim dospijećem, ali ovaj put s manjim kuponom od 5,00 odsto.

Republika Srpska je emitovala 500 miliona evra obveznice u trećem mjesecu 2026, a od toga je 300 miliona evra za refinansiranje s rokom dospijeća pet godina, te kuponom 6,25 odsto. Potom je uslijedila emisija još 250 miliona evra obveznica, s rokom dospijeća sedam godina, ali s višim kuponom od 6,375 odsto.

"Tehnički gledano, finansiranje preko MMF-a trenutno je jeftinije od tržišnog zaduživanja oba entiteta. Međutim, to poređenje ima važna ograničenja - sredstva MMF-a primarno su namijenjena rješavanju vanjskih šokova, kriznih situacija i stabilizaciji ekonomije, a ne redovnom budžetskom finansiranju. Uz to, MMF finansiranje dolazi uz paket ekonomskih i institucionalnih uslova, dok tržišni dug daje veću fleksibilnost u korištenju sredstava i ne podrazumijeva direktni nadzor ekonomske politike", naglašava Lukačić.

Branko Kecman, direktor Advantis brokera, ocijenio je da je FBiH iskoristila dobar momenat za zaduživanje na ino-tržištu prije najavljenog povećanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke.

"Ako kamatne stope budu rasle, a obveznice FBiH su emitovane po fiksnoj stopi, to će se pokazati kao sjajan posao, što se tiče zaduženja. E sad, otvaramo pitanje korištenja sredstava, nažalost većinu sredstava entiteti ne koriste u razvojne projekte već za pokrivanje deficita budžeta, tu je primarni problem malo veći po pitanju zaduženja", rekao je Kecman.

Cijeli razgovor pogledajte u videu.

 

Londonskim emisijama ukupan dug BiH povećan za 1,6 milijardi evra

Mersiha Ruvić, analitičarka makroekonomije i trzišta kapitala u Analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da, kada uzmemo u obzir refinansiranje, samo pomenuta vanjska zaduženja entiteta su podigla ukupan javni dug BiH za 1,6 milijardi evra u posljednjih 12 mjeseci, pretežno za budžetsku potrošnju.

"Pitanje ostaje hoće li rast BDP-a zadržati omjer duga pod kontrolom. U zavisnosti od toga koliko će BDP rasti, za očekivati je da će omjer javnog duga prema BDP-u rasti u Bosni i Hercegovini. Ostaje da vidimo koliko će se to reflektirati na rast kupona kod novih međunarodnih zaduženja", navela je Ruvić.

Vanjski dug Bosne i Hercegovine (BiH) je na najvišem nivou u posljednjih pet godina. Ukupan vanjski dug BiH iznosio je 9,5 milijardi KM na kraju prvog kvartala 2026. godine. Ovaj iznos ne uključuje državne garancije te je najviši apsolutni nivo vanjskog duga u posljednjih pet godina, osim trećeg kvartala 2022. godine, kada je zaduženost bila neznatno viša. Prema posljednjim podacima o BDP‑u, vanjski dug iznosi 16,8 posto BDP‑a.

Cijelu analizu o vanjskom dugu BiH nađite u našoj rubrici Expert/Analize.