U 2026. godini svjetska tržišta obveznica obilježila je povećana volatilnost, potaknuta kombinacijom geopolitičkih događaja i promjenjivih očekivanja u vezi s politikama centralnih banaka, što je općenito bilo u skladu s kretanjima na tržištima dionica.
Geopolitičke napetosti, osobito na Bliskom istoku, povremeno su poticale izbjegavanje rizika, što je dovodilo do oštrih, ali kratkotrajnih padova prinosa, prije nego što bi makroekonomska i politička očekivanja ponovo prevladala. Monetarna politika bila je drugi ključni izvor volatilnosti.
U Evropi se narativ znatno pomaknuo od već provedenog i završenog ciklusa smanjenja kamatnih stopa prema njihovu povećanju i daljnjim raspravama o mogućim dodatnim povećanjima, jer su se uporni inflacijski pritisci i energetski šokovi pokazali otpornijima nego što se u početku očekivalo.
Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države prešle su od snažnih očekivanja jasnog ciklusa popuštanja monetarne politike prema neizvjesnijim izgledima, pri čemu su tržišta sve više predviđala agresivna smanjenja, ali i razmatrala mogućnost jednog do dva dodatna povećanja kamatnih stopa, ovisno o kretanju inflacije. Općenito, tržišta obveznica u 2026. ostala su vrlo osjetljiva i na makroekonomske podatke i na komunikaciju centralnih banaka, a brza prevrednovanja nastavila su određivati njihove rezultate.
Mješovita kreditna dinamika u regiji
Smanjivanje razlika u prinosima u regiji, koje smo zabilježili prošle godine, nije se nastavilo u prvoj polovici ove godine. Ipak, i dalje smatramo da je dugoročni trend nepromijenjen jer očekujemo daljnje smanjivanje razlika i postupno približavanje prinosa manje rizičnim kamatnim stopama kako se regija bude približavala razvijenijim zapadnim ekonomijama.
U budućnosti će izgledi za tržišta državnih obveznica u regiji Adria uvelike ovisiti o kretanju inflacije, a posljedično i o smjeru monetarne politike.
Tačnije, S&P je pozitivno iznenadio podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske za jedan nivo, na "A", dok su izgledi vraćeni na stabilne. Time se nastavlja izniman ciklus povećanja rejtinga za šest nivoa u posljednjem desetljeću, čime je dosegnuta nova rekordna ocjena. Unatoč povećanju rejtinga, očekivani prinosi na hrvatske obveznice ove su godine porasli više nego u Sloveniji, što je posljedica i dalje visoke inflacije u usporedbi s drugim zemljama europodručja. Bosna i Hercegovina izdala je na londonskom tržištu novu euroobveznicu uz prinos od oko pet posto, što je zapravo niže nego kod prethodnog izdanja. To je primjetno s obzirom na općenito više prinose na globalnom nivou i upućuje na određenu stabilizaciju percepcije rizika u tom segmentu.
U široj regiji jasno se ističe Mađarska, gdje je, slično kao u Rumuniji prošle godine, došlo do promjene političkog okruženja koje se smatra usklađenijim s politikama EU-a. To je pridonijelo znatnom smanjenju očekivanih prinosa i kreditnih razlika.
Prinosi na regionalne obveznice u centru pažnje
U budućnosti će izgledi za tržišta državnih obveznica u regiji Adria uvelike ovisiti o kretanju inflacije, a posljedično i o smjeru monetarne politike. Pod pretpostavkom da će se inflacija u idućim tromjesečjima nastaviti smirivati, očekujemo postupni pad prinosa na obveznice u regiji Adria s trenutnih nivoa, iako će prostor za daljnji pad vjerovatno ostati ograničen na otprilike 10-20 baznih bodova. Takav scenarij ovisi o nastavku normalizacije cijena energije, osobito nafte, jer bi daljnja eskalacija geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku predstavljala rizik za inflaciju i odgodila bilo kakvo popuštanje finansijskih uvjeta.
U Evropi se narativ znatno pomaknuo od već provedenog i završenog ciklusa smanjenja kamatnih stopa prema njihovu povećanju i daljnjim raspravama o mogućim dodatnim povećanjima, jer su se uporni inflacijski pritisci i energetski šokovi pokazali otpornijima nego što se u početku očekivalo.
Nedavna stabilizacija cijena nafte zasad upućuje na to da je postupno smanjenje inflacije i dalje vjerovatniji ishod. U tom bi scenariju i ECB i Fed imali više manevarskog prostora za manje odlučnu politiku, što bi smanjilo pritisak na rast dugoročnih prinosa. Iako će volatilnost zbog trenutne geopolitičke neizvjesnosti vjerovatno ostati povišena, odnos rizika upućuje na umjeren pad prinosa na regionalne državne obveznice, a ne na nastavak oštrog ponovnog rasta cijena kojem smo svjedočili u prvoj polovici godine.
Više o izgledima za finansijska tržišta Adria regije i šire pročitajte u našem novom Markets Reportu.
