Plate i potrošnja guraju rast BiH, ali inflacija i industrija kvare sliku

Ekonomije zemalja Adria regije ušle su u 2026. godinu sa solidnim zamahom, pri čemu domaća potražnja i dalje ostaje ključni oslonac rasta. Rast plaća, stabilna potrošnja domaćinstava i snažna maloprodaja guraju ekonomsku aktivnost, dok vanjsko okruženje ostaje izazovno zbog slabe inozemne potražnje, navodi se u analizi analitičkog tima Bloomberg Adrije.

Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti ekonomski rast, ponajviše zahvaljujući snažnoj domaćoj potrošnji i rastu plata. Unatoč izazovima analitičari očekuju ekonomski rast od 3,2 posto za ovu godinu. Istovremeno, upozoravaju analitičari, inflacijski pritisci u regiji ponovo jačaju, zbog čega centralne banke odustaju od ranijeg ublažavanja monetarne politike i zauzimaju oprezniji pristup.

Analitičari Bloomberg Adrije ističu da je rast BDP-a BiH u četvrtom kvartalu 2025. iznosio 2,1 posto na godišnjem nivou. Najveći doprinos rastu dala potrošnja domaćinstava, koja je porasla 2,3 posto, dok je državna potrošnja povećana za 2,7 posto. Istovremeno su bruto investicije u fiksni kapital porasle za značajnih 8,5 posto, što upućuje na jačanje investicijske aktivnosti.

S druge strane, vanjskotrgovinska kretanja ostaju izazov. Iako je izvoz povećan za 1,8 posto, uvoz je rastao znatno brže, za 5,6 posto, što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza ekonomskom rastu.

''Dodatni razlog za oprez dolazi iz industrijskog sektora. U prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja pala je 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći pad zabilježen je u rudarstvu, gdje je proizvodnja smanjena gotovo 20 posto, dok je prerađivačka industrija oslabila dva posto. Pad je zabilježen i u sektoru proizvodnje i opskrbe električnom energijom i plinom'', naglašavaju analitičari.

Ipak, domaća potrošnja pokazuje iznimnu otpornost. Realni promet u maloprodaji u prvom kvartalu zabilježio je rast od 14,2 posto, pri čemu je prodaja neprehrambenih proizvoda skočila gotovo 20 posto. Rast kupovne moći podržđan je i nastavkom snažnog rasta plata. Realne neto plate u prvom kvartalu ove godine bile su za 9,2 posto više nego godinu ranije, dijelom zahvaljujući povećanju minimalne plate u Federaciji BiH.

Kada je riječ o tržištu rada, analitičari ističu da su zabilježena poboljšanja u odnosu na godinu ranije.

''Iako je stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu blago porasla u odnosu na prethodni kvartal i iznosila 11,4 posto, ona je i dalje dva postotna boda niža nego godinu ranije'', dodaju.

Međutim, analitičari ističu da pojedini pokazatelji sugeriraju da investicijski ciklus gubi zamah. Naime, broj izdanih građevinskih dozvola u prva četiri mjeseca godine smanjen je za 0,3 posto na godišnjem nivou što upućuje na oprez investitora.

Gašenje Željezare alarmantno

Inflacija ostaje jedan od najvećih izazova. U aprilu je dosegnula 6,8 posto, a najveći rast cijena zabilježen je u prometu, gdje su troškovi porasli gotovo 26 posto. Dvocifreni rast zabilježen je i u kategoriji stanovanja i komunalnih usluga. Analitičari upozoravaju da bi inflacijski pritisci mogli dodatno ojačati nakon isteka ograničenja trgovačkih marži u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Posebnu zabrinutost izaziva gašenje integralne proizvodnje čelika u Novoj željezari Zenica, nekadašnjem ArcelorMittalu Zenica. Kompanija je proizvodnju obustavila u aprilu zbog neodržive finansijske situacije, a posljedice bi mogle biti značajne za cijelu ekonomiju.

''Procjene pokazuju da bi idirektni učinak mogao iznositi najmanje 1,1 posto BDP-a, s obzirom na to da je riječ o drugom najvećem izvozniku u zemlji tokom prošle godine'', upozoravaju analitičari te dodaju da  osim oko 2.000 direktno ugroženih radnih mjesta i više od 10.000 indirektno povezanih poslova, posljedice bi mogli osjetiti i željeznički sektor, BH Gas, Messer te Luka Ploče.

''Time se povećava rizik dodatnog usporavanja industrijske aktivnosti i izvoza tokom ostatka godine'', naglašavaju.

Jedna od rijetkih potpuno pozitivnih priča ostaje turizam. U prva četiri mjeseca broj turističkih dolazaka povećan je za 2,7 posto, dok je broj noćenja porastao za 3,9 posto. Posebno je ohrabrujuć rast noćenja stranih gostiju od 2,2 posto, što sugerira nastavak rasta turističkih prihoda.

Unatoč izazovima u industriji i rastućim inflacijskim pritiscima, analitičari i dalje očekuju da će ekonomija BiH u 2026. godini ostvariti rast od oko 3,2 posto. Ipak, upozoravaju da bi potencijalni štrajk u prometnom sektoru mogao dodatno zakomplicirati vanjskotrgovinske tokove i stvoriti nove prepreke ekonomskom rastu.

 

Stabilan rast i u drugim zemljama regiona

Kada je riječ o ostalim zemljama Adria regije u izvještaju se navodi da je Hrvatska nastavila stabilan rast, potaknut potrošnjom, investicijama i otpornim uslužnim sektorom. Maloprodaja i industrijska aktivnost ostale su solidne, dok je turizam zadržao uglavnom pozitivan trend unatoč slabijoj mjesečnoj dinamici, a očekuje se usporavanje rasta na oko 2,9 posto u 2026. godini, pri čemu domaća potražnja i dalje ostaje glavni motor rasta.

Kada je riječ i Sjevernoj Makedoniji, analitičari istču da je ova zemlja održala je stabilan rast uz podršku potrošnje i izvoza, iako su investicije i građevinski pokazatelji oslabili, dok je maloprodajna aktivnost ostala snažna, uz ubrzanje inflacije i pooštravanje monetarne politike, a rast bi se mogao usporiti na oko 2,9 posto u 2026.

 

Ekonomija Srbije ponovno je dobila zamah zahvaljujući potrošnji domaćinstava  i javnim investicijama, unatoč neujednačenoj industrijskoj aktivnosti, pri čemu inflacija ostaje relativno umjerena u odnosu na regiju, a projekti povezani s Expo događajem trebali bi podržati snažniji srednjoročni rast, uz očekivani rast BDP-a od oko 3,5 posto u 2026.

Analitičari naglašavaju da je Slovenija snažno započela 2026. godinu, vođena domaćom potražnjom i investicijama, iako slabiji izvoz i dalje opterećuje aktivnost, dok inflacija ostaje umjerenija nego u ostatku regije, a očekuje se rast od oko 2,2 posto u 2026. godini.

U isto vrijeme, ECB je u junu podigla kamatne stope za 25 baznih bodova na 2,25 posto zbog rasta cijena energije i pojačanih inflacijskih rizika povezanih sa sukobom u Iranu, dok je Centralna banka Sjeverne Makedonije također podigla stopu za 25 baznih bodova na 4,25 posto, a Narodna banka Srbije zadržala je kamatne stope nepromijenjenima zbog umjerenih inflacijskih pritisaka.