Bosna i Hercegovina (BiH) će ove godine ostvariti skroman ekonomski rast od 2,4 posto, dok bi produženi rast cijena energije, usporavanje evropske ekonomije i politička neizvjesnost mogli dodatno opteretiti privredne izglede zemlje, procjenjuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
U najnovijem junskom izdanju izvještaja Regional Economic Prospects, EBRD je snizio prognoze ekonomskog rasta za većinu zemalja u kojima posluje, upozoravajući da posljedice sukoba na Bliskom istoku, rast cijena energenata i poremećaji u lancima snabdijevanja stvaraju novi val pritisaka na ekonomije u razvoju.
Za BiH prognoza rasta za 2026. godinu smanjena je za 0,3 procentna poena u odnosu na februarsko izdanje izvještaja. Banka sada očekuje rast od 2,4 posto ove godine i 2,8 posto u 2027. godini.
Nakon što je ekonomija porasla za 3,2 posto u 2024. godini, rast je usporio na procijenjenih 2,1 posto u 2025. Slabija vanjska potražnja, posebno iz Evropske unije, i niže povjerenje potrošača usporili su aktivnosti, dok su investicije ostale jedan od rijetkih faktora koji su podržavali rast.
Novi energetski šok stiže i do Zapadnog Balkana
Iako se Bosna i Hercegovina ne nalazi među zemljama koje su direktno izložene sukobu na Bliskom istoku, posljedice se osjećaju kroz više cijene goriva, energije i transporta.
EBRD procjenjuje da bi cijene plina tokom 2026. godine mogle ostati i do 60 posto iznad nivoa prije izbijanja sukoba, dok bi rast cijena energenata mogao dodatno povećati troškove proizvodnje i transporta širom Evrope.
Za ekonomije poput BiH, koje su snažno povezane s tržištem Evropske unije, problem nije samo skuplja energija nego i slabljenje konkurentnosti evropske industrije. Visoki troškovi energije već nekoliko godina predstavljaju izazov za evropske proizvođače, što se indirektno prenosi i na dobavljače iz regije.
Dodatni izazov predstavlja inflacija koja je u martu dostigla 5,1 posto, prvenstveno zbog rasta cijena goriva. Prema posljednjem aprilskom izvještaju narasla je na 6,8 posto.
Kako bi ublažile udar na građane i privredu, vlasti su reagirale smanjenjem akciza i pojedinih uvoznih dažbina. Međutim, EBRD upozorava da bi inflatorni pritisci mogli ostati prisutni duže nego što se ranije očekivalo.
Poseban problem za zemlje Zapadnog Balkana jeste činjenica da hrana i energija čine znatno veći dio potrošačke korpe nego u razvijenim evropskim ekonomijama. Zbog toga rast cijena osnovnih proizvoda mnogo brže pogađa životni standard domaćinstava.
Veći deficit i rast javnog duga
Usvajanje Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za period 2026. - 2028. godine otvara prostor za povećanje plata u javnom sektoru na državnom nivou.
Posljedica bi mogla biti rast fiskalnog deficita u narednim godinama, dok EBRD procjenjuje da bi javni dug BiH mogao porasti na oko 30 posto BDP-a do 2028. godine.
Iako je riječ o nivou koji je i dalje niži od prosjeka mnogih evropskih zemalja, rast troškova zaduživanja i skuplji pristup kapitalu mogli bi predstavljati dodatni izazov za javne finansije.
Njemačka ostaje ključni rizik
Pored energenata, EBRD upozorava i na slabljenje privredne aktivnosti u najvećim evropskim ekonomijama.
Međunarodni monetarni fond posljednjih mjeseci više puta je snižavao procjene rasta za Njemačku, jednog od najvažnijih trgovinskih partnera zemalja Zapadnog Balkana.
Za Bosnu i Hercegovinu, čiji značajan dio izvoza završava upravo na tržištima Evropske unije, dodatno usporavanje njemačke ekonomije moglo bi imati veći utjecaj od pojedinih domaćih ekonomskih mjera.
EBRD procjenjuje da je rast Zapadnog Balkana usporio sa 3,7 posto u 2024. na 2,6 posto u 2025. godini.
Za 2026. godinu očekuje se tek blago ubrzanje na 2,9 posto, što je slabiji oporavak nego što se predviđalo početkom godine. Glavni razlog su energetski šok i novi inflatorni pritisci izazvani geopolitičkim tenzijama.
Ipak, banka očekuje da bi 2027. godina mogla donijeti snažniji zamah. Rast regije mogao bi ubrzati na 3,5 posto zahvaljujući velikim infrastrukturnim projektima, javnim investicijama i većoj investicijskoj aktivnosti.
Prema ocjeni EBRD-a, najveći rizici za ekonomiju Bosne i Hercegovine i regije ostaju van njihovih granica.
Produžavanje sukoba na Bliskom istoku moglo bi izazvati novi rast cijena energenata i hrane, dodatne poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja i jačanje inflatornih pritisaka.
U kombinaciji s političkom neizvjesnošću u zemlji i sporijim rastom evropskih ekonomija, to znači da će očekivani rast BiH od 2,4 posto ostati osjetljiv na događaje koji se odvijaju daleko izvan njenih granica.
.webp){kind=icon}
