Bosna i Hercegovina ulazi u period sporijeg ekonomskog rasta i pojačanih inflatornih pritisaka usljed viših cijena energije, slabljenja potražnje iz Evropske unije i nastavka ekspanzivne fiskalne politike, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF). Upozorenja se posebno odnose na ekspanzivnu fiskalnu politiku, rast javne potrošnje i zaduživanja, kao i na vanjske rizike poput geopolitičkih tenzija i energetske neizvjesnosti, koji zajedno oblikuju sve krhkije ekonomske izglede zemlje.
Prema procjenama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda usporio je sa 3,2 posto u 2024. na 2,1 posto u 2025. godini, dok bi u 2026. mogao dodatno pasti na dva posto.
''Širenje negativnih ekonomskih uticaja rata na Bliskom istoku, veći troškovi uvoza energije i slabija vanjska potražnja će kompenzirati efekte ekspanzivne fiskalne politike i snažne potrošnje'', navodi MMF.
Blago optimističniju prognozu dala je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja za BiH predviđa ekonomski rast od 2,4 posto za ovu godinu, dok bi produženi rast cijena energije, usporavanje evropske ekonomije i politička neizvjesnost mogli dodatno opteretiti privredne izglede zemlje.
Iako se u srednjem roku očekuje postepeni oporavak prema stopi od oko tri posto, takav tempo i dalje neće biti dovoljan za značajnije približavanje životnog standarda BiH prosjeku Evropske unije bez provođenja dubljih strukturnih reformi.
Istovremeno, inflacija ponovo dobija zamah. Nakon što je u 2024. iznosila 1,7 posto, potaknuta višim cijenama hrane iz uvoza i povećanjem minimalne plate, u 2025. porasla je na četiri posto. MMF očekuje da će u 2026. dostići 5,4 posto pod uticajem energetskog šoka, prije nego što se postepeno stabilizira.
Prema posljednjem aprilskom izvještaju Agencije za statistiku BiH inflacija je ubrzala na 6,8 posto.
Fond upozorava da su rizici uglavnom usmjereni prema negativnom scenariju. Sporiji rast ključnih trgovinskih partnera, trajno visoke cijene energije, strožiji globalni finansijski uslovi i unutrašnje političke tenzije mogli bi dodatno usporiti investicije, trgovinu i priliv doznaka iz inostranstva. Dodatni pritisak na konkurentnost predstavljaju rast troškova rada, klimatski rizici i primjena evropskog Mehanizma za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM).
''S pozitivne strane, postizanje bržeg napretka u reformama vezanim za EU moglo bi ojačati povjerenje i potpomoći veće investicije. Efikasna implementacija istih mogla bi povećati rast BDP-a između 0,5 i 1,0 procentnog poena u dugoročnom roku'', ističu iz MMF-a.
Posebnu pažnju MMF posvećuje fiskalnoj politici, ocjenjujući da ona i dalje ostaje previše ekspanzivna. Konsolidirani deficit opće vlade mogao bi u 2026. godini dosegnuti četiri posto BDP-a, potaknut povećanjem penzija, socijalnih davanja i plata u javnom sektoru. Takva politika, navodi se, pojačava inflatorne pritiske, smanjuje fiskalni prostor za reakciju na buduće šokove i povećava zavisnost od zaduživanja.
Zabrinjavajuće zaduživanje entiteta
Entiteti su već posegnuli za značajnim vanjskim zaduženjem. Republika Srpska osigurala je 750 miliona eura, što odgovara 7,3 posto njenog BDP-a, dok je Federacija BiH prikupila 800 miliona eura ili 3,9 posto svog BDP-a. MMF upozorava da takav trend povećava tržišne i rizike refinansiranja u periodu rastuće globalne neizvjesnosti.
''Tekući fiskalni planovi nisu u skladu s entitetskim pravilima o deficitu, što ukazuje na propuste u politikama. U tom kontekstu, nedonošenje dodatnih diskrecionih mjera koje pogoršavaju ionako visoke deficite i održavanje naplate prihoda koja je veća od plana i nižeg izvršenja planiranih rashoda pomoglo bi u relaksiranju inflatornih pritisaka i obnovi fiskalnih rezervi'', naglašavaju iz MMF-a.
Podsjetimo, FBiH i RS zadužile su se ove godine prodajom obveznica na Londonskoj berzi po znatno višim kamatnim stopama u odnosu na one koje su mogle da dobiju zaduženjem kod MMF-a. Osnovni razlog posezanja vlasti za skupljim sredstvima su reforme koje traži MMF, a koje bi mogle negativno da utiču na rejting vlasti u izbornoj godini. Ceh skupljeg zaduženja na kraju će platiti privreda i građani.
Fond zato preporučuje početak kredibilne fiskalne konsolidacije najkasnije od 2027. godine, uključujući ograničavanje rasta plata u javnom sektoru, racionalizaciju subvencija i efikasnije usmjeravanje socijalnih davanja. S druge strane, predlaže širenje poreznih osnovica i modernizaciju sistema oporezivanja imovine.
Bankarski sektor stabilan
U finansijskom sektoru MMF ističe da je očuvanje valutnog odbora i nezavisnosti Centralne banke BiH ključno za makroekonomsku stabilnost. Bankarski sektor ocjenjuje se kao dobro kapitaliziran i likvidan, ali uz upozorenje da brz rast kredita zahtijeva pojačan nadzor, posebno kod potrošačkog kreditiranja.
''Vlasti bi trebale izbjegavati produžavanje privremenih prudencijalnih mjera, uključujući ograničenja izloženosti banaka državnim obveznicama stranih zemalja i efektivna ograničenja kamatnih stopa na kredite, jer se ti rizici bolje rješavaju kroz sveobuhvatan i usklađen makroprudencijalni okvir između dva entitetima'', upozoravaju.
Dodatni rizik predstavlja mogućnost da BiH bude stavljena na sivu listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) zbog sporog napretka u otklanjanju nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Takav razvoj događaja mogao bi povećati troškove međunarodnih transakcija i umanjiti koristi reformi u platnom prometu.
Kada je riječ o dugoročnom rastu, MMF smatra da će ključnu ulogu imati reformska agenda povezana s evropskim integracijama. Brži napredak u reformama mogao bi povećati stopu rasta BDP-a za između 0,5 i jednog procentnog poena u dužem roku.
Posebno se naglašava potreba za ubrzanjem energetske tranzicije i prilagođavanjem evropskim klimatskim pravilima. Od 2026. godine CBAM će direktno utjecati na oko 11 posto izvoza BiH u EU, uključujući aluminij, cement, električnu energiju te željezo i čelik. Bez ulaganja u dekarbonizaciju i uspostavljanja sistema za praćenje emisija, domaći izvoznici mogli bi se suočiti s dodatnim troškovima i gubitkom konkurentnosti na evropskom tržištu.
Reforme u pogledu upravljanja su ključne za jačanje institucija i povećanje potencijala ekonomskog rasta. Kako navode iz MMF-a, ostvaren je ograničen napredak u rješavanju ključnih slabosti u upravljanju – koje se općenito smatraju među najizraženijima u Evropi – a nedavni reformski napori imali su samo skroman uticaj, te iste i dalje predstavljaju opterećenje za poslovno okruženje i investicije.
''Otklanjanje nedostataka u pogledu okvira za borbu protiv korupcije, integriteta pravosuđa i javnih nabavki biti će od suštinskog značaja za unapređenje funkcioniranja institucija, jačanje povjerenja investitora te podršku snažnijem i održivijem ekonomskom rastu'', zaključuju iz MMF-a.
.webp){kind=icon}
