Novi zakon o poštama donosi veću konkurenciju i jeftiniju dostavu

Iako se o liberalizaciji poštanskog tržišta u Bosni i Hercegovini (BiH) govori gotovo dvije decenije, nadležne institucije tvrde da bi se prvi konkretniji pomak mogao dogoditi donošenjem novog zakona o poštama BiH. Važeći Zakon o poštama BiH donesen je još 2005. godine i uprkos brojnim pokušajima, do danas nije mijenjan, iako se tržište u međuvremenu znatno promijenilo pod utjecajem digitalizacije i snažnog rasta e-trgovine.

Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH za Bloomberg Adriju potvrđuju da je radna grupa završila izradu nacrta zakona, koji je usklađen s relevantnim direktivama Evropske unije (EU) i trenutno prolazi proceduru pribavljanja mišljenja nadležnih institucija prije upućivanja Vijeću ministara BiH.

Novi zakon neće odmah otvoriti tržište u potpunosti, ali bi, kako navode iz Ministarstva, predstavljao značajan iskorak prema većoj konkurenciji.

Depositphotos

 

"Predviđeno je postupno povećanje stepena liberalizacije, do potpune liberalizacije s ulaskom BiH u EU, što će ujedno biti i naša obaveza", kazali su iz Ministarstva.

Takav pristup podudara se s praksom Evropske unije, gdje je liberalizacija poštanskog tržišta provođena postepeno kroz više regulatornih faza, uz zadržavanje univerzalne poštanske usluge.

Univerzalna usluga ostaje ključna

Iz Agencije za poštanski promet BiH za Bloomberg Adriju podsjećaju da javni poštanski operateri nisu dobili samo određena prava nego i zakonsku obavezu pružanja univerzalne poštanske usluge na cijeloj teritoriji države, uključujući područja u kojima dostava nije ekonomski isplativa.

Zbog toga smatraju da javne i privatne kompanije ne posluju pod jednakim uslovima, ali iz drugačijeg razloga nego što to ističe privatni sektor.

 

"Javni poštanski operateri imaju neopravdane finansijske troškove koje ostali poštanski operateri nemaju, jer oni obavljaju isključivo kurirske usluge na slobodnom tržištu", navode iz Agencije.

Objašnjavaju i da su univerzalne poštanske usluge prema Zakonu o PDV-u oslobođene poreza, dok se kurirske usluge smatraju komercijalnim i podliježu redovnom oporezivanju, što je, kako ističu, praksa prisutna i u većini zemalja Evropske unije.

Niže cijene za razvoj tržišta

Jedna od najvažnijih promjena koju bi mogao donijeti novi zakon odnosi se na način određivanja minimalnih cijena kurirskih usluga.

Prema važećem zakonu, minimalna cijena kurirske usluge mora biti deset puta veća od cijene običnog pisma prve težinske stope, što Agencija smatra jednim od glavnih razloga zbog kojih su kurirske usluge skuplje nego što bi mogle biti te zbog čega se usporava razvoj online trgovine u BiH.

"Novi zakon predviđa da minimalna cijena komercijalnih usluga bude dva i po puta veća od cijene pismonosne pošiljke prve težinske stope, čime bi se omogućio bolji balans između zaštite univerzalne usluge i razvoja tržišne konkurencije", kažu iz Agencije.

Ocjenjuju da bi upravo takva izmjena mogla pozitivno utjecati na razvoj e-trgovine, povećati dostupnost kurirskih usluga građanima i kompanijama te otvoriti prostor za veću konkurenciju među operaterima.

Paketomati više nisu pitanje tehnologije nego regulative

I Ministarstvo i Agencija saglasni su da tehnološki razvoj poštanskog sektora više ne može čekati.

U Ministarstvu ističu da BiH još nema strategiju razvoja tržišta poštanskih usluga, zbog čega se sektor i dalje razvija isključivo u okviru zakonskog okvira koji je, kako navode, odavno prevaziđen tehnološkim promjenama i razvojem tržišta.

BH Pošta

 

Posebno ističu razvoj paketomata, koji su u evropskim zemljama postali standardni dio logističke infrastrukture.

"Paketomati omogućavaju veću dostupnost usluge korisnicima, fleksibilnije preuzimanje pošiljaka, smanjenje operativnih troškova i efikasnije upravljanje rastućim obimom e-trgovine", rekli su iz Ministarstva.

Dodaju da će Agencija za poštanski promet imati zadatak da kroz tehničko-tehnološke propise omogući primjenu novih modela dostave na transparentan i nediskriminatoran način za sve operatere.

Temu ubrzao potrebu za reformama

Nagli rast online kupovine posljednjih godina dodatno je ogolio slabosti postojećeg sistema.

Iz Agencije navode da postojeći regulatorni okvir nije spriječio ulazak novih operatera niti saradnju s međunarodnim platformama poput Temua, ali smatraju da bi modernizacija propisa mogla znatno unaprijediti funkcioniranje tržišta.

Podsjećaju da je, prema procjenama, samo tokom 2025. godine u BiH stiglo oko 2,1 milion pošiljaka s platforme Temu, dok je Evropska unija od 1. jula 2026. uvela paušalnu carinu od tri eura na pošiljke vrijednosti do 150 eura koje dolaze iz zemalja izvan EU.

Sve to dodatno potvrđuje da će nastavak rasta e-trgovine i međunarodne logistike zahtijevati fleksibilniji regulatorni okvir nego što ga BiH trenutno ima.

Upravo zbog toga novi zakon o poštama mogao bi predstavljati prvi ozbiljniji reformski iskorak nakon više od dvije decenije. Hoće li on donijeti očekivane koristi zavisit će od njegove primjene u praksi, ali institucije očekuju da će omogućiti bolje usklađivanje s evropskim pravilima, veći stepen konkurencije, niže troškove dostave i brže uvođenje savremenih logističkih rješenja, uz očuvanje univerzalne poštanske usluge za sve građane Bosne i Hercegovine.