Dok većina evropskih zemalja godinama funkcionira na liberaliziranom tržištu poštanskih usluga, Bosna i Hercegovina (BiH) i dalje zadržava model u kojem javni poštanski operateri imaju dominantan položaj u velikom dijelu tržišta. Posljedice takvog sistema najviše osjećaju građani i privreda kroz više cijene dostave, sporije uvođenje novih usluga i ograničenu konkurenciju.
Na to upozorava i istraživanje "Costs of Logistics - analiza i preporuke za unapređenje regulatornog okvira u BiH", koje je prije nekoliko godina uradila eComm asocijacija BiH s ciljem sagledavanja troškova logistike i prepreka razvoju tržišta dostave i e-trgovine.
Analiza pokazuje da zakonodavni okvir kojim se reguliraju poštanske usluge u Bosni i Hercegovini nije usklađen s direktivama Evropske unije (EU), niti postoji strateški dokument razvoja tržišta poštanskih usluga na državnom nivou.
Dok je EU kroz tri poštanske direktive postepeno ukidala monopole i otvarala tržište konkurenciji, BiH je zadržala model rezerviranih poštanskih usluga koje mogu pružati isključivo javni poštanski operateri.
Istovremeno, Hrvatska, Slovenija, Austrija i druge evropske zemlje već godinama imaju liberalizirano tržište, uz različite modele zaštite univerzalne poštanske usluge.
Iako se posljednjih godina vide određeni pomaci u modernizaciji sektora, uključujući najave razvoja mreže paketomata, ključni regulatorni okvir ostao je uglavnom nepromijenjen. Važeći Zakon o poštama BiH donesen još 2005. godine i dalje zadržava institut rezerviranih poštanskih usluga koje mogu pružati isključivo javni operateri. Upravo zbog toga predstavnici privatnog sektora smatraju da tehnološki napredak sam po sebi neće biti dovoljan bez ozbiljnijih zakonskih reformi i usklađivanja tržišta s evropskim pravilima.
Sukob dva pogleda na tržište
Rasprava o liberalizaciji poštanskog tržišta u BiH godinama se svodi na sukob dva argumenta.
Privatni poštanski operateri tvrde da posluju u neravnopravnim uslovima jer javni operateri imaju zakonski zaštićene segmente tržišta, a dio njihovih usluga oslobođen je plaćanja PDV-a. Također smatraju da postojeća regulativa usporava razvoj novih poslovnih modela i tehnoloških rješenja.
Depositphotos
"Poštansko tržište u Bosni i Hercegovini već godinama funkcionira u sistemu koji ne podstiče dovoljno konkurenciju i inovacije. Javni operateri imaju monopol nad određenim vrstama usluga i formiranjem cijena, pri čemu nisu obveznici PDV-a na poštanske usluge, što privatne kompanije stavlja u nepovoljniji položaj. S druge strane, javne pošte imaju zakonsku obavezu pružanja univerzalne usluge, uključujući dostavu na udaljene i nerentabilne lokacije, što im stvara značajne troškove. Međutim, krajnji korisnici već godinama osjećaju posljedice takvog sistema kroz više cijene i sporije usluge", kaže za Bloomberg Adriju Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu eComm u BiH.
S druge strane, javni poštanski operateri ističu da imaju zakonsku obavezu pružanja univerzalne poštanske usluge na cijeloj teritoriji BiH, uključujući ruralna i teško dostupna područja, gdje dostava često nije ekonomski isplativa.
Upravo zbog toga smatraju da određeni mehanizmi zaštite predstavljaju način finansiranja usluge koju privatni operateri uglavnom ne žele preuzeti.
Analiza navodi da javni operateri u pojedinim segmentima rezerviranih usluga ostvaruju i poslovne gubitke, te da su se više puta obraćali nadležnim institucijama zbog mogućnosti subvencioniranja troškova.
Najveći problem - visoki troškovi logistike
Predstavnici poslovne zajednice koji su učestvovali u istraživanju naveli su da su troškovi logistike među najvećim preprekama razvoju e-trgovine i konkurentnosti domaćih kompanija.
Visoki troškovi dostave povećavaju cijene proizvoda za krajnje kupce, otežavaju saradnju s međunarodnim logističkim partnerima i smanjuju konkurentnost domaćih trgovaca na regionalnom i evropskom tržištu.
U analizi se navodi i to da logistički centri koji opslužuju evropsko tržište često primjenjuju poseban tretman za pošiljke prema BiH upravo zbog dodatnih logističkih troškova i administrativnih prepreka.
Analiza upozorava i da pojedini strani logistički partneri izbjegavaju uspostavljanje saradnje s domaćim operaterima upravo zbog ograničenih mogućnosti optimizacije troškova i regulatornih prepreka. Posljedica je da roba, posebno ona niže vrijednosti, teže ostaje konkurentna, jer trošak dostave zauzima značajan dio njihove konačne cijene.
Paketomati i nove tehnologije još čekaju razvoj
Jedan od najzanimljivijih zaključaka istraživanja odnosi se na inovacije u sektoru dostave.
Dok su paketomati, pickup point lokacije i automatizirani sistemi preuzimanja pošiljki postali standard u velikom dijelu Evrope, u BiH njihov razvoj i dalje kasni.
Predstavnici privatnog sektora tvrde da postojeći propisi ne prepoznaju dovoljno jasno ovakve modele poslovanja, zbog čega je njihovo širenje otežano. Upravo bi takva rješenja mogla smanjiti troškove dostave, povećati dostupnost usluga i unaprijediti korisničko iskustvo.
Box Now
Marić ističe da je jedan od najvećih problema činjenica da postojeći regulatorni okvir ne prati razvoj modernih logističkih rješenja koja su u Evropi odavno postala standard.
"Paketomati, pickup point lokacije i slični modeli dostave u velikom dijelu Evrope već godinama predstavljaju uobičajenu infrastrukturu za e-trgovinu. U BiH se njihov razvoj odvija znatno sporije, dijelom i zbog regulatornih prepreka koje privatnom sektoru otežavaju ulaganja i širenje ovakvih mreža. Upravo bi takva rješenja mogla doprinijeti nižim troškovima dostave, većoj dostupnosti usluga i boljem korisničkom iskustvu", navodi Marić.
Generalni direktor BH Pošte Adis Šehić nedavno je potvrdio da su za naredni period razvoja ovog sektora u fokusu tri ključna projekta, od kojih su prvi na listi paketomati.
"S obzirom na to da se radno vrijeme dostave često ne poklapa s obavezama građana, cilj nam je da do kraja 2026. godine postavimo ove uređaje na ključnim lokacijama širom Federacije BiH", pojasnio je Šehić.
Neki su već postavljeni u Sarajevu, ali zvanične informacije od BH Pošte, o tome koliko ih ima i na kojim lokacijama, još uvijek nemamo.
Bloomberg Adria - Paketomat BH Pošta Sarajevo
Pored paketomata, planirano je uvođenje linije za automatsko sortiranje pošiljaka, koja bi trebala drastično ubrzati protok paketa, čime bi se odgovorilo na pritisak e-commerce tržišta.
Ipak, "kruna" svih investicija ostaje Glavni poštansko-logistički centar, projekt koji se godinama najavljuje kao rješenje za sve logističke probleme.
BH Pošta je prethodno predstavila Studiju opravdanosti ulaganja, koju su izradili stručnjaci s Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu. Tada je istaknuto da je centar ključan za opstanak i razvoj poduzeća do 2039. godine.
Posebno je zanimljivo da je najveći pritisak na modernizaciju tržišta posljednjih godina došao upravo iz sektora e-trgovine i naglog rasta broja pošiljki koje stižu preko međunarodnih platformi poput Temua.
Depositphotos
Ono što se može zaključit na osnovu analize jeste da bi liberalizacija trebala biti postepena, a ne nagla.
Među ključnim preporukama nalaze se izdvajanje kurirskih usluga iz rezerviranih poštanskih usluga, ukidanje postojećih cjenovnih ograničenja, liberalizacija usluga brze pošte, usklađivanje domaćih propisa s evropskim direktivama te normiranje novih logističkih modela poput paketomata i automatiziranih punktova za preuzimanje pošiljki.
Također se predlaže ograničavanje poreskih olakšica isključivo na univerzalne poštanske usluge, bez obzira na to pruža li ih javni ili privatni operater.
Saradnja javnih i privatnih operatera
Zanimljivo je da su autori istraživanja kao jedan od mogućih modela razvoja predložili i jaču saradnju javnih i privatnih operatera kroz različite oblike javno-privatnog partnerstva. Takav pristup mogao bi omogućiti efikasnije korištenje postojeće infrastrukture, brže uvođenje inovacija i smanjenje troškova logistike za krajnje korisnike.
Iako se o liberalizaciji poštanskog tržišta u BiH govori gotovo dvije decenije, značajniji reformski zahvati još nisu provedeni. Nadležnosti su podijeljene između više nivoa vlasti, a izmjene zakonskog okvira godinama nisu među prioritetima institucija.
U međuvremenu, tržište se mijenja. E-trgovina raste, građani očekuju bržu i jeftiniju dostavu, a logističke kompanije ulažu u tehnologije koje su u razvijenim zemljama već postale standard.
Dodatni argument u prilog reformama dolazi i od Konkurencijskog vijeća BiH, koje je u ranijim postupcima navelo da bi veći stepen tržišne konkurencije mogao donijeti koristi kako građanima tako i privredi. U analizi se podsjeća da je Vijeće preporučilo nadležnim institucijama da prilikom uređivanja tržišta imaju u vidu da jača konkurencija u pravilu rezultira kvalitetnijim i pristupačnijim uslugama za krajnje korisnike.
Prema Marićevim riječima, potreba za reformom tržišta danas je izraženija nego ikada ranije zbog ubrzanog razvoja e-trgovine.
"O liberalizaciji poštanskog tržišta govori se već gotovo dvije decenije, ali ozbiljniji reformski koraci i dalje izostaju. U međuvremenu je rast online trgovine, posebno nakon dolaska velikih platformi poput Temua, pokazao koliki potencijal postoji u sektoru dostave i logistike. To je stvorilo dodatni pritisak na sve učesnike na tržištu i jasno pokazalo da postojeći regulatorni okvir više ne prati potrebe modernog digitalnog poslovanja", zaključuje Marić.
Pitanje koje ostaje otvoreno jeste može li Bosna i Hercegovina pronaći model koji će istovremeno očuvati univerzalnu poštansku uslugu za sve građane, ali i otvoriti prostor za veću konkurenciju, niže cijene i brže uvođenje inovacija. Iskustva evropskih zemalja pokazuju da je takav balans moguć, ali da zahtijeva političku volju i ozbiljnu regulatornu reformu.
.webp){kind=icon}
