text size
Uvođenjem plaćanja pouzećem, Temu se prilagođava jednoj od ključnih navika kupaca u Bosni i Hercegovini, plaćanju gotovinom. Platforma, koja je već ostvarila milionski broj pošiljki prema BiH, ovim potezom pokušava obuhvatiti i dio kupaca koji dosad nisu bili spremni ili nisu mogli plaćati karticom putem interneta. Ipak, razotkriva i manu sistema - koliko su lokalne navike potrošača još uvijek vezane za gotovinu.
Prema podacima Agencije za poštanski promet BiH, građani BiH su prošle godine naručili oko 2,1 milion pošiljki preko Temua. Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu eComm u BiH, smatra da se uvođenje pouzeća može posmatrati na dva načina.
"Prvi je da smo postali dovoljno veliko tržište da se nekome isplati da nam se prilagodi. To je, dakle, masovna pojava, i platforme takvog tipa ne grade posebne naplatne modele za tržišta koja im ništa ne znače", pojašnjava Marić za Bloomberg Adriju.
S druge strane, dodaje, pouzeće nije nužno znak zrelosti domaće e-trgovine.
"Prije je priznanje da se BiH ne može osvojiti bez gotovine. Da je naš kupac navikao i spreman da plati karticom online, ovo se ne bi ni dešavalo. Znači, globalni igrač se prilagodio nama, umjesto da se mi prilagodimo standardu", kaže Marić.
Iako kartično plaćanje postaje sve zastupljenije, posebno zbog rasta kupovine na stranim online platformama, pouzeće i dalje ima važnu ulogu među bh. potrošačima. Udio kartičnog plaćanja kod kupovine na stranim online trgovinama porastao je sa 30 na 45 posto, ali domaće online trgovine pokazuju drugačiju sliku, čak 70 posto kupovina i dalje se plaća gotovinom prilikom preuzimanja.
Uvođenje plaćanja pouzećem u BiH nije izoliran potez Temua, ista opcija dostupna je i na tržištima poput Sjeverne Makedonije, gdje je platforma također prilagodila način naplate lokalnim navikama kupaca.
Uvođenje pouzeća poslovna računica
Prema njegovoj ocjeni, ono što je u našoj zemlji posljednjih godina značajno napredovalo jeste logistika. Kurirska mreža postala je dovoljno razvijena i pouzdana da može poslužiti i kao kanal za naplatu prekograničnih narudžbi.
Ilustrovao Adam Ferriss
"Prema mom mišljenju, prava barijera kod nas nikada nije bila ni cijena ni ponuda, nego trenutak plaćanja. Kad se to trenje ukloni, otvara se čitav sloj ljudi koji do sada uopće nisu kupovali online, npr. stariji, ljudi iz manjih sredina, oni koji nemaju karticu ili je jednostavno ne žele koristiti za plaćanje na internetu", kaže Marić.
To bi moglo dodatno proširiti bazu korisnika Temua u BiH, ali istovremeno nosi i određene troškove i rizike za samu platformu.
Marić smatra da uvođenje pouzeća nije pitanje velikodušnosti prema kupcima, već poslovne računice. Za Temu je, kaže, takav model potencijalno jeftiniji način pridobijanja novih korisnika nego dodatno ulaganje u oglašavanje. Dodaje da je trošak toga da im dio paketa bude odbijen manji od troška što bi im kupac napustio korpu na koraku plaćanja.
Plaćanje pouzećem tako može biti svojevrsna ulazna tačka za korisnike koji ranije nisu vjerovali online kupovini. Nakon nekoliko uspješnih narudžbi, dio njih mogao bi preći na kartično plaćanje, čime platforma dugoročno dobija lojalnog kupca.
Veći rizik za trgovca
Ipak, plaćanje prilikom preuzimanja za trgovca je skuplje i nosi veći rizik nego unaprijed plaćena narudžba. Kurirskoj službi plaća se naknada za otkupninu, novac se mora fizički prikupiti i proslijediti trgovcu, a postoji i rizik da kupac odbije paket.
"Kod pouzeća je ona po pravilu višestruko veća nego kod unaprijed plaćenih narudžbi jer je čovjek naručio, u međuvremenu se predomislio, i paket se vraća. Svaki takav paket znači dvostruki transport, a povrat robe male vrijednosti nazad u Kinu je neisplativ, to se jednostavno otpiše", kaže sagovornik.
Temu takve troškove, prema Marićevoj procjeni, može lakše podnijeti zbog obima poslovanja i modela u kojem se ulazak na nova tržišta subvencionira.
Uvođenje plaćanja pouzećem pritom otvara i pitanje toka novca. Kurirske kompanije u ovom modelu više nisu samo dostavljači, već u određenoj mjeri postaju i mreža za naplatu.
"Neko u BiH mora fizički prikupljati tu gotovinu i prosljeđivati je dalje. To otvara pitanja koja do sada nismo imali i to ko naplaćuje, u čije ime, kako se to evidentira, kako se obračunava PDV i carina i ko odgovara kupcu ako roba ne stigne ili ne odgovara opisu", ističe Marić.
Bloomberg
Ako bi broj odbijenih pošiljki značajno porastao, dio tog troška mogao bi se preliti i na druge korisnike logističkih usluga. "Ako se stopa odbijanja podigne, cijena dostave raste za sve, uključujući domaće trgovce koji s Temuom nemaju nikakve veze."
Za domaće web-shopove uvođenje plaćanja pouzećem predstavlja dodatni pritisak. Do sada su upravo plaćanje pouzećem, brza dostava i jednostavniji povrat bili među prednostima domaćih trgovaca u odnosu na prekogranične platforme.
"Jednu prednost upravo gubimo. Ostale moramo braniti mnogo agresivnije, dakle, isporuka za 24 do 48 sati, stvarno rješavanje reklamacija, servis, sigurnost proizvoda. Na cijeni ne možemo biti tu bitku i nema smisla pretvarati se da možemo", dodaje.
Ipak, prema njegovom mišljenju, problem domaćih trgovaca nije samo konkurencija velikih platformi, već i različiti regulatorni uslovi pod kojima posluju.
Domaći trgovac plaća PDV, fiskalizira poslovanje i ima obaveze prema Zakonu o zaštiti potrošača, uz inspekcijski nadzor. Kod prekograničnih pošiljki situacija je drugačija, posebno kada je riječ o paketima male vrijednosti. To nije konkurencija, jer se radi o dva različita seta pravila za istog kupca u istoj državi. I to je ono što trgovački sektor traži da se riješi.
EU vs Temu
Evropska unija već pokušava odgovoriti na dio ovog problema. EU je od 1. jula uvela paušalnu carinu od tri eura na pakete vrijednosti do 150 eura koji dolaze izvan EU, dok bi od 2028. godine trebao biti uveden novi sistem obračuna carina po paketu.
Iako se nova carinska pravila EU ne primjenjuju direktno na pošiljke koje stižu u BiH, njihove posljedice ne moraju zaobići domaće tržište.
Promjene bi mogle utjecati na logističke tokove i troškove dostave, posebno ako platforme poput Temua, Sheina i AliExpressa budu prilagođavale svoje modele poslovanja novim pravilima.
BiH bi, smatra Marić, trebala razmatrati sličan pristup, uz snažniji nadzor sigurnosti i usklađenosti proizvoda koji ulaze na domaće tržište.
Istovremeno, uvođenje plaćanja pouzećem moglo bi imati i neželjeni efekt na razvoj digitalnog plaćanja u BiH. Umjesto da potrošači postepeno prelaze na kartice i druge digitalne načine plaćanja, globalna platforma sada se prilagođava navici plaćanja gotovinom.
Dugoročno, zato će jedan od izazova za domaće tržište biti smanjenje troškova kartičnog i instant plaćanja kako bi digitalne transakcije bile dostupnije i trgovcima i potrošačima.
"Plaćanje pouzećem domaćem trgovcu pojede od dva do tri posto marže plus rizik gotovine, a to je trošak koji tehnološki odavno više nije nužan. Paradoks je da nam upravo strana platforma sada normalizira gotovinu u trenutku kada bismo trebali ići u suprotnom smjeru", naglašava Marić.
Novi zakon o poštama
Novi zakon o poštama mogao bi biti važan i za razvoj online trgovine u zemlji, jer predviđa značajnu nižu minimalnu cijenu komercijalnih kurirskih usluga. Umjesto sadašnjeg modela koji je donesen još 2005. godine, prema kojem minimalna cijena mora biti deset puta veća od cijene običnog pisma prve težinske stope, novi zakon predviđa odnos od 2,5 puta.
Time bi kurirske usluge mogle pojeftiniti, što bi olakšalo dostavu i građanima i kompanijama te dodatno podržalo rast e-trgovine.
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH za Bloomberg Adriju potvrđuje da je radna grupa završila Nacrt zakona, usklađen s relevantnim direktivama EU, koji je trenutno u proceduri pribavljanja mišljenja nadležnih institucija. Nakon toga, zakon bi trebao biti upućen Vijeću ministara BiH.
.webp){kind=icon}
