Vanjski dug Bosne i Hercegovine (BiH) je na najvišem nivou u posljednjih pet godina. Ukupan vanjski dug BiH iznosio je 9,5 milijardi KM na kraju prvog kvartala 2026. godine. Ovaj iznos ne uključuje državne garancije te je najviši apsolutni nivo vanjskog duga u posljednjih pet godina, osim trećeg kvartala 2022. godine, kada je zaduženost bila neznatno viša. Prema posljednjim podacima o BDP‑u, vanjski dug iznosi 16,8 posto BDP‑a.
Gledajući širu sliku, ključni pokazatelj, javni dug porastao je na 13,7 milijardi KM zaključno sa 2024. godinom, sa 11,2 milijarde KM u 2019. Odnos duga prema BDP‑u pao je nakon vrhunca u 2020. (34,3 posto) i stabilizirao se između 24 i 26 posto u periodu od 2022. do 2024. Glavni razlog pada udjela duga u BDP‑u je brži rast nominalnog BDP‑a tokom oporavka od 2021. do 2024. u odnosu na rast duga. Otprilike 70 posto ukupnog javnog duga čini vanjski dug. Iako smanjenje udjela duga u BDP‑u otvara prostor za dodatno zaduživanje, rast nominalnog duga i njegova struktura i dalje predstavljaju izvor rizika u slučaju potencijalnih šokova.
Ovi iznosi ne uključuju velika zaduženja iz 2025. i 2026. godine, konkretno unutrašnja zaduženja entiteta emitiranjem međunarodnih obveznica.
BiH i Federacija BiH imaju isti S&P rejting B+, pri čemu su izgledi za FBiH ocijenjeni kao negativni. S&P je istakao da su razlozi potvrde negativnih izgleda za FBiH političke mjere prije izbora, značajan rast budžetskih rashoda (povećanje penzija i smanjenje doprinosa) koje će, prema procjeni agencije, dovesti do velikog deficita u periodu od 2026. do 2027. te privremenog rasta duga.
Republika Srpska je ocijenjena B s negativnim izgledima. S&P upozorava da bi mogao sniziti rejting RS‑a ako se u narednih 12 mjeseci ponovo zaoštri pristup finansiranju entiteta, naprimjer zbog geopolitičkih tenzija ili rasta potencijalnih obaveza koje bi ograničile sposobnost provođenja finansijske politike.
Uporedivih obveznica nema jer je Federacija BiH s istim kreditnim rejtingom kao Mongolija, Ruanda, Fidži i susjedna Crna Gora, te nema eurskih izdanja s petogodišnjim dospijećem. Slično je i s Republikom Srpskom, koja je u istoj grupi kao Egipat, Nigerija i Kenija, te nema uporedivih obveznica. Kad se porede kuponi na 5‑godišnje bullet obveznice u okruženju, jasno je da investitori percipiraju Srbiju znatno manje rizičnom od FBiH i RS. Srbija je prije nekih 18 mjeseci napredovala do investment grade rejtinga (S&P BBB‑), dok FBiH i RS plaćaju premiju zbog špekulativnog rejtinga.
Zanimljivo, Rumunija ima isti S&P rejting kao Srbija, ali viši kupon odražava veću percipiranu ekonomsku ranjivost. Razlog za ovo je očekivano prelaženje rumunskog javnog duga preko 60 posto BDP‑a u 2026. godini. Također, iako Albanija ima rejting dva nivoa iznad BiH, investitori traže veću naknadu za rizik kod Albanije nego za FBiH.
Republika Srpska je emitirala 500 miliona eura obveznice u trećem mjesecu 2026, a od toga je 300 miliona eura za refinansiranje s rokom dospijeća pet godina, te kuponom 6,25 posto. Potom je uslijedila emisija još 250 miliona eura obveznica, s rokom dospijeća sedam godina, ali s višim kuponom od 6,375 posto.
U proteklom periodu je i FBiH debitirala s euroobveznicama te emitirala 350 miliona s 5-godišnjim dospijećem. Kamatna stopa od šest posto bila je postavljena previsoko te je pobudila zainteresiranost investitora, pa se spread suzio sa 6,0 posto na 5,50 posto zbog velike zainteresiranosti (bid to cover racio 5.1x). U toku je emisija obveznica u iznosu od 800 miliona eura s istim dospijećem, ali ovaj put s manjim kuponom od 5,00 posto.
Kada uzmemo u obzir refinansiranje, samo ova pomenuta vanjska zaduženja su podigla ukupan javni dug za 1,6 milijardi eura u posljednjih 12 mjeseci, pretežno za budžetsku potrošnju.
Pitanje ostaje hoće li rast BDP-a zadržati omjer duga pod kontrolom. U zavisnosti od toga koliko će BDP rasti, za očekivati je da će omjer javnog duga prema BDP-u rasti u Bosni i Hercegovini. Ostaje da vidimo koliko će se to reflektirati na rast kupona kod novih međunarodnih zaduženja, po uzoru na primjer Rumunije.
