text size
Nedavno smo pisali o Rumuniji kao jednoj vrlo zanimljivoj investicijskoj priči. Rumunska ekonomija u posljednje vrijeme suočava se s nizom izazova koji pritišću ekonomski rast i povećavaju neizvjesnost među investitorima. Visoka inflacija, politička nestabilnost i zabrinutost oko javnih finansija stvaraju sve složenije okruženje za poslovanje i potrošnju. Ipak, unatoč slabijoj makroekonomskoj slici, rumunsko tržište kapitala nastavlja bilježiti snažan rast, a ulagači očito ne dijele u potpunosti pesimizam koji proizlazi iz ekonomskih pokazatelja. Takav nesrazmjer između kretanja ekonomije i tržišta dionica otvara pitanje šta točno stoji iza ovog rasta. Je li riječ o očekivanju oporavka, privlačnim valuacijama ili pak tržište jednostavno gleda kroz trenutne probleme i cijeni dugoročniji potencijal rumunske ekonomije?
Makroekonomska slika
Rumunija se trenutno nalazi u prilično izazovnom makroekonomskom okruženju. Inflacija je među najvećim problemima, a zemlja trenutno bilježi najvišu stopu inflacije u Evropskoj uniji, što dodatno pritišće kupovnu moć stanovništva.
Istovremeno, ekonomija je u prvom tromjesečju 2026. godine pala 1,2 posto na godišnjem nivou, dok je na kvartalnom nivou stagniralo nakon prethodnih padova. Evropska komisija za cijelu 2026. godinu očekuje gotovo potpunu stagnaciju rumunske ekonomije, uz rast BDP-a od svega 0,1 posto. Na slabiji rast dodatno utječu fiskalna konsolidacija i visoka inflacija energije, koji smanjuju realni raspoloživi dohodak domaćinstava i pritišću ličnu potrošnju, dok se snažniji oporavak ekonomija očekuje tek tokom 2027. godine.
Otporno tržište
Unatoč slaboj makroekonomskoj slici, rumunsko tržište kapitala ove godine bilježi rast koji je među najsnažnijim u svijetu. Glavni berzovni indeks BET od početka godine porastao je oko 45 posto, čime se rumunsko tržište svrstava među šest najuspješnijih svjetskih tržišta u 2026. godini.
Jedan od razloga otpornosti tržišta leži u njegovoj strukturi – najveće kompanije u indeksu dolaze iz bankarskog, energetskog i komunalnog sektora, koji zajedno čine više od 85 posto njegove vrijednosti.
Upravo su bankarski i energetski sektor posljednjih mjeseci bili u fokusu investitora, pri čemu energetski sektor dodatno podupiru očekivanja povezana s projektom Neptun Deep, najvećim rumunskim projektom eksploatacije prirodnog plina u Crnom moru. Instalacija proizvodne platforme Neptun Alpha završena je ovog mjeseca, dok je početak proizvodnje planiran za 2027. godinu, što bi Rumuniji trebalo omogućiti gotovo udvostručenje proizvodnje plina i potencijalno je pozicionirati kao neto izvoznika. Energetske kompanije i komunalni sektor, koji je blisko povezan s energetikom, čine oko 60 posto indeksa, dok je približno 35 posto indeksa direktno povezano s projektom Neptun Deep, a ostatak je uglavnom usmjeren na energetsku tranziciju. No potencijal rumunskog tržišta ne proizlazi samo iz energetike. Bankarski sektor i dalje ima prostora za rast zahvaljujući višim dohocima, širenju kreditiranja i produbljivanju finansijskog sistema.
Kada pogledamo kretanja unutar indeksa, među najvećim ovogodišnjim dobitnicima su Premier Energy i Cris-Tim Family Holding, koji su porasli više od 100 posto, te Digi Communications s rastom od oko 80 posto, što odražava sve veći interes za manje kompanije. Ipak, zbog svoje veće težine u indeksu, najveći doprinos ovogodišnjem rastu BET-a dali su Hidroelectrica i Romgaz.
Ostanak dugoročnog potencijala
Dugoročni potencijal rumunskog tržišta vidljiv je i kroz povijesne prinose, budući da je BET indeks u posljednjih 25 godina prema prosječnom prinosu nadmašio čak i američki Nasdaq, dok je vaulacijski i dalje jeftiniji (P/E 15 i EV/EBITDA 11) i od Nasdaqa i S&P 500 i STOXX, ali i vodećih regionalnih indeksa poput SBITOP i CROBEX10.
Što se tiče makroekonomije, nakon stagnacije ekonomija u 2026. godini očekuje se ubrzanje rasta u 2027., dok bi fiskalna konsolidacija trebala postupno smanjiti jedan od najvećih fiskalnih deficita u Evropskoj uniji. Iako bi javni dug prema projekcijama Evropske komisije trebao porasti s manje od 60 posto BDP-a u 2025. na oko 63 posto u 2027. godini, njegov nivo i dalje ostaje relativno nizak, što Rumuniji daje određeni prostor za upravljanje fiskalnim izazovima. Kombinacija ekonomskog oporavka, energetskih investicija i dugoročnog potencijala kompanija tako bi mogla nastaviti podržavati interes investitora za rumunsko tržište.
Šta je s političkom situacijom?
Nakon što su predsjednički izbori krajem 2024. godine poništeni zbog nepravilnosti i navodnog stranog utjecaja, na ponovljenim izborima u maju 2025. pobijedio je proevropski i neovisni kandidat Nicușor Dan, što je barem privremeno smanjilo političku neizvjesnost i potvrdilo proevropski smjer zemlje. Ipak, politička nestabilnost i dalje ostaje jedan od najvećih rizika za rumunsku ekonomiju i tržište kapitala. Nakon što je u maju 2026. godine pala vlada premijera Ilieja Bolojana, Rumunija je ušla u novu fazu političke nestabilnosti, a pokušaj predsjednika Nicușora Dana da formira novu vladu dodatno je zakompliciran nakon što parlament u lipnju nije podržao kandidaturu Adriana Veștee. Istovremeno, jača podrška desnoj oporbi predvođenoj strankom AUR povećava političku neizvjesnost, dok se zemlja mora nositi i s pritiskom provedbe fiskalne konsolidacije. Ipak, ključni rizik za investitore nije toliko sama promjena vlade koliko mogućnost da politička nestabilnost uspori fiskalne reforme i ugrozi pristup evropskim fondovima te povjerenje kreditnih rejting agencija.
Prilika koja dolazi s rizikom
Rumunsko tržište kapitala predstavlja jednu od zanimljivijih investicijskih priča u regiji, potpomognutu snažnim energetskim sektorom, prostorom za rast bankarstva i dugoročnom konvergencijom ekonomije prema razvijenijim evropskim zemljama. Ipak, trenutna makroekonomska slika ostaje neuredna, uz visoku inflaciju, velik fiskalni deficit i usporavanje ekonomije, dok politički rizik i dalje predstavlja važan faktor neizvjesnosti. Upravo zato Rumunija danas nudi atraktivnu kombinaciju potencijala i rizika – tržište ima snažne dugoročne temelje, ali će daljnji rast uveliko ovisiti o sposobnosti države da stabilizira javne finansije i održi političku stabilnost.
