text size
Od naše posljednje analize tržišta Srednje Azije (Tražite visoke prinose i atraktivne valuacije? Obratite pažnju na tržišta Srednje Azije), objavljene sredinom trećeg mjeseca, kazahstanski indeks porastao je nešto više od četiri posto, dok se uzbekistanski UCI više nego udvostručio, uz rast od čak 101 posto.
U međuvremenu, regija je ponovo dospjela u središte globalne pozornosti nakon summita Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u glavnom gradu Kirgistana, Biškeku, koji je okupio čelnike najvećih euroazijskih ekonomija, uključujući Kinu, Rusiju, Indiju, Kazahstan i Uzbekistan.
Uz geopolitiku i sigurnost, važan dio razgovora odnosio se na trgovinu, investicije, energetiku i razvoj prometnih koridora. No rast berzanskih indeksa samo je dio priče: nekoliko ključnih događaja u međuvremenu dodatno je učvrstilo tezu da Srednja Azija zaslužuje ozbiljno mjesto na karti globalnih investitora.
Kazahstan se i dalje nameće kao neprikosnoveni lider regije, no slika postaje sve kompleksnija. Zemlja od gotovo 21 milion stanovnika i dalje balansira između Rusije, Kine i Zapada i taj balans donosi opipljive ekonomske koristi. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca uslijed eskalacije sukoba između SAD-a i Irana ubrzalo je interes za alternativne energetske koridore, a kazahstanski "Srednji koridor" (tranzitna ruta koja povezuje Kinu s Evropom kroz Kazahstan i Kaspijsko more) bilježi petostruki rast prometa u posljednjih sedam godina. MMF projicira rast kazahstanskog BDP-a od 4,6 posto u 2026. i 4,4 posto u 2027. godini: solidne, ali ne spektakularne brojke za tržište u razvoju. No stabilnost i institucionalna zrelost ovdje su jednako važni kao i sam rast.
Ono što Kazahstan posebno izdvaja je digitalna transformacija. Zemlja se nalazi na 24. mjestu UN-ovog indeksa e-uprave, digitalizirala je veliki dio javnih usluga i proglasila umjetnu inteligenciju nacionalnim prioritetom. Astana Hub, inovacijski kampus smješten u zgradama nekadašnjeg Expoa 2017, dom je više od 2.000 startupa, od kojih je četvrtina stranih kompanija privučenih nultim porezom na dobit i pristupom jeftinoj energiji od svega 2,5 centa po kilovat-satu (u EU je prosjek 18,3 centa/kWh). Kazahstan pokušava izgraditi poziciju regionalne tehnološke sile i u tome, polako, uspijeva.
Ipak, rizici nisu zanemarivi. Korupcija ostaje sistemski problem, zemlja je na 96. mjestu Transparency International indeksa, a visoke kamatne stope od 18 posto, posljedica inflacije koja se teško smiruje, otežavaju ulaganja.
Uzbekistan je od našeg prvog teksta prešao od "zanimljive priče" do konkretne tržišne transakcije. Uzbekistanski državni fond UzNIF, o čijem IPO-u smo detaljno pisali (IPO uzbekistanskog državnog fonda), uspješno je uvrstio GDR-ove na Londonsku berzu (rast od gotovo 46 posto od uvrštenja) i dionice na Taškentsku berzu u petom mjesecu 2026. godine, po valuaciji od 1,95 milijardi dolara, što predstavlja diskont od oko 20 posto u odnosu na procijenjenu neto vrijednost imovine. Veliki fondovi poput BlackRocka i Franklin Resourcesa unaprijed su se obavezali upisati dionice u vrijednosti 300 miliona dolara, što je potvrdilo da međunarodni kapital Uzbekistan više ne tretira kao egzotičnu opkladu, već kao ozbiljno investicijsko odredište.
Makroekonomska slika ostaje uvjerljiva. Uzbekistan je u prvoj polovici 2026. zabilježio rast BDP-a od 8,5 posto, a centralna banka revidirala je godišnju prognozu naviše na 7,5 do 8 posto. MMF projicira rast od 6,5 posto u 2026. i 5,9 posto u 2027. godini: to su stope rasta koje je Kina imala prije sedam-osam godina. Inflacija usporava i iznosi 6,4 posto na godišnje, nivou u julu, približavajući se cilju centralne banke od 5 posto, a guverner Ishmetov signalizirao je mogućnost prvog sniženja kamatnih stopa još ove godine. Ako do toga dođe, to bi bio snažan poticaj za daljnji rast tržišta kapitala.
UCI indeks Taškentske berze porastao je za gotovo 170 posto od početka godine, no UzNIF-ov IPO nije kraj priče, tek je početak. Šest kompanija iz portfelja fonda, uključujući Uzbekistan Airways, Uzbektelecom i Uzbekhydroenergo, planirano je za vlastite listinge u naredne dvije godine. Iza svega stoji predsjednički dekret koji postavlja raspored budućih javnih ponuda. Uspjeh UzNIF-a bit će ključni signal hoće li država nastaviti privatizaciju najvrjednijih kompanija: onih za rudarenje zlata, bakra i uranija.
Prema projekcijama MMF-a, sve države Srednje Azije bilježe solidne stope rasta: Kirgistan 6,1 posto, Tadžikistan 6 posto, Uzbekistan 6,5 posto u 2026. godini. Srednja Azija kao cjelina raste brže od globalnog prosjeka, i to s brojkama koje se sve više potvrđuju kroz stvarne tržišne transakcije, a ne samo kroz najave i planove.
Otkad smo prvi put pisali o ovoj temi, priča o Srednjoj Aziji dobila je konkretniji oblik: UzNIF IPO je stvarnost, a ne samo najava, a kazahstanska digitalna strategija donosi mjerljive rezultate poput prvog jednoroga u zemlji. To ne znači da su rizici nestali: korupcija, visoke kamatne stope i geopolitička ovisnost o Rusiji ostaju stvarne prepreke koje treba pratiti. No za investitore koji su prije godinu dana oklijevali zbog nedostatka konkretnih transakcija, taj je argument sada slabiji nego ikad.
