Digitalni marketing pod pritiskom AI-ja: Ko će zadržati posao?

Digitalni marketing sve više osjeti uticaj umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija (AI) mijenja digitalni marketing automatizacijom procesa poput kreiranja sadržaja, analize podataka, segmentacije publike i personalizacije oglasa. Kompanijama omogućava da preciznije ciljaju korisnike i brže prilagođavaju kampanje, dok marketinške timove sve više usmjerava od rutinskih zadataka prema strategiji i kreativnom radu. Istovremeno, veća dostupnost AI alata povećava količinu sadržaja na internetu, pa postaje teže privući pažnju i izdvojiti autentičan sadržaj. Sve više se i postavlja pitanje šta će biti s radnim mjestima u marketinškoj industriji.

Semir Musić, suosnivač agencije za digitalni marketing Lilium, smatra da će promjene najviše pogoditi one koji nisu spremni da se prilagode novim tehnologijama.

''Radna mjesta nisu ugrožena za ljude koji su spremni na usavršavanje, ali mnogi koji nisu spremni na promjene bit će zamijenjeni umjetnom inteligencijom'', kazao je Musić za Bloomberg Adria.

Prema njegovim riječima, AI već može preuzeti veliki dio poslova koji se obavljaju na računaru, od pisanja tekstova do kreiranja vizualnog i video sadržaja.

''Kreiranje sadržaja, slika, videa, tekstova – sve što se radi na računaru može biti zamijenjeno umjetnom inteligencijom. AI je danas sposoban da mnoge od tih poslova uradi bolje od čovjeka'', rekao je.

Depositphotos

 

Takve promjene već su vidljive i u drugim industrijama. U sektoru poslovnih servisa u BiH, koji danas zapošljava više od 16.000 ljudi, umjetna inteligencija već mijenja prirodu rada.

Umjetna inteligencija već mijenja način na koji kompanije organiziraju poslovanje, ali nije u potpunosti zamijenila ljude – mijenja prirodu njihovog rada'', kazala je ranije za Bloomberg Adriju, Nadina Gradaščević, generalna direktorica Asocijacije biznis servis lidera (ABSL).

Ipak, smatra da kompanije u BiH još nisu počele u dovoljnoj mjeri koristiti mogućnosti novih alata. Kao primjer navodi razvoj digitalnog marketinga, kada su kompanije u početku bile skeptične prema novom načinu oglašavanja.

''Oni koji su od početka prihvatili digitalni marketing iskoristili su sve njegove benefite, dok su oni koji su se kasnije uključili u taj proces propustili dio prilika'', kazao je Musić.

Sličan razvoj očekuje i kod umjetne inteligencije. Iako AI već može obavljati veliki broj zadataka, Musić smatra da se njegovi kapaciteti trenutno koriste tek u maloj mjeri.

''AI je već u mogućnosti da radi mnoge stvari, ali trenutno se koristi na možda pet posto svojih kapaciteta. Moje je predviđanje da će za godinu ili dvije tim koji je za određeni posao imao deset ljudi imati dvije osobe, i to na kvalitetnijem nivou nego danas'', rekao je Musić.

U BPO sektoru taj se proces posebno vidi kod rutinskih poslova. Gradaščević je navela da se ''rutinski i repetitivni zadaci sve više automatiziraju, dok zaposlenici preuzimaju složenije aktivnosti''.

Depositphotos

 

To, međutim, prema njegovom mišljenju, neće značiti samo gubitak radnih mjesta. Razvoj AI-ja otvorit će i nova zanimanja za ljude koji budu spremni učiti i prilagođavati se.

''AI će zatvoriti mnoga radna mjesta kod onih koji nisu spremni da se prilagode i uče, ali će s druge strane otvoriti nova radna mjesta za ljude koji su spremni da uče, kao i za studente'', kazao je Musić.

On smatra da je najveći problem često upravo otpor prema učenju novih tehnologija.

''Mnogi kažu: 'Ja sam prestar za učenje AI-ja.' Međutim, ako odvoje nekoliko sati svaki dan na pravi način i upoznaju se s njegovim mogućnostima, mogu se desiti nevjerovatne stvari'', dodao je.

I šira slika tržišta rada pokazuje da smanjenje potrebe za određenim poslovima ne mora značiti i nestanak potrebe za radnicima. Haris Kadenić, direktor marketinga Manpowera Jugoistočna Evropa, smatra da će se do 2035. više mijenjati sadržaj poslova nego što će čitave profesije nestajati. Među ključnim vještinama izdvaja sposobnost stalnog učenja, prilagođavanja, kritičkog razmišljanja, kreativnosti, komunikacije i korištenja tehnologije. **

'''Pitanje 'koje će poslove AI zamijeniti?' privlači mnogo pažnje, ali nije nužno najbolje pitanje. Mnogo važnije pitanje bit će koji dio posla će 2035. obavljati tehnologija, a u kojim će segmentima ljudi morati biti bolji nego danas'', kazao je Kadenić ranije za Bloomberg Adriju.

Promjene već utiču i na sam koncept digitalnog marketinga. Google pretraga, koja je godinama bila jedan od ključnih kanala za privlačenje korisnika, dobija konkurenciju u AI alatima poput ChatGPT-a i Geminija.

''Danas dosta ljudi, kada nešto želi pretraživati, odlazi na ChatGPT ili Gemini, što u velikoj mjeri preusmjerava dio pretraga sa klasičnih pretraživača na AI alate'', kazao je Musić.

Istovremeno, smatra da će kvalitetan sadržaj i dalje imati važnu ulogu, bez obzira na to koristi li ga korisnik putem klasične pretrage ili AI alata.

''Ljudi vide šta je reklama, a šta nije, i kvalitetan organski sadržaj će pobijediti. I ranije su se kompanije na Googleu takmičile za to ko će isplivati na prvu stranicu. Google i novi AI alati žele korisniku dati ono što je najbolje za njega i, ako imate kvalitetan sadržaj, on će sigurno isplivati'', istaknuo je Musić.

Upravo će sposobnost čovjeka da procijeni rezultat, preuzme odgovornost i razumije kontekst, smatra Musić, ostati važna prednost u odnosu na AI.

''Kvalitet, preuzimanje odgovornosti i sposobnost da vidi šta je bitno kada dobije rezultat – to su stvari koje čovjeka izdvajaju. Također, međuljudski odnosi su nešto gdje AI čovjeka neće zamijeniti, ali može značajno olakšati poslove koji uključuju rad s ljudima'', kazao je Musić.

Iako u BiH zasad ne vidi veliki val otpuštanja zbog AI-ja, Musić ukazuje na drugi trend – kompanije koje usporavaju novo zapošljavanje.

''Kada govorimo o otpuštanjima, još uvijek u BiH ne vidim velika otpuštanja, ali vidim da kompanije ne zapošljavaju. To je jedan od pokazatelja u kojem smjeru stvari idu'', dodao je.

 

Upravo se zato mijenja i pogled na buduću potražnju za radnicima. Bloomberg Adria je u analizi tržišta rada do 2035. navela paradoks da bi kompanijama za dio poslova moglo trebati manje ljudi, dok će istovremeno sve teže pronalaziti radnike koji imaju potrebne vještine.

Regiji će AI trebati upravo zato što će imati manje raspoložive radne snage'', kazao je Kadenić.

Promjene su, prema Musićevim riječima, već vidljive u IT sektoru, koji je među prvima počeo osjećati posljedice razvoja AI alata.

''Ta industrija bila je prva na udaru, ali sada na red dolaze i advokatske usluge, računovodstvo i sve što ima veze s dizajnom, odnosno veliki dio kreativnih poslova'', kazao je Musić.

Dok se prvi val promjena odnosi uglavnom na digitalne i kancelarijske poslove, Musić očekuje da će dalji razvoj robotike proširiti utjecaj automatizacije i na fizičke poslove.

''Fizički radnici su relativno sigurni od ovog prvog vala, ali već se najavljuje drugi val – robotika, gdje će roboti raditi stvari koje su do jučer bile nemoguće. Sve se dešava velikom brzinom, u roku od nekoliko mjeseci'', zaključio je Musić.