Kako povećati svoju tržišnu vrijednost u AI eri, tri vještine će biti ključne

Umjetna inteligencija promijenila je ekonomiju stvaranja sadržaja. Nacrt prezentacije, marketinški tekst, objava za društvene mreže ili vizual danas mogu nastati za nekoliko minuta, a ono što je nekada zahtijevalo tim ljudi sve češće može napraviti jedna osoba uz pomoć nekoliko AI alata. 

Ali upravo u toj novoj obilnosti nastaje paradoks, ako gotovo svako može proizvesti gotovo sve, šta će u budućnosti biti vrijedno? 

Google Cloud u svom izvještaju Future of AI: Perspectives on generative media for startups upravo na to pitanje daje zanimljiv odgovor. Kako se generativna umjetna inteligencija širi, ljudski element ne nestaje iz procesa stvaranja, nego postaje važniji. Među osobinama koje bi mogle predstavljati svojevrsnu konkurentsku prednost u automatiziranom svijetu izdvaja autentično pripovijedanje, kreativni ukus i jedinstveno životno iskustvo. 

Drugim riječima, kada proizvodnja postane jeftina i brza, postaje važnije znati šta proizvesti, za koga, zašto i kako procijeniti je li to uopšte dobro. 

Lovro Rogulj, ekonomist, poduzetnik, poslovni konzultant i edukator usmjeren na razvoj profesionalne i tržišne vrijednosti pojedinaca te prepoznavanje novih poslovnih prilika i izvora prihoda, smatra da se ta promjena već vidi na tržištu. 

AI ne briše stručnost, nego povećava razliku među stručnjacima 

To je možda jedna od važnijih posljedica širenja umjetne inteligencije. 

Ako finansijski stručnjak zna koristiti AI za analizu podataka, pripremu scenarija, istraživanje i automatizaciju rutinskih zadataka, u istom vremenu može napraviti znatno više nego ranije. Isto vrijedi za pravnike, marketinške stručnjake, inženjere, programere, konsultante ili druge profesije koje rade s velikom količinom informacija. 

No, sama dostupnost alata ne znači da će svi od njih imati jednaku korist.

 

Lovro Rogulj

 

"AI ne zamjenjuje potrebu za stručnim znanjem, već upravo suprotno. Što su alati dostupniji svima, veću vrijednost ima sposobnost procjene točnosti, relevantnosti i primjenjivosti dobivenih rezultata", kaže Rogulj. 

Zbog toga bi, smatra, AI mogao istovremeno demokratizirati produktivnost i povećati razlike među stručnjacima. 

"Dvoje ljudi može imati pristup istom alatu, ali neće proizvesti jednaku vrijednost", kaže. 

To je blisko i logici Google Cloudovog izvještaja, kako generativni alati postaju sve sposobniji, konkurentska prednost se pomjera prema ljudima koji ih znaju usmjeravati, kombinirati s vlastitim znanjem i pretvoriti u rezultat. Google Cloud pritom govori o prelasku od pojedinačnih AI alata prema cjelovitim, agentnim radnim tokovima. 

Neće nestati profesije, nego zadaci 

Zato je, prema Rogulju, pogrešno budućnost tržišta rada posmatrati samo kroz pitanje koje će profesije nestati. 

"Mnogo je važnije pitanje koji će se zadaci unutar pojedinih profesija automatizirati i kako će se zbog toga promijeniti vrijednost rada", kaže Rogulj. 

Rogulj to objašnjava kroz primjer dvojice stručnjaka koji danas rade isti posao. Jedan nastavlja raditi gotovo isto kao posljednjih pet godina. Drugi koristi AI za automatizaciju administracije, bržu obradu informacija i kvalitetniju analizu, a vrijeme koje tako dobije usmjerava prema složenijim problemima, klijentima i donošenju odluka. 

Ako se ta razlika ponavlja godinama, njihova produktivnost, a s njom i tržišna vrijednost, mogu postati dramatično različite. 

"Najveći rizik nije AI sam po sebi, već pokušaj ostajanja u mjestu dok se način stvaranja vrijednosti oko nas mijenja“, kaže Rogulj. 

Tri vještine koje postaju važnije 

Za one koji žele povećati svoju tržišnu vrijednost, Rogulj izdvaja tri grupe vještina. 

Prva je AI pismenost. To, naglašava, ne znači da svi moraju postati programeri ili stručnjaci za umjetnu inteligenciju. Važnije je razumjeti kako se AI može primijeniti unutar vlastite profesije. 

"Financijski stručnjak trebao bi razumjeti kako mu AI može pomoći u financijama, liječnik u medicini, pravnik u pravu, a poduzetnik u poslovanju", kaže Rogulj. 

Druga je rješavanje problema i kritičko razmišljanje. Kako AI postaje bolji u generiranju odgovora, ljudska vrijednost sve više se pomjera prema postavljanju pravih pitanja, razumijevanju konteksta i procjeni rezultata. 

"AI može ponuditi više mogućih rješenja, ali stručnost je nužna za procjenu smisla i odabir najboljeg mogućeg rješenja“, kaže. 

Depositphotos

 

Treća je komunikacija, sposobnost da se vlastito znanje pretvori u razumljivu vrijednost za drugu osobu ili organizaciju.  "Možete biti iznimno kompetentni, ali ako ne znate objasniti koji problem rješavate i kakav rezultat možete proizvesti, tržište će teško prepoznati punu vrijednost vašeg znanja", govori Rogulj.

U konačnici, tržište ne plaća količinu znanja koju neko posjeduje, već vrijednost koju tim znanjem može proizvesti. 

Rogulj zato tržišnu vrijednost pojedinca u AI eri promatra kao kombinaciju stručnosti, AI-ja kao poluge i sposobnosti rješavanja problema za koji postoji stvarna potražnja. 

"Znanje ostaje važno, ali tržište u konačnici ne plaća količinu znanja koju pojedinac posjeduje, već vrijednost koju istim tim znanjem može proizvesti", kazao je. 

AI može pokrenuti i drugi izvor prihoda 

Ista logika vrijedi i za ljude koji žele svoje znanje pretvoriti u dodatni prihod. 

Ali postoji jedna važna razlika lakše pokretanje ne znači lakše ostvarivanje prihoda. 

"AI sam po sebi nije poslovni model. Netko i dalje mora imati problem, a netko drugi mora biti spreman i platiti za njegovo rješavanje", kaže Rogulj. 

Zato Rogulj zaposlenima ne preporučuje da odmah daju otkaz i pokušaju pokrenuti vlastiti biznis. Mnogo racionalnijim smatra korištenje stručnosti koju već imaju. 

Finansijski stručnjak može ponuditi finansijsko planiranje malim poduzetnicima, HR stručnjak savjetovanje pri zapošljavanju, inženjer specijalizirano savjetovanje ili edukaciju, a neko ko izvrsno poznaje određeni softver, prodajni proces ili industriju može svoje znanje pretvoriti u uslugu, mentorstvo, edukaciju ili digitalni proizvod. 

AI tada postaje poluga koja omogućava jednoj osobi da uz ograničeno vrijeme napravi više. 

Najveća greška - mjeseci rada bez provjere tržišta 

Kod monetizacije znanja Rogulj vidi dvije suprotne greške. Jedni ljudi podcjenjuju vlastito znanje. Nakon deset godina rada određene stvari su im postale toliko prirodne da više ne vide njihovu vrijednost. 

Drugi rade suprotno, precjenjuju vrijednost samog znanja. 

"Tržište danas ne plaća godine iskustva same po sebi, nego plaća problem ili izazov koji stručnjakinja ili stručnjak mogu riješiti i rezultat ili ishod koji mogu donijeti", kaže Rogulj.

 

Depositphotos

 

Veliki problem je i predugo razvijanje proizvoda prije kontakta s tržištem. Ljudi mjesecima rade web-stranicu, logo, online edukaciju ili digitalni proizvod, a tek onda pokušavaju saznati želi li to neko kupiti. 

Roguljev redoslijed je suprotan, pronaći konkretan problem, pronaći ljude koji ga imaju, ponuditi rješenje i pokušati doći do prvog klijenta. Tek kada neko bude spreman platiti, ideja dobija stvarnu tržišnu potvrdu. 

Kreativni ukus postaje nova rijetka roba 

Ovdje se Roguljeva analiza susreće s jednom od ključnih poruka Google Cloudovog izvještaja. 

Kada AI može proizvesti desetke ili stotine verzija teksta, slike ili videa, prednost više nije nužno u sposobnosti da se nešto napravi. Prednost je u tome da se prepozna koja verzija vrijedi. 

Google Cloud upravo kreativni ukus navodi kao jednu od osobina koja može postati svojevrsni "moat", teško kopirana konkurentska prednost u svijetu automatizacije. Izvještaj istovremeno govori o rastu personaliziranog audiovizualnog sadržaja i prelasku prema interaktivnijim oblicima medija. 

To znači da će količina sadržaja nastaviti rasti, ali pažnja publike neće. 

U takvom svijetu osoba koja zna procijeniti šta je relevantno, originalno i vrijedno pažnje može postati važnija od osobe koja samo zna brzo proizvesti sadržaj. 

 

Drugi dio ljudske prednosti je iskustvo. AI može obraditi ogromnu količinu podataka, ali pojedinac u svom radu ima nešto drugo, vlastitu biografiju, neuspjehe, pogrešne procjene, razgovore, odluke i situacije kroz koje je prošao. 

Upravo zato autentično iskustvo može postati vrijedan izvor sadržaja i poslovne diferencijacije. 

Neko ko je godinama radio s klijentima, prošao kroz neuspješan projekt ili pronašao način da riješi problem koji se stalno ponavlja ima nešto što se ne može jednostavno zamijeniti generičkim AI odgovorom. 

Ista logika vrijedi i za komunikaciju. Činjenice se mogu generirati i reproducirati. Ali način na koji neko objašnjava problem, priča o vlastitom iskustvu ili povezuje različite događaje može biti ono što publiku zadržava. 

Zato Google Cloud među ključne ljudske prednosti ubraja i autentično pripovijedanje. 

Ko će najviše dobiti od AI-ja? 

Rogulj najveći potencijal vidi u profesijama koje kombinuju specifično stručno znanje, rad s informacijama, donošenje odluka i rješavanje problema. 

Tu ubraja finansije i računovodstvo, IT i razvoj softvera, marketing i prodaju, pravo, inženjerstvo, ljudske resurse, obrazovanje, zdravstvo i različite oblike stručnog savjetovanja. 

Ali ni tu AI neće automatski povećati svačije prihode. 

Najvećem pritisku bit će izloženi poslovi čija se vrijednost uglavnom zasniva na rutinskoj obradi informacija, standardiziranoj administraciji, jednostavnom stvaranju sadržaja i ponavljanju predvidljivih postupaka. 

Zato se vrijednost marketinškog stručnjaka pomjera prema razumijevanju kupca, strategiji, kreativnom konceptu, distribuciji, analizi podataka i povezivanju marketinga s poslovnim rezultatom. 

"Što AI postaje bolji u izvršavanju zadataka, to će ljudska vrijednost sve više biti u onome što prethodi i slijedi izvršenju – a to je razumijevanje problema, prosudba, donošenje odluka i preuzimanje odgovornosti za rezultat", kaže Rogulj. 

Od zaposlenika do kreativnog direktora 

Google Cloud u svom izvještaju ide upravo u tom smjeru, kako se AI sistemi razvijaju, osnivači i kreativni lideri mogu preuzimati ulogu kreativnih direktora, dok AI sistemi obavljaju sve veći dio izvedbenog posla. 

To mijenja i način na koji treba posmatrati vlastitu karijeru. 

Ne treba nužno postati "AI stručnjak" u klasičnom smislu. Mnogo je važnije postati stručnjak koji zna šta može napraviti uz pomoć AI-ja. 

Roguljev savjet zaposlenima zato je jednostavan, ne prepustiti odgovornost za vlastitu buduću tržišnu vrijednost isključivo poslodavcu. 

"Odvojite svega nekoliko sati svakog tjedna za povećanje vlastite vrijednosti na tržištu, naučite koristiti AI unutar svoje profesije, razvijajte jednu po jednu novu vještinu, napravite konkretan projekt, gradite mrežu ljudi izvan vlastite kompanije, razgovarajte s tržištem i pokušajte svoje znanje primijeniti i izvan granica svog trenutnog radnog mjesta", savjetuje Rogulj. 

Ako je moguće, kaže, treba pokušati ostvariti i prvi mali dodatni prihod.  Jer sigurnost radnog mjesta i sigurnost pojedinca na tržištu rada nisu ista stvar. 

Može se imati siguran posao, ali ako se pet godina ne razvijaju nove vještine, tržišna vrijednost može stagnirati ili padati. S druge strane, osoba koja ima posao, razvija stručnost, zna koristiti AI, gradi mrežu kontakta i može svoje znanje pretvoriti u prihod ima ono što Rogulj naziva opcionalnošću. 

"Kada razviju opcionalnost, stručnjakinja ili stručnjak nisu ovisni samo o jednoj kompaniji, poziciji ili izvoru prihoda, a upravo u tome leži tržišna moć i snaga pojedinca danas i sutra", kaže. 

Neće pobijediti onaj ko proizvodi najviše 

Ako AI nastavi pojeftinjivati proizvodnju sadržaja, analiza, prezentacija i drugih intelektualnih proizvoda, sama sposobnost proizvodnje postajat će sve manje rijetka. 

Google Cloud već opisuje pomak prema generativnim i agentnim sistemima koji mogu ubrzati cijele kreativne procese, a ne samo pojedinačne zadatke. 

Zbog toga buduća prednost neće nužno pripasti osobi koja napravi najviše sadržaja, najbrže napiše tekst ili generira najviše ideja. Pripast će onome ko zna šta vrijedi napraviti, za koga, kako to povezati sa stvarnim problemom i kako preuzeti odgovornost za rezultat. 

 

U tom svijetu AI postaje sve bolji u izvršavanju. Čovjekova vrijednost sve više se pomjera prema izboru, kontekstu, iskustvu, ukusu i odluci.  A upravo bi ono što danas izgleda kao najviše "ljudsko" znanje stečeno iskustvom, sposobnost prosuđivanja i dobra priča, moglo postati jedna od najvrjednijih tržišnih prednosti u eri umjetne inteligencije.