AI može smanjiti globalne razlike, ali BiH još nije spremna za utrku

Vještačka inteligencija (Al) mogla bi postati jedan od najvažnijih alata za rješavanje globalnih zdravstvenih i razvojnih problema, ali način na koji će se tehnologija razvijati i rasporediti odlučit će hoće li smanjivati ili produbljivati postojeće razlike, upozorava novi Goalkeepers Report Gates Foundation.

Ovogodišnji izvještaj, pod nazivom Make This Matter: AI, Equity, and the Choice We Can't Delay, fokusiran je na pitanje kako AI može pomoći u rješavanju problema koji i dalje najviše pogađaju siromašnije zemlje. Iz Gates Foundationa upozoravaju da tehnologija ima potencijal za unapređenje zdravstvene zaštite, obrazovanja i poljoprivrede, ali i da postoji rizik da prednosti AI-ja prvenstveno ostanu dostupne bogatijim društvima.

Bill Gates u izvještaja upozorava da se jaz između milijardu ljudi koji već koriste AI i milijardi koji ga još ne koriste, povećava. Prema njegovim riječima, odluke donesene u narednih 12-18 mjeseci mogle bi odrediti hoće li Al postati alat za smanjivanje nejednakosti ili ih dodatno produbiti.

Bloomberg

Za zemlje poput Bosne i Hercegovine pitanje, međutim, nije samo kako pratiti globalni razvoj AI-ja, već kako ga uvesti u vlastite sisteme.  Sead Delalić, doktor kompjuterskih nauka i AI konsultant s višegodišnjim iskustvom u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže da kad je u pitanju Al u BiH, ne bi izdvojio nijednu oblast kao najvažniju.

"Potencijal je ogroman.U zdravstvu, u administraciji i radu javne uprave, u obrazovanju, u industriji... Gotovo uvijek imamo procese koji se mogu barem optimizovati, ako ne i automatizovati. Ali za mene ključno pitanje nije koja oblast ima najveći potencijal, nego ko će prvi biti spreman da AI zaista implementira i ko će biti pametan u tom procesu”, pojašnjava Delialić.

Prema njegovim riječima, tehnologija je dotupna svima, razlika će biti u tome ko je uvede na vrijeme i uradi to promišljeno. Onaj ko prvi prilagodi svoje procese i ljude imaće ogromnu prednost, i to vrijedi i za institucije i za firme. 

"Drugim riječima, brzina neće zavisiti od tehnologije, nego od toga koliko su sami sistemi spremni da postanu efikasniji i transparentniji", kaže Delalić.

BiH ima priliku preskočiti neke faze

Jedan od zaključaka koji se nameće iz izvještaja jeste da dostupnost tehnologije sama po sebi ne znači i jednak pristup njenim koristima. Gates Foundation posebno upozorava da bi AI mogao postati privilegija bogatijih ako siromašnije zemlje ne dobiju pristup infrastrukturi, znanju i alatima.

Delalić smatra da BiH u tom smislu ipak ima određenu priliku.

"Paradoksalno, kašnjenje u digitalizaciji može biti i prednost, jer nemamo skupe zastarjele sisteme koje treba održavati i mijenjati. Umjesto da prolazimo kroz sve faze kroz koje su razvijene zemlje prošle, možemo odmah uvoditi rješenja koja su danas moderna", navodi on.

 

Ali to ne znači da BiH može preskočiti sve faze razvoja. Kao ključne preduvjete izdvaja uređene i dostupne podatke, jasan zakonski okvir i ljude koji znaju raditi s AI sistemima.

Upravo bi kadar, smatra Delalić, mogao biti jedna od najvećih prednosti BiH. "Imamo inženjere i istraživače koji već danas razvijaju AI rješenja za kompanije širom svijeta. Pitanje je da li ćemo to znanje iskoristiti i za sebe“.

Najveći rizik nije nedostatak tehnologije

Gates Foudation u izvještaju Al posmtra kroz prizmu zravstvenih i razvojnih nejednakosti, dok se šira upozorenja o tehnologiji odnose i na moguće poremećaje na tržiptu rada, obrazovanje i društvene odnose. U izvjeptaju se itovremeno naglašava Al može donijeti konkretne koristi kroz medicinsku dijagnostiku, digitalne alate za obrazovanje i podršku poljoprivrednicima.

Za BiH, međutim, Delalić najveći rizik ne vidi u tome što građani i kompanije nemaju pristup najnovijim modelima. Problem vidi u jeziku i lokalnom kontekstu, podacima i znanju.

Ilustracija: Glenn Harvey

Sistemi koji ne razumiju dovoljno dobro lokalni jezik, kulturu, zakone i institucije mogu davati lošije rezultate građanima BiH. Istovremeno, institucije bez uređenih digitalnih podataka teško mogu razvijati ili prilagođavati AI rješenja vlastitim potrebama.

" Pojedinci i firme koje prate razvoj napreduju jako brzo, dok javni sektor i konzervativna okruženja ostaju iza. Tako se jaz ne otvara samo između BiH i svijeta, nego i unutar same BiH", upozorava Delalić.

Aco Momčilović, Al pokretač razvoja tržišta u razgovoru za Bloomberg Adria TV navodi da pet najvećih globalnih ulagača u umjetnu inteligenciju godišnje izdvaja između 600 i 700 milijardi dolara za AI infrastrukturu. Poređenja radi, ukupni godišnji prihodi cijelog AI ekosistema, odnosno svih igrača zajedno, kreću se oko 175 milijardi dolara. To znači da se na svaki dolar prihoda ulažu tri do četiri dolara.

Dodaje kako bi Adria region mogao pokušati uhvatiti dio tog investicionog vala, prije svega kroz dvije oblasti, infrastrukturu, uključujući data centre, te razvoj softvera, gdje već postoji određena ekspertiza.

"Svakako se toga trebamo i dalje držati, ali treba biti oprezan s infrastrukturom. Data centri su kapitalno intenzivni, tu ulazi puno novca i investicija, ali oni sami po sebi ne donose tisuće novih radnih mjesta. Ako želimo zadržati posao kod nas, uz taj data centar mora dolaziti i ono što se u njemu radi - neki zanimljivi projekti", rekao je Momčilović.

 

Problem je i brzina odlučivanja

Upravo bi brzina mogla biti jedan od ključnih faktora u tome kako će se zemlje pozicionirati u AI ekonomiji. Delalić navodi da u BiH postoji svijest o potrebi za uvođenjem AI-ja, ali da je proces donošenja odluka i implementacije često spor.

" Dok se kod nas donese jedna odluka, tehnologija je već otišla dva koraka naprijed. Upravo tu se stvara zaostatak, ne zato što ljudi ne znaju šta trebaju, nego zato što smo navikli na sporije donošenje odluka koje jednostavno nisu jeftine.on.

To je posebno važno u kontekstu poruke ovogodišnjeg Goalkeepers Reporta. Gates Foundation ne govori samo o tehnološkim mogućnostima, već o potrebi da se odluke donose sada, dok se razvoj AI-ja ubrzava.

Za BiH zato pitanje više nije hoće li AI biti dio ekonomije, javnih usluga i svakodnevnog života, već koliko će brzo institucije i kompanije uspjeti prilagoditi postojeće procese.

Kako izmjeriti da li AI zaista donosi korist?

Jedan od problema može biti i mjerenje stvarnog efekta ulaganja u AI. Pokretanje novih projekata i usvajanje strategija samo po sebi, smatra Delalić, nije dovoljno. " Treba mjeriti ishode, a ne broj pokrenutih projekata ili strategija", kaže on.

Kao moguće pokazatelje navodi vrijeme čekanja na dijagnostiku i preglede u zdravstvu, rezultate obrazovanja i broj STEM kadrova koji ostaju u BiH, udio javnih usluga koje se mogu završiti online, ali i broj kompanija koje AI zaista koriste te izvoz AI usluga.

" Najbitnije je da se to mjeri redovno i javno, kako bismo za pet ili deset godina mogli pošteno reći šta se promijenilo U BiH se dešava mnogo dobrih stvari i u mnogo stvari ne zaostajemo za svijetom. Vidim sve više ljudi i firmi koje AI koriste pametno i na pravi način, imamo izuzetno jak i talentovan kadar, a naši inženjeri rade na rješenjima koja se koriste širom svijeta.",

Globalni izvještaj Gates Foundationa upravo otvara pitanje kako osigurati da AI ne bude tehnologija dostupna samo onima koji je mogu najviše platiti. Za BiH se taj izazov spušta na konkretnije pitanje- može li zemlja postojeće znanje, kadar i relativno kasniji početak digitalizacije pretvoriti u prednost.

Delalić smatra da prostor postoji.

"Potencijal je stvarno velik, i ako iskoristimo ono što već imamo, nemam sumnje da možemo biti među zemljama koje na ovome dobiju, a ne izgube", zaključio je.