text size
Cijena bakra trenutno je na oko 14.000 dolara po metričkoj toni, što je povijesno najviša cijena tog metala!
Bakar se od pada cijene za vrijeme Covid pandemije, kada se nalazio oko 5.000 USD/MT pa sve do danas nalazi u bull trendu, odnosno cijena je rasla uz manje korekcije te je zabilježila rast od 187,9 posto u tih šest godina, potaknuta najviše ulaganjima u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju.
Tehnološki napredak, razvoj umjetne inteligencije i prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije među ključnim su pokretačima rasta potražnje za bakrom. U svakoj od navedenih grana ključnu ulogu igra bakar, koji je izuzetno bitan kao vodič električne energije. Zahvaljujući dobroj električnoj i toplinskoj vodljivosti, otpornosti prema koroziji i lakoj obradivosti, potreba za bakrom raste s razvojem novih tehnologija.
Bakar se po električnoj vodljivosti nalazi odmah ispod srebra, ali se zbog razlike u cijeni uglavnom koristi bakar, stoga je upravo ta električna vodljivost najčešće prepoznato svojstvo uporabe bakra. Cijeli svijet stavlja važnost na obnovljive izvore energije, pogotovo nakon energetske krize izazvane ratom u Ukrajini i nesigurnosti opskrbe naftom izazvane ratom u Iranu. Samim time se i druge industrije poput automobilske žele prilagoditi tako što prebacuju fokus na električna vozila, za koje je također potrebna velika količina bakra.
Trenutna infrastruktura data centara nije dovoljna te zaostaje za brzim razvojem umjetne inteligencije, stoga se velik kapital ulaže u izgradnja data centara i puno se novaca troši u materijal za izgradnju istih u koje ubrajamo i ogromne količine bakra, koji se koristi za napajanje, distribuciju i povezivanje.
Cijena bakra također ovisi o njegovoj količini u rezervama i njegovoj godišnjoj proizvodnji. Najveće rezerve bakra imaju Čile, Australija, Peru i Rusija, dok su vodeći proizvođači u 2025. bili Čile, DR Kongo, Peru, Kina i Rusija.
Unatoč značajnim rezervama i dostupnosti bakra u prirodi, treba napomenuti da je kvaliteta rude značajno pala. Prosječni udio bakra u rudama je pao za 40 posto od 1991., što znači da je za istu količinu bakra danas potrebno preraditi više rude, odnosno nastaju veći troškovi, više je vode i energije utrošeno, više je otpada napravljeno, a i emisije štetnih ispušnih plinova su veće.
Dodatni pritisak na ponudu stvaraju i očekivanja američkih carina na uvoz rafiniranog bakra, koja su potaknula povećan izvoz prema SAD-u i smanjila dostupne zalihe na ostalim tržištima. Zalihe bakra na Londonskoj burzi metala pritom su pale na vrlo niske razine, što također dodatno podržava rast cijene bakra.
Povećana potražnja za bakrom i rast njegove cijene utječu i na zaradu kompanija koje ga rudare ili prerađuju. Najznačajnija kompanija po izrudarenim metričkim tonama bakra u 2025. je BHP u Australiji, koja ima rudnike po cijelom svijetu, uključujući rudnik Escondida u Čileu, čija je proizvodnja bakra u 2025 bila više od dva milijuna tona bakra, čak 28 posto veća nego tri godine ranije. Iza nje je Codelco, državna kompanija Čilea, koja se bavi istraživanjem, eksploatacijom i preradom bakra, a upravlja s nekoliko velikih rudarskih kompleksa. Codelco ima oko 6 posto svjetskih rezervi bakra, što je strateški povoljno za kompaniju, uzevši u obzir da će troškovi rudarenja bakra nastaviti rasti.
Visoka cijena bakra mogla bi imati šire posljedice i na investicijske planove kompanija. Kod data centara skuplji bakar povećava kapitalna ulaganja kroz više troškove napajanja, distribucije električne energije i hlađenja, upravo u trenutku snažnog rasta investicija u AI infrastrukturu. To bi kompanijama koje ulažu u data centre moglo smanjiti isplativost novih projekata ili usporiti njihovu realizaciju.
Zaključno, bakar je trenutno izrazito bitan u napretku tehnologije u koji cijeli svijet ulaže velik kapital i ima velika očekivanja. Zato je bakar uz plemenite metale poput zlata i srebra jedan od odabranih metala u portfelju investitora.
