text size
Kamatne stope rastu, cijene nekretnina su sve veće, a načini financiranja istih su sve nedostižniji. Ispratili smo jedan od traženijih pojmova u 2026. "Help with mortgage" i istražili o čemu se točno radi. Zašto su stambeni krediti postali financijski teret za prosječnog kupca i što je dovelo do takvog razvoja situacije?
Pretraživanja vezana uz pomoć kod stambenog kredita dostigla su najveću brojku u petom mjesecu ove godine. Kamatne stope u Europi i u SAD-u su značajno narasle u rasponu od dvije godine. To je imalo zakašnjeli odraz na ukupne troškove financiranja nekretnina. Uz podizanje kamatnih stopa, cijene nekretnina su nastavile rasti, te je u konačnici narastao broj ljudi za koje se financiranje stambenih kredita pokazalo problematično. Prije toga je bio skok u pretraživanjima za vrijeme COVID pandemije uz naglo spuštanju kamatnih stopa, što nam ukazuje na posljedicu gubitka poslova i neizvjesnosti o stanju tržišta rada koje dovodi do nesposobnosti otplaćivanja kredita.
Rast kamatnih stopa povećava trošak financiranja stambenih kredita, kojeg kupci nekretnina ne moraju odmah u potpunosti osjetiti. Sama kamatna stopa nije nužno glavni razlog što potrošača dovede do nemogućnosti otplate kredita. Jedan od čimbenika je inflacija, zbog koje se troškovi svakodnevnog života povećavaju i zbog koje ostaje manje raspoloživog novca za otplatu kredita.
U početku je povećano financijsko opterećenje moguće pokriti novčanim rezervama i "fondovima za crne dane", no ako se visoki troškovi zadrže kroz dulje razdoblje te se rezerve postupno iscrpljuju. Tek tada veća rata može postati ozbiljniji problem za budžet potrošača, što može objasniti zašto se potreba za pomoći pri otplati kredita pojavljuje s vremenskim odmakom u odnosu na podizanje kamatnih stopa.
Osim utjecaja na trošak samog kredita, visoke kamatne stope utječu i na odnos ponude i potražnje na tržištu nekretnina. Ako je ponuda stanova ograničena, cijene mogu ostati visoke unatoč skupljem financiranju. Tako se može dogoditi da kupci istovremeno imaju skuplje kredite i visoke cijene nekretnina, što dodatno otežava kupnju.
Budući da se radi o troškovima koji se postupno mijenjaju, bitno je pogledati jesu li ih pratili i prihodi stanovništva. Troškovi svakodnevnog života, cijene nekretnina i promjenjive kamatne stope nisu neočekivani i iznenadni izdaci. Zato je bitno uzeti u obzir jesu li primici pratili izdatke, odnosno jesu li plaće rasle usporedno sa troškovima.
Od 2019. plaće su rasle i u SAD-u i u eurozoni, ali cijene nekretnina nisu rasle istim tempom. Posebno se u SAD-u vidi veći rast cijena nekretnina u odnosu na rast plaća, što dodatno otežava kupnju nekretnine i financiranje stambenim kreditom.
U takvim uvjetima najam može biti alternativa stambenom kreditu jer smanjuje potrebu za velikim početnim ulaganjem i dugoročnim zaduživanjem. S druge strane, kupnjom se kroz otplatu kredita stvara vlasništvo nad nekretninom pa izbor između te dvije opcije ovisi o prihodima, cijeni nekretnine i planovima pojedinca.
Zaključno vidimo da su pretraživanja oko problema financiranja stambenih kredita trenutno na najvišim razinama u povijesti, što se može povezati s nekoliko faktora poput inflacije, visokih kamatnih stopa i neusklađenog rasta plaće u odnosu na rast cijena nekretnina. Google Trends nas ne može informirati oko značajnosti problema, već samo oko količine zabrinutosti potrošača.
U trendove poput ovog moramo uzeti u obzir i psihologiju potrošača i kolektivnu neizvjesnost u globalnoj ekonomiji, a ne samo promjene vidljive u novčanom toku potrošača. Upravo je u takvim razdobljima neizvjesnosti važno ne donositi odluke iz panike već iskoristiti priliku za pažljivije planiranje financija. Kao što je stvaranje financijske rezerve, kalkuliranje vlastite zaduženosti te alociranje novaca u sigurnije i likvidnije oblike imovine.
