text size
Globalno tržište proteinskih proizvoda prolazi kroz snažan rast. Proteinske pločice, napici, žitarice, pa čak i proizvodi poput proteinskih grickalica, postali su dio ponude velikih prehrambenih kompanija. Istovremeno, povećana potražnja za proteinima sirutke (whey) dovela je do rasta cijena sirovine i pritiska na proizvođače i distributere. Sličan trend vidljiv je i u Bosni i Hercegovini. Tržište proteinskih suplemenata posljednjih godina kontinuirano raste, a potrošači su sve informiraniji i sve više obraćaju pažnju na sastav, kvalitet i porijeklo proizvoda.
"Primjećujemo da je svijest o važnosti pravilne ishrane i suplementacije znatno veća nego prije nekoliko godina, što se odražava i na povećanu potražnju. Kupci danas više istražuju proizvode i traže kvalitet, sigurnost i provjerene brendove", za Bloomberg Adriju kaže Emir Isić iz kompanije Proton Suplementi.
Proteini više nisu samo za sportiste
Trendovi zdravog života promijenili su ponašanje potrošača u mnogim industrijama. Dok se prehrambena i industrija pića suočavaju s visokim cijenama i umorom potrošača od poskupljenja i problema u lancima snabdijevanja, proteini su se nastavili izdvajati kao jedan od ključnih pokretača rasta potrošačkog tržišta, navodi Euromonitor International.
Promjene životnih navika, razvoj wellness trendova, pojava GLP-1 lijekova i nova regulatorna okruženja stvorili su atmosferu u kojoj potrošači sve snažnije povezuju veći unos proteina s boljim zdravljem.
Proteini danas više nisu ograničeni samo na hranu i piće. U industriji široke potrošnje (CPG), kozmetika i proizvodi za ličnu njegu prednjače po broju proizvoda koji ističu proteinske sastojke. Široka primjena proteina pomogla je u stvaranju modernog proteinskog buma, jer se ovaj nutrijent uklopio u ključne zdravstvene trendove, uključujući zdravlje kože.
Promjena na tržištu ogleda se i u strukturi kupaca. Proteinski proizvodi više nisu rezervirani samo za one koji provode sate u teretanama.
Depositphotos
"Najveću promjenu vidimo upravo u tome što proteini više nisu proizvod namijenjen samo ljudima koji treniraju. Danas ih kupuju rekreativci, zaposlene osobe koje nemaju vremena za kvalitetne obroke, starije osobe kojima je potreban veći unos proteina, kao i žene koje vode računa o zdravoj ishrani", dodaje.
Trend 'proteinmaxxinga' suočava se s pritiskom zbog ograničenih budžeta domaćinstava i sve većeg nepovjerenja prema ultraprerađenoj hrani.
Prema istraživanju Euromonitor Voice of the Consumer: Health and Nutrition 2026, provedenom na 21.156 ispitanika širom svijeta, 41 posto odraslih koji žele poboljšati prehranu smanjuje unos ultraprerađene hrane. Istovremeno, gotovi obroci s visokim udjelom proteina u 2024. godini bili su u prosjeku 66 posto skuplji od standardnih proizvoda.
''Potrošači će i dalje plaćati proteine kada im se čine prirodnim, korisnim i vrijednim više cijene. Brendovima koji se oslanjaju samo na tvrdnje o proteinskom sadržaju bit će sve teže zadržati pažnju potrošača kako nadzor raste'', kaže Matthew Barry, globalni menadžer za uvide u segmentu pakirane hrane u Euromonitor Internationalu.
Ipak, nutricionisti upozoravaju da većina ljudi već unosi dovoljne količine proteina kroz uobičajenu prehranu, te da veći unos sam po sebi ne znači automatski bolje rezultate. Važan je balans ukupne prehrane, a ne samo količina jednog nutrijenta.
Whey i kreatin prednjače
Na tržištu BiH i dalje dominiraju whey proteini i kreatin, dok raste interes i za proizvode povezane s općim zdravljem, poput vitamina, minerala, kolagena i omega-3 dodataka.
"Što se tiče biljnih proteina, ne primjećujemo značajan rast. Njih uglavnom koriste ljudi sa specifičnim prehrambenim navikama, dok whey protein i dalje daje veće benefite i bolju apsorpciju", ističe Isić.
Upravo whey proteini posljednjih mjeseci privlače posebnu pažnju na globalnom tržištu. Sirutka, koja nastaje kao nusproizvod proizvodnje sira, nekada se smatrala sporednim proizvodom, ali je zbog visoke koncentracije proteina postala jedna od najtraženijih sirovina u industriji suplemenata.
Rast potražnje doveo je do povećanja cijena koncentrata proteina sirutke, a proizvođači se suočavaju s ograničenom dostupnošću jer se sirutka ne može proizvoditi nezavisno od proizvodnje sira.
Posljedica rasta potražnje je snažan rast cijena. U Evropi je cijena 100 kilograma whey proteina porasla s približno 100 eura početkom godine na oko 160 eura, odnosno više od 60 posto.
Za razliku od toga, cijena bijelog šećera na robnim berzama pada još od sredine 2023. godine te se trenutno kreće oko 440 američkih dolara po toni, dok je prije tri godine iznosila gotovo 700 dolara. Riječ je o dvije potpuno različite vrste robe, ali njihov suprotan trend dobro ilustrira promjenu prehrambenih navika potrošača, naveli su analitičari Bloomberg Adrije.
Rast cijena whey proteina nije samo priča o industriji dodataka ishrani, već prije svega o kompanijama koje kontroliraju proizvodnju sirutke kao nusproizvoda proizvodnje sira. Najveću korist imaju veliki prerađivači mlijeka koji raspolažu sirovinom i vlastitim kapacitetima za preradu, dok proizvođači proteinskih proizvoda istovremeno osjećaju pritisak viših ulaznih troškova. Među kompanijama koje su najviše izložene ovom trendu izdvajaju se Glanbia, Saputo i Fonterra, ali tržište različito vrednuje njihov potencijal, od direktne izloženosti whey proteinima do prostora za rast kroz restrukturiranje poslovanja.
Rast cijena osjetili i domaći distributeri
Globalna poskupljenja nisu zaobišla ni tržište u BiH.
"Nabavne cijene proteina posljednjih godina znatno su porasle i taj trend osjetili su svi distributeri i trgovci", kaže Isić.
Ipak, u Proton Suplementima odlučili su dio povećanja troškova ne prebaciti u potpunosti na kupce.
"Radimo s pažljivo odabranim proizvođačima, optimiziramo poslovanje i često se odričemo dijela naše marže kako bismo zadržali cijene koje su prihvatljive za što veći broj ljudi", navodi on.
Dodaje da kompanija kroz akcijske cijene, dodatne proizvode uz kupovinu i programe lojalnosti pokušava zadržati dostupnost proizvoda kupcima. Iako globalna potražnja povremeno utiče na dostupnost pojedinih brendova, domaći distributeri uglavnom uspijevaju osigurati kontinuitet isporuke.
Potražnja za proteinima nastavit će rasti i nakon što splasne trenutni val trenda 'proteinmaxxinga', navodi Euromonitor International. Prema njihovom izvještaju ''Doba 'proteinmaxxinga' i budućnost potražnje za proteinima", hrana, pića i suplementi s visokim udjelom proteina, ostvarili su više od tri biliona dolara u maloprodaji u 2025. godini, dok se očekuje da će globalna potražnja za proteinima porasti za 11 posto između 2024. i 2029. godine. Izazov u pronalasku 'sljedećeg proteina' leži u tome što današnji potrošači imaju različite razloge za povećanje unosa proteina. Neki žele izgraditi mišiće, drugi smršati, očuvati zdravlje ili poboljšati izgled.
Zbog toga je malo vjerovatno da će postojati samo jedan novi dominantni izvor proteina. Umjesto toga, očekuje se fragmentacija tržišta i razvoj različitih proizvoda prilagođenih specifičnim potrebama potrošača.
Isić također očekuje rast tržišta proteinskih proizvoda, ali će važan faktor biti edukacija potrošača.
"Naš cilj je razbiti predrasude da su proteini i drugi suplementi namijenjeni isključivo bodybuilderima ili profesionalnim sportistima. Važno je objasniti kupcima šta je za njih zaista korisno, a šta nije", ističe Isić.
Prema njegovim riječima, budućnost tržišta neće određivati samo rast prodaje, nego i povjerenje potrošača.
"Cilj je omogućiti da kvalitetni suplementi budu dostupni svima koji žele ulagati u svoje zdravlje. Vjerujemo da upravo takav pristup predstavlja budućnost tržišta", zaključuje Isić.