text size
Proteklu sedmicu obilježila su dva paralelna procesa - velika preslagivanja u evropskom bankarskom sektoru i nastavak geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku - čije su se posljedice osjetile daleko izvan regije sukoba. Dok su investitori tražili sigurnost u zlatu, potrošači u eurozoni postajali oprezniji, a kompanije preispitivale očekivanja za nastavak godine, evropske banke nastavile su val konsolidacije koji bi mogao promijeniti finansijsku mapu kontinenta.
Završena bitka za Addiko
U takvom okruženju završena je borba za Addiko Bank, nakon što je Raiffeisen Bank International preuzeo primat, dok je ponuda NLB-a službeno propala. RBI je izvijestio da je do zatvaranja ponude 29. jula zaprimio izjave o prihvatanju za ukupno 10.831.435 dionica Addika, što iznosi 56,16 posto dionica koje su bile predmet ponude, odnosno 55,55 posto ukupnog dioničkog kapitala. Time je RBI potvrdio preskakanje svog spuštenog praga uspješnosti od 55 posto. S druge strane, ponuda NLB-a ostala je bez poravnanja. Slovenska banka prikupila je prihvatanja za 6.087.353 dionice (31,22 posto kapitala), što je bilo znatno ispod njenog zadanog uvjeta od 50 posto plus jednu dionicu.
Depositphotos
NLB Grupa je u drugom kvartalu 2026. ostvarila neto dobit od 133,1 milion eura, što predstavlja rast od 12 posto u odnosu na prethodni kvartal, uz povećanje prihoda od naknada i provizija. Poslovanje su podržali veća aktivnost klijenata, rast kreditiranja, širenje investicionih i usluga upravljanja imovinom, kao i nastavak digitalizacije poslovanja. Grupa istovremeno ostaje fokusirana na dugoročni rast, uz plan da do 2030. godine ostvari prihode veće od 1,8 milijardi eura i nastavi širenje kroz potencijalna strateška ulaganja u jugoistočnoj Evropi.
Istovremeno, UniCredit je napravio novi korak prema preuzimanju Commerzbanka, potvrđujući da najveće evropske banke i dalje traže rast kroz akvizicije i jačanje regionalnog prisustva.
I bosanskohercegovački bankarski sektor bio je u fokusu ove sedmice. Naime, domaće banke traže promjene pravila na tržištu kredita. Bankarski sektor u BiH želi povećanje limita za potrošačke kredite, što bi moglo otvoriti dodatni prostor za kreditiranje građana, ali i ponovo pokrenuti pitanje ravnoteže između potrošnje i zaduženosti stanovništva. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je da je trenutni limit od 50.000 KM za nenamjenske, odnosno potrošačke kredite, uspostavljen prije više godina kada su uslovi na tržištu bili u potpunosti drugačiji.
"Ako govorimo o prosječnoj plati, ona je bila gotovo 50 posto niža nego što je danas, troškovi su u međuvremenu znatno rasli. Imamo višestruko povećanje troškova u svim segmentima za koje se takvi krediti najviše koriste", istakao je Ražanica za Bloomberg Adria TV.
Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)
Banke u BiH i Udruženje banaka već određeni period iniciraju izmjenu limita i u stalnim su razgovorima s entitetskim regulatorima, odnosno agencijama za bankarstvo.
Dodatni signal o snazi domaćeg bankarskog sektora stigao je iz Banje Luke, gdje Nova banka Banja Luka planira isplatu dividende od 70 miliona KM svom vlasniku - kompaniji MG Mind Mladena Milanovića. U Odluci o raspodjeli dobiti navedeno je da je Nova banka lani ostvarila neto dobit u iznosu od 95.363.244 KM, od čega se 70.000.000 KM isplaćuje na ime dividende.
Regionalna osiguravajuća društva ostaju atraktivna zbog stabilnih prihoda i otpornosti biznisa, ali tržišne valuacije pokazuju velike razlike među igračima. Analiza ključnih pokazatelja – od cijene dionice u odnosu na zaradu i kapital, preko povrata na kapital do discipline u upravljanju rizicima – pokazuje da se Dunav Osiguranje izdvaja kao najpovoljnija kombinacija profitabilnosti i vrijednosti, dok Sarajevo Osiguranje nosi najvišu valuaciju uz najslabiji povrat na kapital. Investitori tako različito vrednuju regionalne osiguravatelje, od onih koji nude stabilan dividendni prinos do onih kod kojih tržište već uračunava očekivanja budućeg rasta.
Bosna i Hercegovina zadržala je kreditni rejting B+, ali je međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings snizila prognozu ekonomskog rasta. Analitičari upozoravaju da će slabija ekonomska aktivnost, političke neizvjesnosti i rast javne potrošnje ograničiti prostor za snažniji napredak. Iako potvrda rejtinga pokazuje određenu otpornost javnih finansija, poruka investitorima je jasna – BiH i dalje ima izazove u podizanju produktivnosti, privlačenju investicija i stvaranju stabilnijeg poslovnog okruženja.
Centralna banka BiH (CBBiH) je zvanično aplicirala za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single Euro Payments Area - SEPA), čime je načinjen jedan od najznačajnijih koraka u procesu integracije BiH u evropski platni prostor. Komercijalne banke trebaju uskladiti svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupiti odgovarajućim evropskim platnim shemama.
Evropska energetika suočava se s novim pritiscima. Niski vodostaji rijeka otežavaju rad hidroelektrana i transport energenata, a pitanje energetske sigurnosti ponovo dolazi u prvi plan. Za razliku od pojedinih evropskih zemalja, BiH trenutno nema neposredne opasnosti za redovno snabdijevanje električnom energijom. Iz JP Elektroprivreda BiH poručuju da je elektroenergetski sistem stabilan i da postoje dovoljni sigurnosni mehanizmi za prevazilaženje trenutnog sušnog perioda.
"Elektroenergetski sistem JP Elektroprivreda BiH je stabilan i ne postoje neposredni rizici po redovno snabdijevanje građana i privrede električnom energijom", kazali su iz Elektroprivrede BiH.
Industrija pod pritiskom: Od mlijeka do cementa
Globalna poljoprivreda suočava se s neobičnim paradoksom. Broj krava opada, ali proizvodnja mlijeka raste, što je dovelo do pada cijena. Otkupne cijene mlijeka niže su oko 20 posto, a proizvođači upozoravaju da takav trend ugrožava održivost manjih farmi. Ipak, jedan segment mljekarske industrije posljednjih godina znatno odskače. Riječ je o sirutki, čija je cijena porasla oko 60 posto u odnosu na prošlu godinu. Sirutka je ključna sirovina za proizvodnju proteinskih dodataka prehrani, a snažna potražnja iz fitness industrije nastavlja podupirati njenu vrijednost, unatoč slabijim kretanjima na tržištu sirovog mlijeka.
Depositphotos
Era proteina je na vrhuncu. Nikada nije bilo toliko načina za njegov unos: police trgovina pune se kokicama, žitaricama, Pop-Tartsima – pa čak i vodom s dodatkom proteina. Ovu pomamu pokreće val s društvenih mreža o zdravstvenim prednostima ovog makronutrijenta, kao i nove prehrambene smjernice te uspon lijekova za suzbijanje apetita (GLP-1). Kompanije koje žure zadovoljiti eksplozivnu potražnju brzo su pretvorile proteine u glavni prodajni adut mnogih prehrambenih proizvoda. Zbog tog naglog porasta, proteini sirutke (whey) – nekada specifičan proizvod koji su uglavnom kupovali bodybuilderi – sada su iznimno tražena roba, što uzrokuje skok cijena i tjera proizvođače na borbu za ograničene zalihe.
S druge strane, teška industrija u BiH pokušava pronaći odgovor na klimatske izazove. Heidelberg Materials Cement BiH iz Kaknja ulaže u modernizaciju proizvodnje, smanjenje emisija, korištenje alternativnih goriva i principe cirkularne ekonomije. Primjer cementne industrije pokazuje širu transformaciju kroz koju prolaze tradicionalni sektori – od njih se sve više očekuje da istovremeno ostanu konkurentni i smanje svoj uticaj na okoliš.
Heidelberg Materials
Šengenska ograničenja sve više postaju poslovni problem za domaće transportne kompanije. Zbog strožije primjene pravila prema kojem vozači iz zemalja van Evropske unije mogu boraviti u EU najviše 90 dana u periodu od 180 dana, prevoznici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s rizikom smanjenja kapaciteta, prekida u poslovanju i dodatnih troškova. Već tokom augusta i septembra očekuju se problemi na granicama za vozače koji su iskoristili dozvoljeni period boravka u zemljama Šengena, što pojedine kompanije već tjera da dio poslovanja premještaju u države Evropske unije.
A nedavni slučaj cyber napada na kompaniju Igman Konjic pokazao je koliko kompanije, građani, ali i institucije BiH nemaju dovoljno povezan i koordiniran sistem odgovora na cyber prijetnje. Umjetna inteligencija omogućava napadačima da kreiraju uvjerljivije prevare, brže analiziraju mete i automatizuju dio napada. BiH napreduje u izgradnji sistema zaštite, ali i dalje zaostaje za razvijenijim evropskim tržištima. Finansijski sektor i telekom kompanije imaju razvijenije mehanizme zaštite, dok su brojni drugi sistemi i dalje izloženi rizicima. Sve veća digitalizacija poslovanja znači da cyber sigurnost više nije samo tehnološko pitanje, već pitanje kontinuiteta poslovanja i ekonomske sigurnosti.
Kupovina se seli na društvene mreže
Godine visokih cijena i pritiska na kućne budžete mijenjaju način na koji ljudi kupuju – od impulsivne potrošnje prema pažljivijem biranju, poređenju cijena i kupovini proizvoda koji nude dugoročnu vrijednost. Trendovi poput 'no-buy year' i 'underconsumption core' pokazuju da se nova kultura potrošnje širi globalno, dok u Bosni i Hercegovini racionalnija kupovina često nije lifestyle izbor, već odgovor na ekonomsku realnost. Promjene u ponašanju potrošača sve su vidljivije. Društvene mreže više nisu samo kanali za komunikaciju, već postaju važan dio prodajnog procesa. Kupci sve češće proizvode otkrivaju putem sadržaja kreatora, preporuka i kratkih videoformata, što mijenja način na koji kompanije ulažu u marketing i grade odnos s kupcima.
Dok potrošači odustaju od impulsivnih kupovina i traže veću vrijednost za svoj novac, istovremeno raste interes za proizvode i usluge koji doprinose zdravlju, kvalitetu života i dugoročnom blagostanju. Tako se od klasične potrošnje sve više prelazi prema ulaganjima u sebe – od wellnessa i prevencije do longevity pristupa koji mijenja i industriju ljepote, zdravlja i turizma. U tom novom konceptu luksuz se sve manje povezuje s količinom stvari koje posjedujemo, a sve više sa sposobnošću da živimo duže, zdravije i kvalitetnije.
Evropa usporava: potrošači oprezniji, kompanije ipak snažnije
Podaci iz eurozone pokazuju da potrošači postaju oprezniji. Nakon novih geopolitičkih potresa i rata u Iranu, raspoloženje domaćinstava oslabilo je, što se odražava i na potrošnju. Ipak, slika evropske privrede nije potpuno negativna. Analize tržišta pokazuju da su zarade evropskih kompanija znatno bolje nego što sugeriraju prvi utisci investitora. Dio kompanija uspijeva održati profitabilnost uprkos višim troškovima i slabijoj potražnji. Trgovinske tenzije između Kine i zapadnih ekonomija nastavljaju se zaoštravati. Peking nastoji zadržati svoju poziciju u globalnoj trgovini, ali analitičari upozoravaju da takav pristup dugoročno može donijeti i određene troškove kroz slabiji pristup tržištima i dodatne trgovinske barijere.
U takvom okruženju investitori ponovo traže sigurnost u zlatu. Kineski fondovi dodatno su podržali potražnju za plemenitim metalom, pomažući da cijena zlata ostane iznad granice od 4.000 dolara.
Gdje ulaže Jusuf Nurkić
Jusuf Nurkić je tokom NBA karijere zaradio oko 150 miliona dolara bruto, čime se svrstava među najplaćenije sportiste iz Bosne i Hercegovine, a dio tog kapitala usmjerio je u dugoročna ulaganja, prije svega u nekretnine u SAD-u, BiH i Hrvatskoj. Njegova investicijska strategija pokazuje obrazac koji je sve češći među vrhunskim sportistima – pretvaranje prihoda iz aktivne karijere u imovinu koja može donositi vrijednost i nakon završetka profesionalnog sporta. Pored nekretnina i poslovnih projekata poput brenda kafe Bosnian Beans, Nurkić je kroz svoju fondaciju ulagao i u društveno korisne projekte, posebno u razvoj sporta i podršku mladima.
.webp){kind=icon}
