Banke traže veći limit za potrošačke kredite: Prag od 50.000 KM prenizak

Banke u Bosni i Hercegovini (BiH) traže povećanje limita za potrošačke, odnosno nenamjenske kredite sa sadašnjih 50.000 KM, tvrdeći da taj prag više ne odgovara rastu plata i životnih troškova. O tome već vode razgovore s entitetskim agencijama za bankarstvo. U međuvremenu su krediti stanovništvu premašili 14,83 milijarde KM, od čega najveći dio čine upravo krediti za opštu potrošnju.

Dominira nenamjenska potrošnja

Krediti banaka sa sjedištem u Federaciji BiH (FBiH) dati stanovništvu na kraju marta ove godine iznosili su 10,99 milijardi KM, što je za tri odsto više nego što su iznosili na kraju 2025. godine.

Od ukupnih kredita datih stanovništvu, najveći dio (8,18 milijardi KM) su krediti za opštu potrošnju. U ovim kreditima najveći dio otpada na potrošačke nenamjenske kredite (6,55 milijardi KM), dok ostatak čine hipotekarni krediti, prekoračenja po tekućem računu, kartični proizvodi koji imaju karakteristike odgođenog plaćanja, ostali krediti, potrošački namjenski krediti, lombardni krediti i krediti za kupovinu vozila.

Što se tiče banaka koje sjedište imaju u Republici Srpskoj, krediti dati stanovništvu na kraju marta ove godine iznosili su 3,84 milijarde KM, što je kao i u FBiH za tri odsto više od iznosa kredita na kraju 2025. godine.

Od ovog iznosa 2,46 milijardi KM su krediti za opštu potrošnju, a što se tiče namjene, najveći dio (2,29 milijardi KM) su nenamjenski gotovinski krediti.

Ostatak potrošačkih kredita otpada na prekoračenja po računima, kredite po karticama, kredite za kupovinu robe široke potrošnje, ostali krediti za opštu potrošnju, a tek neznatan dio su lombardni krediti i krediti za kupovinu automobila.

Važeći propisi u BiH omogućavaju odobravanje nenamjenskih kredita do 50.000 KM s rokom otplate do 10 godina, dok su za veće iznose i period otplate propisani strožiji uslovi odobravanja.

Kamate na kratkoročne kredite stanovništvu prelaze 12 odsto Zaduživanje građana posebno je skupo kod kratkoročnih kredita. Prosječna efektivna kamatna stopa (EKS) u bankama u FBiH na kratkoročne kredite stanovništvu je 12,01 odsto, a na dugoročne 6,17 odsto, prema izvještaju regulatora za prva tri mjeseca. Što se tiče EKS na kredite stanovništvu u RS, one su na kratkoročne kredite u prva tri mjeseca u prosjeku bile 12,88 odsto, a na dugoročne 7,52 odsto.

Ražanica: Limit od 50.000 KM je prenizak, plate i troškovi su rasli

Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, rekao je da je trenutni limit od 50.000 KM za nenamjenske, odnosno potrošačke kredite, uspostavljen prije više godina kada su uslovi na tržištu bili u potpunosti drugačiji.

"Ako govorimo o prosječnoj plati, ona je bila gotovo 50 odsto niža nego što je danas, troškovi su u međuvremenu znatno rasli. Imamo višestruko povećanje troškova u svim segmentima za koje se takvi krediti najviše koriste", istakao je Ražanica za Bloomberg Adria TV.

Banke u BiH i Udruženje banaka već određeni period iniciraju izmjenu limita i u stalnim su razgovorima s entitetskim regulatorima, odnosno agencijama za bankarstvo.

 

Ražanica dodaje da u bankama i Udruženju smatraju da je iznos od 50.000 KM u ovom trenutku prenizak i da više ne odgovara finansijskim potrebama građana zbog kojih se najčešće odlučuju na potrošačke kredite.

"Naravno, u obzir treba uzeti i određene bojazni koje imaju regulatori, a koje se tiču mogućnosti da dođe do određene prezaduženosti stanovništva. Mi ne dijelimo takve strahove. Imamo izuzetno odgovoran bankarski sektor koji posluje u skladu s međunarodnim standardima. To pokazuje i izuzetno nizak stepen nekvalitetnih kredita koji imaju banke u BiH", naglasio je Ražanica i poručio da nastavljaju razgovarati s regulatorima o povećanju limita od 50.000 KM za potrošačke kredite.

Što se tiče udjela nekvalitetnih kredita, stopa NPL za kredite stanovništva za opštu potrošnju u RS iznosila je u prva tri mjeseca ove godine 3,1 odsto, a u FBiH 3,7 odsto.

Dobit banaka

Prihodi od kamata, naknada i provizija i dalje su glavni izvor zarade banaka, koje su i u prva tri mjeseca ove godine nastavile povećavati dobit.

Banke u FBiH su u prva tri mjeseca ostvarile neto dobit od 153,73 miliona KM, što je za četiri odsto više u odnosu na dobit u istom periodu prošle godine, kada im je neto dobit iznosila 147,88 miliona KM.

Banke u RS su u istom periodu imale neto dobit od 67,9 miliona KM, što je rast od 15 odsto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, kada im je dobit iznosila 59 miliona KM.