Ako se pogledaju kamatne stope u Adria regiji, vidi se jasna podjela na zemlje članice eurozone i one van nje. Hrvatska i Slovenija, kao članice eurozone, danas imaju uvjerljivo najniže kamatne stope na stambene kredite u regiji, dok zemlje izvan eurozone i dalje plaćaju cijenu restriktivnije monetarne politike i višeg inflacionog rizika. Drugi zanimljiv detalj je poređenje kamatnih stopa s inflacijom. Kamatne stope na stambene kredite u regiji niže su od inflacije, što znači da je realna kamatna stopa negativna, inflacija pojede dio rate kredita.
Ključna priča više nije samo nivo referentnih stopa ECB, nego činjenica da bankarski sistem u cijeloj regiji obiluje likvidnošću. Depoziti stanovništva i kompanija nalaze se blizu historijski najviših nivoa, što bankama smanjuje trošak finansiranja i omogućava agresivnije spuštanje kamatnih stopa na stambene kredite.
Prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u Hrvatskoj pala je na oko tri posto, što je isti nivo kao u Sloveniji. To je promjena u odnosu na vrhunac monetarnog stezanja 2023. i 2024, kada su stambeni krediti u regiji brzo poskupjeli nakon podizanja stopa ECB na bliže četiri posto.
Istovremeno, profitabilnost bankarskog sektora ostaje vrlo visoka. Neto kamatne marže (NIM) hrvatskih i slovenskih banaka i dalje su iznad dugoročnih prosjeka, oko dva i po posto, iako se postupno normaliziraju nakon rekordnih nivoa iz 2023. godine, kada su bile blizu tri posto. Banke su tokom ciklusa rasta kamata dosta brže povećavale kamate na kredite nego na depozite, što je dovelo do snažnog rasta profitabilnosti.
Depositphotos
Ali dok stambeni krediti pojeftinjuju, potrošački krediti ostaju znatno skuplji. U Adria regiji kamate na potrošačke kredite su iznad pet posto. Prednjači Slovenija s iznad šest posto, a najniže kamate su u Hrvatskoj, pet posto. To pokazuje da banke i dalje ostvaruju vrlo visoke marže na nenamjensko kreditiranje stanovništva. Razlog je jednostavan: stambeni krediti osigurani su nekretninama i imaju niže stope neplaćanja, dok su potrošački krediti rizičniji proizvod i zato sporije reagiraju na smanjenje referentnih stopa centralnih banaka.
Izvan eurozone slika je bitno drugačija. Srbija i dalje ima osjetno više kamatne stope jer Narodna banka Srbije zadržava restriktivniju monetarnu politiku. Referentna stopa NBS dugo se zadržala na 5,75 posto, što je usporilo pad troškova finansiranja u cijelom sistemu. Prosječne kamatne stope na stambene kredite s valutnom klauzulom u Srbiji trenutno su oko pet posto. Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija nalaze se između ta dva svijeta. Kamatne stope na stambene kredite kreću se oko četiri posto.
U sljedećih 12 mjeseci očekujemo nastavak postupnog pada kamatnih stopa na stambene kredite u eurozoni i dijelu Adria regije, prvenstveno u Hrvatskoj i Sloveniji. Međutim, kod potrošačkih kredita očekujemo dosta sporiji pad jer banke u tom segmentu i dalje imaju snažnu pregovaračku poziciju i visoke marže.
Najvažnija poruka za tržište je da se Adria regija sve jasnije dijeli na dva finansijska bloka. Hrvatska i Slovenija već funkcioniraju kao produžetak monetarne politike ECB, dok zemlje izvan eurozone i dalje plaćaju premiju za višu inflaciju i nezavisnu monetarnu politiku.
