text size
Međunarodna rejting agencija S&P Global Ratings potvrdila je kreditni rejting Bosne i Hercegovine na nivou B+, uz stabilne izglede, zadržavajući procjenu da zemlja i dalje ima umjeren kreditni rizik, ali i niz fiskalnih i strukturnih izazova koji bi mogli ograničiti ekonomski rast.
Prema analizi S&P-a, javne finansije u narednom periodu bit će pod pritiskom rasta predizbornih rashoda, prije svega za penzije i plate u javnom sektoru. Zbog toga analitičari očekuju da će budžetski deficit na svim nivoima vlasti ove godine premašiti tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Upozoravaju i da bi, bez dodatnih mjera fiskalne konsolidacije, javni dug mogao postepeno rasti, iako će i dalje ostati na umjerenom nivou u poređenju s međunarodnim standardima.
Fena
Agencija je istovremeno snizila prognozu ekonomskog rasta BiH na nešto više od dva posto, navodeći kao ključne razloge nepovoljna globalna kretanja, više troškove energije i transporta te slabiju potražnju na glavnim izvoznim tržištima Evropske unije.
Slične prognoze ekonomskog rasta dali su ranije Međunarodni monetarni fond (MMF) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Prema procjenama MMF-a, rast bruto domaćeg proizvoda usporio je sa 3,2 posto u 2024. na 2,1 posto u 2025. godini, dok bi u 2026. mogao dodatno pasti na dva posto.
''Širenje negativnih ekonomskih uticaja rata na Bliskom istoku, veći troškovi uvoza energije i slabija vanjska potražnja će kompenzirati efekte ekspanzivne fiskalne politike i snažne potrošnje'', navodi MMF.
Blago optimističniju prognozu dala je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) koja za BiH predviđa ekonomski rast od 2,4 posto za ovu godinu, dok bi produženi rast cijena energije, usporavanje evropske ekonomije i politička neizvjesnost mogli dodatno opteretiti privredne izglede zemlje.
S druge strane, domaća potrošnja ostaje relativno snažna zahvaljujući rastu plata, penzija i socijalnih davanja, što je povećalo raspoloživi dohodak stanovništva i ublažilo dio negativnih vanjskih uticaja.
S&P upozorava da industrijska proizvodnja, posebno u energetskom i prerađivačkom sektoru, ostaje pod pritiskom. Dodatni izazov mogao bi predstavljati evropski Mehanizam za prilagođavanje emisija ugljika na granicama (CBAM), čija bi primjena mogla negativno uticati na dio izvoza iz BiH.
Analitičari očekuju da će deficit tekućeg računa u 2026. godini iznositi 3,8 posto BDP-a, što je blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Negativni efekti slabije vanjske potražnje i viših cijena uvoza energenata, prema njihovoj procjeni, djelimično će biti ublaženi rastom izvoza usluga i stabilnim prilivom doznaka iz inostranstva.
Bloomberg
U izvještaju se ističe i da valutni odbor Centralne banke BiH, zasnovan na fiksnom kursu konvertibilne marke prema euru, ostaje jedan od ključnih faktora makroekonomske stabilnosti zemlje.
Kada je riječ o evropskim integracijama, S&P ocjenjuje da spor napredak u provođenju reformi usporava pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Istovremeno, naglašava da bi ubrzanje ekonomskih reformi moglo doprinijeti većem privrednom rastu i jačanju otpornosti bh. ekonomije.
Potvrda kreditnog rejtinga na nivou B+ uz stabilne izglede pokazuje da S&P u kratkoročnom periodu ne očekuje značajnije promjene u kreditnom profilu BiH, ali upozorava da će dalji fiskalni razvoj, reformski procesi i vanjska ekonomska kretanja biti ključni za buduće ocjene zemlje.
.webp){kind=icon}
