text size
Sedmicu na globalnim tržištima obilježili su novi pritisci na cijene energije, rast troškova zaduživanja i neizvjesnost oko kamatnih stopa. Cijena nafte ponovo je prešla granicu od 100 dolara po barelu, dok su prinosi na dugoročne američke obveznice dostigli nivoe koji nisu viđeni godinama. Istovremeno, investicioni zamah oko umjetne inteligencije nije jenjavao, pa su tržišta pokušavala pomiriti visoke troškove finansiranja s ogromnim ulaganjima u AI infrastrukturu.
Ti globalni trendovi već se prepoznaju i u ekonomijama Adria regije. U Bosni i Hercegovini (BiH) sedmicu je obilježila nova revizija prognoze ekonomskog rasta, ali i podaci koji pokazuju da potrošnja i dalje drži privredu iznad vode, dok industrija ostaje njena najslabija tačka.
Inflacija se vratila kroz gorivo
Nakon tri mjeseca uzastopnog pada, potrošačke cijene u BiH u augustu su ponovo porasle. Cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju bile su u prosjeku 1,1 posto više nego mjesec ranije, a najveći skok zabilježen je kod prijevoza, gdje su cijene porasle 7,9 posto.
Bloomberg Adria
Uz prijevoz, rast su zabilježile i cijene alkohola i duhana te rekreacije i kulture. Na taj način globalni energetski pritisci relativno brzo se prenose na domaću ekonomiju. Za BiH je to posebno važno jer se povećanje troškova goriva ne zadržava samo na benzinskim pumpama, već ulazi u cijene transporta, proizvodnje i robe široke potrošnje.
EBRD ponovo smanjio prognozu za BiH
Upravo su energija, slabija evropska potražnja i problemi u industriji bili među razlozima zbog kojih je Evropska banka za obnovu i razvoj ponovo smanjila prognozu rasta BiH.
EBRD sada očekuje da će ekonomija BiH u 2026. godini porasti 2,1 posto, u odnosu na ranije očekivanih 2,4 posto. Za 2027. godinu prognoza je ostala 2,8 posto. Time je banka od februara do septembra prognozu rasta BiH smanjila za ukupno 0,6 procentnih poena. Nakon očekivanih 2,7 posto u februaru, procjena je u junu spuštena na 2,4, a sada na 2,1 posto.
Bloomberg Adria
Istovremeno, ekonomija je u 2024. porasla 3,2 posto, dok je rast u 2025. usporio na 2,1 posto. U prvom kvartalu 2026. realni BDP povećan je 2,2 posto.
Potrošnja još drži ekonomiju
Podaci o drugom kvartalu pokazali su nešto bolju sliku. Ekonomija BiH porasla je 2,4 posto u odnosu na isti period prošle godine, prije svega zahvaljujući privatnoj potrošnji i uslužnim djelatnostima.
Potrošnja domaćinstava povećana je 2,9 posto, dok su bruto investicije porasle 1,4 posto. Najveći realni rast bruto dodane vrijednosti među posmatranim djelatnostima zabilježen je u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, od 8,5 posto.
Ali ispod relativno stabilne površine ostaje problem industrije. Slabija industrijska aktivnost, uz probleme u Novoj Željezari Zenica i rast troškova energije, ostaje jedan od najvećih rizika za nastavak rasta.
Slična slika vidi se i u analizi Adria regije, domaća potražnja i realne plate podržavaju potrošnju, dok su investicije i građevinarstvo u pojedinim ekonomijama dali dodatni impuls. Za BiH, međutim, industrija ostaje ključna slabost.
Privatni kapital i dalje zaobilazi regiju
Još jedan pokazatelj strukture ekonomije došao je iz analize tržišta privatnog kapitala.
Hrvatska, Slovenija, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija na evropskoj mapi privatnog kapitala i dalje imaju vrlo malu ulogu. Cijela Centralna i Istočna Evropa učestvuju sa samo 1,9 posto ukupnih evropskih ulaganja u privatni kapital, dok su Hrvatska, Slovenija i Srbija ispod tog prosjeka.
Za BiH je posebno značajno što se privatni kapital još uvijek pojavljuje sporadično, kroz pojedinačne transakcije, umjesto kao stabilan izvor finansiranja domaćih kompanija i njihovog širenja.
Štediše će od novembra imati veću zaštitu
Na finansijskom tržištu važna promjena stiže od 1. novembra.
Agencija za osiguranje depozita BiH povećava iznos osiguranog depozita sa 70.000 na 100.000 KM po deponentu po banci. Odluka je donesena 23. septembra u Sarajevu, a iz Agencije su naveli da bi povećanje zaštite trebalo doprinijeti povjerenju u bankarski sektor i finansijskoj stabilnosti.
Istovremeno, domaće tržište faktoringa dobija nove igrače. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske izdala je dozvole društvima Premium faktoring i ProntoPay iz Banje Luke, čime se otvara prostor za njihovo uključivanje na tržište finansiranja potraživanja.
Centralna banka BiH
Promjene i na Sarajevskoj berzi
Na domaćem tržištu kapitala došlo je i do promjene sastava SASX-10. Dionice Pretisa d.d. Vogošća uvrštene su u indeks Sarajevske berze umjesto Energoinvesta.
Novi sastav indeksa primjenjuje se od 28. septembra, a Pretis u njemu ima učešće od 3,0133 posto, uz prilagođenu free float tržišnu kapitalizaciju od 12,7 miliona KM.
Tržište lijekova teško 1,18 milijardi KM
Veliku pažnju privukli su i podaci o tržištu lijekova. Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, tržište je u 2025. godini vrijedilo 1,18 milijardi KM.
Od toga se 978,9 miliona KM odnosilo na realizirani uvoz lijekova stranih proizvođača, dok su domaći proizvođači ostvarili promet od 202,5 miliona KM.
Drugim riječima, strani proizvođači držali su 82,86 posto ukupnog prometa lijekova u BiH, dok je domaćim kompanijama pripadalo 17,14 posto.
Starlink pred ulaskom na bh. tržište
Tehnološki sektor dobio je novu važnu vijest. Starlink bi u BiH mogao početi pružati usluge već u narednim danima, a najkasnije za nekoliko sedmica, prema najavi ministra komunikacija i prometa BiH Edina Forte nakon sastanka s direktoricom za globalno licenciranje Starlinka Rebeccom Slich Hunter.
Preostalo je, kako je navedeno, završiti još nekoliko administrativnih procedura.
Za domaće tržište to znači dolazak nove tehnologije širokopojasnog pristupa internetu, posebno značajne za područja u kojima klasična infrastruktura nije dovoljno razvijena.
Bloomberg Adria
Energetika je dobila još jedan važan signal kroz projekt solarne elektrane Bileća 1.
Za izgradnju i korištenje solarne elektrane s baterijskim sistemom za skladištenje električne energije dodijeljena je koncesija, a vrijednost investicije procijenjena je na 277 miliona KM.
Projekt bi trebao biti izgrađen u naredne četiri godine i predstavlja prvi ovakav projekt u Republici Srpskoj.
Baterijsko skladištenje tako postaje sve važniji dio novih energetskih projekata, posebno u trenutku kada rast obnovljivih izvora otvara pitanje kako stabilizirati proizvodnju električne energije koja zavisi od vremenskih uslova.
Prilika za građane
Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) objavio je Javni poziv kroz koji je građanima na raspolaganje stavljeno ukupno četiri miliona KM za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe.
Od toga je 1,2 miliona KM namijenjeno socijalno ugroženim domaćinstvima, kojima će biti pokriveno do 100 posto prihvatljivih troškova, dok je za vlasnike i suvlasnike porodičnih kuća osigurano 2,8 miliona KM, uz sufinansiranje do 50 posto troškova.
EU razmatra novi model za zemlje kandidate
Na evropskom planu pažnju je privukao prijedlog prema kojem bi zemlje kandidati mogle dobiti širi pristup jedinstvenom tržištu EU i prije punopravnog članstva.
Evropska komisija razmatra model postepene integracije, koji bi kandidatima omogućio lakšu trgovinu, pristup pojedinim evropskim programima i dublju saradnju u industriji i tehnologiji.
Za BiH bi to značilo mogućnost da dio ekonomskih koristi povezivanja s evropskim tržištem dobije prije formalnog završetka pristupnog procesa. Istovremeno, takve pogodnosti bile bi vezane za napredak u reformama i usklađivanje sa strateškim interesima EU.
Turizam mijenja pravila igre
Promjene se vide i u turizmu. Turska i dalje ostaje jedno od najvažnijih odredišta za strane turiste, ali visoke cijene i geopolitička situacija utječu na potražnju.
U prvih sedam mjeseci 2026. broj stranih turista u Turskoj bio je 2,3 posto manji nego u istom periodu prošle godine, dok je broj turista iz evropskih zemalja pao 5,45 posto.
Ipak, bh. turisti nisu odustali od Turske. Turističke agencije u BiH navode da interes nije dramatično pao, ali da građani pažljivije porede cijene i ponudu. All inclusive aranžmani i dalje su privlačni, ali očekivanja za ono što se dobije za određeni novac postaju veća.
Rizik od katastrofa sve je veći, a zaštita i dalje slaba
Jedna od tema koja je otvorila širu ekonomsku priču jeste osiguranje od prirodnih katastrofa.
Ekstremne vremenske prilike sve češće pogađaju Zapadni Balkan, dok prosječan jaz u osiguranju od katastrofalnih rizika u regiji iznosi oko 91 posto. To znači da najveći dio potencijalnih gubitaka nije pokriven osiguranjem.
Siniša Pratljačić (Ustupljena fotografija)
Kako je za Bloomberg Adriju rekao Siniša Pratljačić, CEO švicarske kompanije EUROPA Re, fokus bi se morao pomjeriti s reagiranja nakon katastrofe na finansijsku zaštitu koja se priprema unaprijed.
Sedmica je dobila i sportsku temu s velikim poslovnim implikacijama. Manchester City se suočava s posljedicama nalaza komisije koja je razmatrala više od 100 navodnih kršenja pravila Premier lige.
Slučaj je posebno zanimljiv iz poslovnog ugla jer se odnosi na način prikazivanja vlasničkog finansiranja, komercijalnih prihoda i troškova. Nakon završetka postupka i nalaza komisije, pažnja je sada usmjerena na moguće sankcije.
Posebna pažnja bila je usmjerena na susret BiH i Švedske, na kojem je Edin Džeko odigrao posljednju utakmicu za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Nakon gotovo dvije decenije u dresu Zmajeva, 40-godišnji napadač oprašta se od nacionalnog tima, ali ne i od profesionalnog fudbala.
.webp){kind=icon}
