text size
Tržište lijekova u Bosni i Hercegovini (BiH) prošle godine vrijedilo je 1,18 milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Od tog iznosa čak 978,9 miliona KM odnosilo se na realizirani uvoz lijekova stranih proizvođača, dok su domaći proizvođači ostvarili promet od 202,5 miliona KM.
To znači da su strani proizvođači u 2025. godini držali 82,86 posto ukupnog prometa lijekova u BiH, dok je na domaće kompanije otpadalo 17,14 posto.
Roche na vrhu, Bosnalijek drugi
Na vrhu tržišta po finansijskom udjelu nalazi se švicarski Roche, koji je u 2025. godini učestvovao s 8,05 posto ukupnog tržišta.
Drugi je Bosnalijek s udjelom od 6,61 posto, dok je Hemofarm na trećem mjestu s udjelom od 5,71 posto.
Među prvih deset proizvođača nalaze se još Krka, Novartis, Novo Nordisk, Alkaloid, Farmavita, Sandoz i Merck Sharp & Dohme. Prvih deset kompanija zajedno čini gotovo polovinu ukupnog prometa lijekova u BiH.
Veleprometnici su Agenciji dostavljali podatke o broju pakovanja i veleprodajnoj cijeni, dok su domaći proizvođači dostavljali podatke o proizvedenim i u promet puštenim lijekovima i njihovim veleprodajnim cijenama.
Domaći proizvođači drže tek šestinu tržišta
Iako je domaći udio u ukupnom tržištu lijekova relativno mali, nekoliko kompanija ima značajnu poziciju.
Bosnalijek je sa 78,1 milion KM najveći domaći proizvođač, a slijede Hemofarm sa 67,4 miliona i Farmavita sa 40,1 milion KM.
Te tri kompanije zajedno čine više od 90 posto prometa svih domaćih proizvođača lijekova u BiH. Domaći Bosnalijek čini 38,6 posto prometa domaćih proizvođača, Hemofarm 33,3 posto, a Farmavita 19,8 posto.
Iza njih su Zada Pharmaceuticals sa 7 miliona KM, Amsal Pharmaceuticals sa 4,3 miliona, Messer Tehnoplin sa 2,8 miliona, TGT Laktaši sa 1,55 miliona te Natura Pharm, Pharmamed i KRAS.
Iz kompanije Bosnalijek za Bloomberg Adriju su kazali da pozicija najvećeg domaćeg industrijskog proizvođača lijekova u BiH predstavlja značajnu konkurentsku prednost u zemlji u kojoj su dostupnost lijekova, kontinuitet snabdijevanja i prepoznatljivost proizvođača od posebnog značaja.
"Pozicija Bosnalijeka na domaćem tržištu je izuzetno snažna i strateški važna, posebno imajući u vidu intenzitet konkurencije multinacionalnih farmaceutskih kompanija koje posluju na našem tržištu. Kao vodeći domaći proizvođač, Bosnalijek ima važnu ulogu u održavanju stabilnosti i pouzdanosti snabdijevanja tržišta lijekovima", kazali su.
Na ostvareni rezultat, kako su nam kazali, utjecalo je više faktora, a među najvažnijima su širok i kontinuirano razvijan portfolio proizvoda u skladu sa strogim EU GMP standardima, kao i sposobnost kompanije da prati potrebe tržišta i savremene trendove u farmaceutskoj industriji zahvaljujući stručnim kadrovima koji rade u kompaniji.
Istovremeno, navode da im je praćenje promjena u strukturi potražnje, terapijskim praksama i potrebama pacijenata omogućilo da pravovremeno prepoznaju prilike za razvoj i uvođenje proizvoda koji odgovaraju tim potrebama.
U BiH je, prema izvještaju Agencije, deset proizvođača dostavilo podatke o lijekovima koje su proizveli i pustili u promet tokom 2025. godine.
Semir Mehović, magistar farmacije i farmaceut u svakodnevnoj praksi, za Bloomberg Adriju kaže da domaće firme veoma malo učestvuju u farmaceutskom tržištu na području BiH, a to nije dobro za stanovništvo ove države.
"Imamo veoma kvalitetne proizvođače kao što su Bosnalijek, Zada, Hemofarm, Farmavita i bitno je da se možemo osloniti na njih uvijek. Novac koji generiraju Bosnalijek, Farmavita i Zada prvenstveno ostaje u državi i koristi se za zapošljavanje građana naše zemlje. Drugo, mi smo relativno malo tržište u odnosu na druge zemlje, pa čak i zemlje u regiji, te strani proizvođači mogu uvijek odlučiti da odu onda kada im ne budemo više zanimljivi kao tržište", kaže Mehović.
U korist tome govore sve češće nestašice osnovnih lijekova. Mehović naglašava da država treba dati svojevrstan poticaj domaćim proizvođačima da prošire svoju proizvodnju i da budu favorizirani u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.
U drugim zemljama nije rijedak slučaj da domaći proizvođači imaju niže cijene lijekova na esencijalnoj listi lijekova i na taj način bivaju favorizirani, a ujedno i zavodi zdravstvenog osiguranja štede novac.
Ako pacijent želi originatora ili stranog proizvođača, onda mora sam doplatiti određeni dio novca.
Najviše novca odlazi na onkološke i imunomodulatorne lijekove
Podaci o strukturi tržišta pokazuju da se najveći dio novca ne troši na lijekove koji se koriste za najčešće svakodnevne tegobe.
Najveća terapijska grupa bili su antineoplastici i imunomodulatori, na koje je u 2025. godini otišlo 242,5 miliona KM, odnosno 20,53 posto ukupnog prometa.
Slijede lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam sa 185,3 miliona KM, odnosno 15,69 posto, te lijekovi za kardiovaskularni sistem sa 172 miliona KM i udjelom od 14,56 posto.
Depositphotos
Lijekovi za krv i krvotvorne organe činili su 117 miliona KM prometa, a lijekovi za nervni sistem 116,9 miliona KM.
Posebno se izdvajaju lijekovi za liječenje dijabetesa, koji su na drugom nivou ATC klasifikacije ostvarili 122,2 miliona KM prometa, odnosno 10,34 posto ukupnog tržišta.
Mehović podsjeća da je kod nas takva politika da dva puta godišnje snižavamo cijene lijekova, iako smo suštinski malo tržište u odnosu na neke druge zemlje.
"Antineoplastici i imunomodulatori su jako skupi lijekovi i koriste se za liječenje najtežih bolesti. Zavodi zdravstvenog osiguranja moraju imati kreirane politike za rano otkrivanje ovih bolesti i uložiti vrijeme, educiranje kadra i populacije, te odvojiti sredstva za preventivne preglede. Samim tim, trebalo bi doći do smanjenja potrošnje lijekova. Što se tiče dijabetesa, dolaze noviji lijekovi kao što su semaglutid i tirzepatid, a koji su veoma skupi i veoma traženi, ako je to moguće tako reći", pojašnjava Mehović.
Smatra da bi glavni cilj svega trebao biti ne da se štedi na lijekovima, već da se ulaže u prevenciju i da ne dođe do toga da osoba dođe u fazu predijabetesa, metaboličkog sindroma ili dijabetesa. Ako je već s dijagnozom dijabetesa ili bilo kojeg drugog hroničnog oboljenja, onda da ne dođe do zdravstvenih komplikacija, koje koštaju mnogo više od samih lijekova.
Među najskupljim terapijama lijekovi protiv raka
Kada se tržište posmatra prema pojedinačnim aktivnim supstancama, na vrhu je pembrolizumab, s udjelom od 2,47 posto ukupnog prometa. Ovaj lijek koristi se za liječenje više vrsta karcinoma.
Slijede atezolizumab sa 1,86 posto, pantoprazol sa 1,51 posto, rivaroksaban sa 1,46 posto te kombinacija pertuzumaba i trastuzumaba sa 1,36 posto.
Na listi deset lijekova s najvećim finansijskim udjelom nalaze se i paracetamol, empagliflozin, ibuprofen, rosuvastatin i acetilsalicilna kiselina.
Ova struktura pokazuje i razliku između vrijednosti i količine potrošnje, među najvećim vrijednostima nalaze se skupe savremene terapije, dok su istovremeno na listi i široko korišteni lijekovi poput paracetamola i ibuprofena.
Mehović kaže da će cijena novih lijekova, barem dok traje patent na lijek, uvijek biti visoka, a potom će vremenom padati nakon što istekne patent i bude mogao veći broj proizvođača da ga proizvodi i plasira na tržište. Međutim, to ne znači da će doći do značajnih ušteda, jer farmaceutska industrija se razvija i ulaže ogroman novac i trud u razvijanje novih, boljih i efikasnijih lijekova.
Također, podsjeća da se životni vijek stanovništva produžava kroz vrijeme. Prema izvještajima Svjetske zdravstvene organizacije, u posljednjih 20 godina se životni vijek produžio oko 6 godina, a što je u znatnoj mjeri usporila pandemija COVID-19. Samim tim, produžavanjem životnog vijeka povećavat će se i troškovi zavoda zdravstvenog osiguranja, a ključ svega je ulaganje u prevenciju i edukaciju opće populacije.
Depositphotos
"Jedan od poteza koje bi zavodi zdravstvenog osiguranja svakako mogli uraditi je bolja inkluzija farmaceuta u primarnu zdravstvenu zaštitu i proširenje usluga koje se mogu uraditi u apoteci, a po uzoru na Sloveniju. Samo uključivanje kliničkog farmaceuta u domove zdravlja je Sloveniji uštedjelo na nivou godine oko 2 miliona eura", kaže Mehović.
Distribucija i razvoj lijekova u BiH
Drugačija slika vidi se kada se tržište posmatra kroz velepromet. Najveći finansijski udio u ukupnom uvozu lijekova imao je Hercegovinalijek, sa 220,3 miliona KM i udjelom od 22,51 posto.
Slijede Vega PL sa 103,7 miliona KM, Roche s 95,2 miliona, Interpromet s 87,8 miliona i MGM Farm s 85,8 miliona KM.
U prvih deset veleprometnika nalaze se i Farmacija 2011, Unifarm, Glosarij CD, Alkaloid i Hemofarm.
To pokazuje da se struktura tržišta mijenja zavisno od toga posmatra li se proizvođač ili distribucija. Dok su strani proizvođači dominantni kada je riječ o ukupnoj vrijednosti lijekova, domaće kompanije imaju snažne pozicije u lancu distribucije.
Bosnalijek
Iz Bosnalijeka podsjećaju da je prostor za rast domaćih proizvođača izuzetno bitan, a njegovo ostvarenje zahtijeva kontinuirano jačanje svijesti o strateškom značaju domaće farmaceutske industrije. Sve je povezano sa sigurnošću snabdijevanja lijekovima koji su proizvedeni u skladu s vrhunskim standardima farmaceutske industrije i dugoročnom otpornošću zdravstvenog sistema.
"Farmaceutska proizvodnja je visoko regulirana industrija u kojoj nema prostora za kompromis kada je riječ o kvalitetu, sigurnosti i usklađenosti s međunarodnim standardima. Bosnalijek već posluje u skladu s tim zahtjevima i raspolaže proizvodnim kapacitetima, stručnim znanjem i iskustvom koji predstavljaju važnu osnovu za daljnji razvoj sektora. Zbog toga razvoj domaće farmaceutske industrije treba posmatrati kao dugoročnu investiciju u zdravstveni sistem i privredu", rekli su.
Jačanje domaćih proizvodnih kapaciteta doprinosi sigurnijem snabdijevanju tržišta, očuvanju stručnih i proizvodnih potencijala, otvara prostor za nova ulaganja i doprinosi povećanju izvoznog potencijala.
Da bi se taj potencijal u potpunosti iskoristio, iz kompanije naglašavaju da je potrebno stvarati stabilnije i predvidljivije poslovno okruženje koje će domaćim kompanijama omogućiti da dugoročno planiraju ulaganja u razvoj, savremene tehnologije, nove proizvode i proizvodne kapacitete.
Time se ne jača samo pozicija domaćih proizvođača, već se stvaraju uslovi za razvoj konkurentne farmaceutske industrije koja može imati značajnu ulogu i na međunarodnim tržištima.
Rast vrijednosti tržišta lijekova otvara i pitanje šta se nalazi iza ovog iznosa, povećava li se stvarna potrošnja lijekova, mijenja li se struktura terapija ili sve veći dio tržišta čine skuplji lijekovi i inovativne terapije.
Istovremeno, domaći proizvođači ostaju manjinski dio tržišta, ali nekoliko kompanija, prije svega Bosnalijek, Hemofarm i Farmavita, zauzima značajne pozicije.
Ono što trenutna slika ovog sektora govori jeste da tržište lijekova u BiH više nije biznis vrijedan nekoliko stotina miliona maraka. Prema posljednjim podacima, njegova vrijednost premašila je 1,18 milijardi KM, a ono na šta treba usmjeriti pažnju jeste da najveći dio tog novca odlazi upravo stranim proizvođačima.
.webp){kind=icon}
