EBRD ponovo smanjio prognozu rasta BiH: Energija i inflacija novi teret za ekonomiju

Bosna i Hercegovina (BiH) će ove godine ostvariti sporiji ekonomski rast nego što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) očekivala prije samo nekoliko mjeseci. U najnovijem izvještaju Regional Economic Prospects banka je prognozu rasta BiH za 2026. godinu smanjila sa 2,4 na 2,1 posto, dok za 2027. i dalje očekuje rast od 2,8 posto.

Nova procjena znači da je EBRD samo od februara do septembra prognozu rasta BiH smanjio za ukupno 0,6 procentnih poena. U februaru je očekivao rast od 2,7 posto, u junu 2,4, a sada 2,1 posto.

Ekonomija BiH porasla je 3,2 posto u 2024. godini, dok je rast u 2025. usporio na 2,1 posto. U prvom kvartalu ove godine realni BDP povećan je 2,2 posto na godišnjem nivou.

 

 

Ipak, slika nije jednako slaba u svim dijelovima ekonomije. Rast su početkom godine podržali veće plaće, doznake i investicije, dok su trgovina i ugostiteljstvo bili među glavnim pokretačima aktivnosti. Istovremeno, industrijska proizvodnja nastavila je padati, treću godinu zaredom.

Potrošnja drži ekonomiju, industrija slabi

Podaci iz novog izvještaja pokazuju sve izraženiji raskorak između domaće potrošnje i industrije. Dok rast realnih plaća i priliv novca iz inostranstva podržavaju potrošnju, slabija vanjska potražnja i problemi u industriji ograničavaju ukupni rast.

Poseban udar industriji predstavlja obustava rada Željezare Zenica u aprilu. Najveći proizvođač čelika u zemlji u augustu je otišao u stečaj, a za lokaciju se planira transformacija u industrijsko-logistički park.

Fena

 

To dolazi nakon što je industrijska proizvodnja već dvije godine uzastopno bilježila pad, pa EBRD industriju izdvaja kao jednu od slabijih tačaka bh. ekonomije.

S druge strane, usluge imaju važnu ulogu u održavanju aktivnosti. Trgovina i ugostiteljstvo bili su među sektorima koji su predvodili rast početkom godine.

Prema ranijim analizama naših analitičara, glavni doprinos rastu BDP-a (prvi kvartal) dolazio je od potrošnje domaćinstava, podržane rastom plaća i doznaka, dok su investicije dale skroman, ali pozitivan doprinos. Doprinos države bio je umjeren, dok je izvoz praktično stagnirao, a rast uvoza smanjivao doprinos neto izvoza.

Prema toj procjeni, u narednom periodu može se očekivati nastavak rasta, ali bez snažnijeg ubrzanja ukoliko investicije i izvoz ne preuzmu veći dio tereta rasta. Najrealniji opis bh. ekonomije jeste da raste, ali sporije i uz slabiji kvalitet rasta.

Energija postaje sve skuplji problem

Jedan od najzanimljivijih novih podataka za BiH odnosi se na energiju.

EBRD navodi da su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Moldavija među ekonomijama koje se suočavaju s najvećim povećanjem računa za uvoz energije, zbog visoke zavisnosti od uvoza i indirektne izloženosti Bliskom istoku kroz lance snabdijevanja naftnim derivatima.

Za BiH se procjenjuje dodatni trošak od oko tri posto BDP-a.

Riječ je o posljedici novog energetskog šoka. Cijena nafte Brent, koja je prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku bila oko 65 dolara po barelu, u aprilu je premašila 100 dolara. EBRD navodi da su cijene nafte i dalje 30 do 60 posto iznad nivoa prije sukoba, dok su rafinisani proizvodi, posebno dizel i avionsko gorivo, poskupjeli još više.

Za BiH je to posebno važno jer se viši troškovi goriva relativno brzo prelijevaju na transport, proizvodnju i cijene robe.

BiH će, prema prognozi EBRD-a, ove godine ostvariti rast od 2,1 posto, što je najslabija stopa među šest ekonomija Zapadnog Balkana, dok se za regiju u cjelini očekuje rast od 3,0 posto. BiH je tako 0,9 procentnih poena ispod regionalnog prosjeka.

 

 

Inflacija se ponovo ubrzava

Domaći podaci pokazuju da pritisak na cijene nije nestao.

Inflacija u BiH u aprilu je, prema EBRD-u, dosegnula 6,8 posto, nakon čega je usporila na 4,2 posto u junu. Međutim, prema novijim podacima, potrošačke cijene u augustu ponovo su porasle.

Na mjesečnom nivou cijene su u augustu bile više 1,1 posto, a najveći rast zabilježen je kod prijevoza, čije su cijene povećane 7,9 posto.

Na godišnjem nivou inflacija je iznosila 4,9 posto. Cijene prijevoza bile su čak 22,9 posto više nego godinu ranije, dok su stanovanje i režijski izdaci poskupjeli 11,3 posto.

 

 

Drugim riječima, energetski šok koji je EBRD izdvajao kao rizik sada se vidi i kroz jednu od najvažnijih stavki potrošačke korpe.

Investicije i strane kompanije daju podršku

Nisu svi pokazatelji negativni. Neto prilivi stranih direktnih investicija u prvom kvartalu 2026. povećani su 15 posto na godišnjem nivou, nakon dvije godine pada.

Investicije su istovremeno ostale jedan od faktora koji podržavaju rast. EBRD upravo na investicijama zasniva očekivanje da bi se rast BiH mogao ubrzati sa 2,1 posto ove godine na 2,8 posto u 2027.

Vanjski sektor također pokazuje određeno poboljšanje. Deficit tekućeg računa smanjen je na 6 posto BDP-a u prvom kvartalu, uz veći suficit u uslugama.

Pored cijena energije i hrane, EBRD upozorava na nekoliko drugih rizika.

Prvi je slabija vanjska potražnja, posebno važna za BiH zbog snažne povezanosti sa evropskim tržištem.

Drugi je CBAM, odnosno evropski mehanizam prekograničnog prilagođavanja ugljika, koji može povećati troškove izvoznika i dodatno opteretiti energetski intenzivne industrije.

Bloomberg

 

Treći su političke tenzije, koje mogu uticati na investicije i provođenje reformi.

EBRD istovremeno upozorava da se ekonomije regiona suočavaju s još jednim problemom, sve većim pritiskom na vodne resurse. Niski vodostaji Dunava i Rajne već su uticali na transport industrijske robe i proizvodnju energije u Evropi, dok su suša i ekstremne vremenske prilike postali dodatni ekonomski rizik.

Fiskalni prostor nije bez ograničenja

Prema podacima koje EBRD preuzima od MMF-a, deficit opće države u BiH iznosio je 2,5 posto BDP-a u 2025. godini, dok je javni dug bio oko 30 posto BDP-a.

EBRD očekuje da će javni dug u narednim godinama porasti prema oko 30 posto BDP-a, dok bi fiskalni deficit nakon povećanja trebalo postepeno smanjivati.

 

Vlasti su na rast cijena goriva odgovorile mjerama poput smanjenja akciza i uvoznih tarifa, dok je povećanje plaća podržalo prihode domaćinstava, ali istovremeno može povećavati fiskalne pritiske.

Za sada EBRD ipak očekuje da će investicije i domaća potrošnja pomoći ekonomiji da izbjegne jače usporavanje.

Prognoza od 2,1 posto za 2026. tako predstavlja nastavak trenda usporavanja nakon 3,2 posto rasta u 2024., ali banka očekuje ponovno ubrzanje na 2,8 posto naredne godine.