BiH zavisi od novca dijaspore, ali najveći dobitak bio bi povratak građana

U sedmici iza nas bavili smo se novcem koji dijaspora šalje u Adria regiju i njenim sve značajnijim doprinosom domaćim ekonomijama, ali i povratkom bh. građana iz inostranstva. Analizirali smo i kretanje inflacije i nove prognoze ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine, dok su u fokusu bili i kineski proizvođači automobila koji šire poslovanje u Evropi, nova pravila za uvoz polovnih vozila i izazovi osiguranja električnih automobila. Ponovo se otvorilo i pitanje neradne nedjelje u Federaciji BiH, a istražili smo i zašto automati za prodaju u BiH još nisu iskoristili potencijal koji nude savremeni maloprodajni trendovi.

U zemlje Adria regije svake godine stigne oko 15 milijardi eura doznaka iz inozemstva. BiH je najviše ovisna o novcu koji dijaspora šalje porodicama, a doznake čine gotovo 11 posto njenog BDP-a. Iako taj novac povećava kupovnu moć domaćinstava, potiče potrošnju i ublažava posljedice kriza, njegov dugoročni doprinos razvoju zavisi od toga koliko se ulaže u poduzetništvo i obrazovanje. Dok građani odlaze u potrazi za većim platama, doznake ostaju važan oslonac domaće ekonomije, ali i podsjetnik na njenu zavisnost od rada u inozemstvu.

''Bolje bi bilo da doznaka uopće nema, a da se naši građani vrate u BiH, rade u BiH, ulažu i povećavaju demografski, ekonomski i na svaki drugi način potencijal BiH'', kazao je za Bloomberg Adriju ekonomski analitičar Igor Gavran. Određenih pomaka u ovom segmentu ima, s obzirom na to da je primjetan sve veći broj slučajeva naših građana koji se vraćaju iz inozemstva. Ipak, još uvijek se ne može govoriti o trendu iako je evidentiran sve veći broj učenika povratnika u bh. škole. Povratak nije motiviran samo novcem. Važni su i porodica, osjećaj pripadnosti, kvalitet života i želja da se vlastiti život ponovo gradi u zemlji iz koje se nekada odlazilo.

Šta će biti s neradnom nedjeljom?

Ono što je otjeralo bh. radnike i što je još uvijek važan faktor pri donošenju odluke o povratku jeste politika. A u fokusu nove politike je neradna nedjelja u FBiH nakon što su predstavnici potencijalne nove vlasti, stranaka pobjednica izbora, najavili da žele omogućiti trgovinama da ponovo rade nedjeljom, dvije godine nakon uvođenja zabrane. Među najvećim zagovornicima promjene je Haris Zahiragić, potpredsjednik SDA, stranke koja je osvojila najviše mandata u Parlamentu FBiH, ukupno 32. Postojeće rješenje ocijenio je lošim za tržište, tvrdeći da je pogodovalo velikim trgovačkim lancima i da su se njegovi efekti različito odrazili na promet u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Iako bi potpuno ukidanje zabrane zahtijevalo izmjene zakona, postojeći propisi već omogućavaju izuzeća za pojedine lokalne zajednice. Ekonomski analitičar Damir Bećirović smatra da bi šira primjena tih izuzeća mogla biti jednostavniji put do promjene, dok sindikati upozoravaju da se ne smije zanemariti pravo zaposlenih na zajednički slobodan dan. Dosadašnja praksa pokazala je da kriteriji za odobravanje izuzeća nisu jednako primijenjeni na sve lokalne zajednice, pa će budući pristup Vlade FBiH biti ključan za to gdje će trgovine moći raditi nedjeljom.

Kada je riječ o trgovini, neiskorišteni potencijal krije se u automatima. Globalno tržište prodaje putem automata raste, a ponuda se širi daleko izvan kafe, pića i grickalica, od gotovih obroka i kozmetike do elektronike i cvijeća. U 2025. godini evropsko tržište dostiglo je vrijednost 14,3 milijarde eura. U BiH je ovaj oblik prodaje još uglavnom vezan za tradicionalne proizvode i plaćanje gotovinom, ali se pojavljuju i novi koncepti, poput sarajevskog cvjećomata. Ipak, pokretanje takvog poslovanja zahtijeva značajna početna ulaganja, rješavanje administrativnih prepreka i pažljiv odabir lokacije. Širenje ponude i uvođenje kartičnog i mobilnog plaćanja mogli bi otvoriti prostor za razvoj vending tržišta u BiH, koje tek počinje koristiti potencijal prodaje na automatima.

Bloomberg Adria

 

Bosanskohercegovački aerodromi bilježe rast putničkog prometa, ali se suočavaju s različitim infrastrukturnim izazovima i potrebom za novim ulaganjima. Kroz četiri međunarodna aerodroma u BiH u augustu je prošlo 437.139 putnika, pri čemu je Sarajevo ostvarilo oko 70 posto ukupnog prometa, dok Tuzla, Mostar i Banja Luka planiraju ulaganja u proširenje kapaciteta i unapređenje infrastrukture. Dok Sarajevo priprema novi investicijski ciklus nakon završetka modernizacije Terminala B, Tuzla ulaže u operativne kapacitete, Mostar gradi novi dolazni terminal, a Banja Luka planira proširenje uz otvorena pitanja finansiranja i održivosti. Ipak, rast broja putnika i ulaganja u aerodrome sami po sebi nisu dovoljni da potvrde ekonomski uspjeh, upozorava Luka Popović iz EX-YU Aviationa, ističući važnost koordinacije aerodroma, turističkih zajednica, vlasti i privatnog sektora.

Privatna potrošnja gura ekonomski rast BiH, a prema projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), on bi u 2026. trebao rasti 2,3 posto, što je blago poboljšanje u odnosu na raniju prognozu iz juna, kada je očekivao rast od dva posto. U svom posljednjem izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima, Fond očekuje da će se ekonomski rast BiH ubrzati na 2,6 posto u 2027. godini. Prognoza za 2027. je nešto pesimističnija u poređenju s onom iz juna, kada je MMF prognozirao ekonomski rast od 2,7 posto. MMF predviđa da će inflacija u ovoj godini iznositi pet posto i 3,3 posto u 2027., u odnosu na četiri posto u 2025. 

Iako je inflacija nakon pandemijskog talasa počela usporavati, novi energetski šok povezan s ratom na Bliskom istoku ponovo otvara pitanje daljnjeg rasta cijena. Cijene u BiH od 2019. godine porasle su ukupno 37 posto, a najveći rast zabilježen je kod muškog šišanja, koje je poskupjelo 134 posto, i higijenskih uložaka, čija je cijena porasla 125 posto. Kafa je skuplja 114 posto, dok je tehnika jedina kategorija koja je pojeftinila, pa su cijene telefona niže 21 posto, a televizora, računara i fotoopreme 19 posto.

BiH od 1. aprila 2027. godine planira zabraniti uvoz polovnih putničkih automobila koji ne ispunjavaju Euro 6 standard, dok će za teretna vozila i autobuse minimum biti Euro 5. Cilj je zaustaviti priliv najstarijih vozila i postepeno podmladiti vozni park, čija je prosječna starost oko 17,5 godina. Promjena bi mogla povećati potražnju za mlađim polovnim automobilima, ali i suziti izbor najjeftinijih vozila na tržištu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, vozila s Euro 5 i Euro 6 motorima činila su 43,3 posto registriranih vozila u 2025. godini. Nova pravila neće se odnositi na automobile koji su već registrirani u BiH, a njihov uspjeh zavisit će i od pouzdane kontrole Euro standarda prilikom uvoza.

S druge strane vlasnici električnih vozila suočavaju se s nedostatkom specijaliziranih servisa, što povećava troškove održavanja i otežava procjenu štete osiguravajućim kućama. Hrvatska kompanija EV Clinic planira otvoriti specijalizirani servis u Jelahu, koji bi trebao početi raditi za približno mjesec i po dana i ponuditi usluge dijagnostike i popravke električnih vozila. Nedostatak stručnjaka, dijagnostičke opreme i pouzdanih podataka o kvarovima posebno je izražen kod oštećenja baterija, čija zamjena može dovesti do proglašenja totalne štete i kada bi popravka bila moguća. Osiguravajuće kuće zato se suočavaju s izazovom procjene stvarnih rizika i troškova, jer vidljivo oštećenje ne mora odražavati stanje baterije. Stručnjaci smatraju da je potrebno prilagoditi postojeće kasko osiguranje, ali i promijeniti pristup procjeni štete, s naglaskom na preciznu dijagnostiku i popravku umjesto automatske zamjene cijelih sklopova.

A kineska vozila nastavljaju dominirati evropskim tržištem. Naime, udio kineskih brendova na tržištu plug-in hibrida u zapadnoj Evropi porastao je s 2,2 posto u drugom tromjesečju 2024. na oko 26 posto u istom periodu ove godine. Evropska unija razmatra ograničavanje uvoza hibridnih vozila, što bi moglo usporiti rast prodaje, ali analitičari očekuju da će kineske kompanije ubrzati preseljenje proizvodnje u Evropu. BYD planira pokrenuti proizvodnju u Mađarskoj, dok bi Leapmotor ovog mjeseca trebao početi isporučivati automobile iz Stellantisove fabrike u Španiji. Lokalnom proizvodnjom kineski proizvođači nastoje izbjeći trgovinske prepreke, ojačati prisutnost na evropskom tržištu i smanjiti zavisnost od cjenovnog rata na domaćem tržištu. S druge strane, Njemačka planira izvršiti pritisak na Evropsku uniju da brzo uvede kvote za dodatne sektore robe koja se uvozi iz Kine, po uzoru na ograničenje koje blok planira uvesti za hibridna vozila.

Od ostalih vijesti iz Evrope izdvajamo upozorenje predsjednice Evropske centralne banke (ECB) Christine Lagarde, koja je izjavila da se rast cijena energije još nije prelio na širu ekonomiju eurozone, ali da je potrebno pažljivo pratiti moguće sekundarne inflacijske efekte. ECB je već dva puta povećao kamatne stope kao odgovor na ubrzanje inflacije, dok ekonomisti i investitori sve više očekuju novo povećanje u decembru. Lagarde je naglasila da će odluke o monetarnoj politici zavisiti od pristiglih podataka, uz fokus na srednjoročni inflacijski cilj od dva posto.

Evropu zabrinjava i dogovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o povećanju ruske prodaje dizela. Evropski zvaničnici su upozorili da će dogovor ojačati ruske ratne napore u Ukrajini, pozivajući umjesto toga na uvođenje dodatnih američkih sankcija. Iako bi dogovor mogao kratkoročno utjecati na cijene goriva, analitičari sumnjaju da će značajnije sniziti cijene dizela na svjetskom tržištu, dok se potez Washingtona tumači i kao odgovor na unutrašnje političke pritiske uoči izbora u SAD-u. Istovremeno, izvještaji o mogućem ulasku američkih investitora u kompaniju koja upravlja gasovodom Sjeverni tok ponovo su otvorili pitanje povratka Njemačke ruskom gasu. Takav scenarij mogao bi povećati energetsku zavisnost Evrope od odluka Washingtona i Moskve, ugroziti isplativost ulaganja u alternativnu infrastrukturu i produbiti političke podjele unutar EU.

Sport

Hrvatska kompanija Sofascore ulazi u novu fazu razvoja, a Sjedinjene Američke Države do kraja godine trebale bi prestići Brazil i postati njeno najveće tržište, nakon što je Brazil tu poziciju držao oko osam godina. Ključni dio američke strategije je partnerstvo s NHL-om, kojim kompanija želi proširiti dubinsku statistiku i analitiku izvan nogometa, uz ambiciju da obuhvati pet najvećih američkih sportskih liga. Izvršni direktor Zlatko Hrkać istaknuo je da partnerstvo nije kratkoročna zarada, već ulaganje u dugoročnu poziciju na američkom tržištu, dok ulazak sportskog producenta Petea Radovicha u vlasništvo treba pomoći u predstavljanju proizvoda američkoj publici. Sofascore istovremeno želi širiti vrijednost svojih ocjena igrača kroz televizijske prijenose, klubove i druge medijske proizvode, bez agresivnijeg oglašavanja koje bi moglo narušiti korisničko iskustvo.

Evropska košarka nalazi se pred važnom poslovnom prekretnicom, jer Euroliga i NBA nude različite modele budućeg razvoja takmičenja i klubova. Euroliga želi proširiti takmičenje s 20 na 24 kluba i postojećim dioničarima omogućiti trajniji status kroz franšize, dok NBA, u saradnji s FIBA-om, razvija vlastito evropsko takmičenje sa 16 klubova, čiji se početak planira 2027. godine, iako konačan raspored još nije potvrđen. Dioničari Eurolige odbili su ponuđeni model saradnje s NBA-om, ali pregovori nisu prekinuti, a mogućnost dogovora i dalje postoji.