BiH bi mogla dobiti pristup tržištu EU prije članstva

Bosna i Hercegovina (BiH) mogla bi dobiti širi pristup jedinstvenom tržištu Evropske unije i prije punopravnog članstva, u okviru novog plana Evropske komisije za zemlje kandidate. Bruxelles razmatra model "postepene integracije" koji bi kandidatima omogućio lakšu trgovinu, pristup evropskim programima i dublju saradnju u industriji i tehnologiji, ali bi te pogodnosti bile uvjetovane napretkom u reformama i usklađivanjem sa strateškim interesima EU.

Posebno se to odnosi na zemlje Zapadnog Balkana čiji pristupni proces dugo traje, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija, *Kosovo i Sjeverna Makedonija. Za BiH bi ovakav model značio da bi dio ekonomskih koristi koje donosi članstvo mogao biti dostupan i prije formalnog završetka pristupnih pregovora.

Evropska unija otvorit će svoje ogromno tržište zemljama koje čekaju na članstvo, pod uvjetom da pristanu stati uz blok protiv neprijateljskih država i industrijskih konkurenata, prema nacrtu prijedloga Evropske komisije do kojeg je došao POLITICO.

Zemljama kandidatima, od kojih neke na članstvo čekaju već decenijama, bit će ponuđena dosad nezabilježena "postepena integracija" u jedinstveno tržište. To uključuje trgovinu bez prepreka i pristup istraživačkim programima dok traju pregovori o njihovom članstvu, navodi se u nacrtu.

"Jedinstveno tržište prvi je prioritet za ekonomsku konvergenciju", navodi se u dokumentu koji razmatra koristi "predpristupnog" perioda za zemlje kandidate.

"Ranija integracija otvorila bi prilike za kompanije iz Unije, ojačala evropske lance vrijednosti i smanjila strateške ovisnosti. Komisija će utvrditi gdje provjerena regulatorna usklađenost i kapacitet za provedbu omogućavaju dublje učešće u istraživanju, inovacijama i industrijskoj saradnji, kao i širi pristup tržištu. Prioritet treba dati prilikama koje doprinose pripremama za pristupanje i odgovaraju zajedničkim ekonomskim i strateškim potrebama".

Revizija, koju nadzire Alexandre Adam, jedan od najbližih savjetnika predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen i bivši savjetnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, mogla bi iz temelja promijeniti pristup EU zemljama u svom susjedstvu.

Evropska komisija - Alexandre Adam

 

Trenutno su gotovo sve ekonomske koristi bliže saradnje rezervirane za članice, dok nijedna nova država nije pristupila EU od Hrvatske 2013. godine.

U okviru Adamovog paketa mjera, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori bit će ponuđene "mape puta" osmišljene za ubrzavanje procesa pristupanja u narednim godinama.

Druge zemlje, poput Sjeverne Makedonije, *Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, suočavaju se s dugotrajnim procesom, uz sve veće strahove da bi mogle izgubiti interes za EU ili se približiti Rusiji ili Kini.

Prema planu Komisije, ekonomske koristi ponuđene zemljama kandidatima ovisit će o njihovoj podršci vanjskopolitičkim ciljevima EU. Pristup jedinstvenom tržištu bit će uvjetovan i time da ne dijele ključne tehnologije s neprijateljskim državama i trgovinskim konkurentima.

"Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuju, učešće u osjetljivim sektorima mora biti praćeno saradnjom u provjeri ulaganja, kontroli izvoza, provedbi sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija", navodi se u dokumentu.

"Procjene pristupa trebale bi uzeti u obzir stratešku usklađenost, kritične ovisnosti i sposobnost upravljanja rizicima za infrastrukturu i lance snabdijevanja. Tamo gdje ti uvjeti nisu ispunjeni, obim učešća trebao bi biti prilagođen u okviru odgovarajućeg instrumenta".

Među oblastima u kojima se razmatra bliža saradnja su poluprovodnici, kvantne tehnologije, biotehnologija, umjetna inteligencija i svemirska industrija.

U čekaonici

Von der Leyen u srijedu stiže u Albaniju na razgovore u okviru turneje po Zapadnom Balkanu. Posjetit će i *Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koje prema novom planu neće dobiti ubrzani put ka članstvu u EU, a tokom posjete trebala bi govoriti i o ekonomskim koristima bližeg usklađivanja s Unijom.

"Postepena integracija mora biti opipljiva za naše građane i kompanije", rekao je za POLITICO premijer Kosova Albin Kurti.

"Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, evropskom finansiranju i finansijskim shemama, kao i zajedničkim programima u oblastima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture. Podržavamo postepenu integraciju, ali ona mora biti put ka punopravnom članstvu u EU, a ne paralelni proces ili njegova zamjena. Kosovo je spremno učiniti svoj dio", dodao je Kurti.

 

Prema dokumentu, krajnji cilj zemalja kandidata treba biti punopravno članstvo u EU.

"Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme: zemlje kandidati moraju proći rigorozan proces zasnovan na zaslugama i provesti sveobuhvatne i trajne reforme", navodi se.

"To vrijeme treba u potpunosti strateški iskoristiti kako bi se Unija pripremila za veće članstvo i produbila postepena integracija u područjima od zajedničkog interesa".

Međutim, koristi će zavisiti od toga hoće li zemlje ispuniti svoje obaveze.

"Tamo gdje te obaveze nisu ispunjene, učešće mora ostati reverzibilno. Pristup treba suspendirati ili povući kada za to postoje razlozi", upozorava se u prijedlogu.

Promjene unutar EU

Aktuelne članice EU izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti prijema novih država koje bi nakon pristupanja mogle odustati od preuzetih obaveza i blokirati ključne politike.

Mađarska je, pod bivšim premijerom Viktorom Orbanom, koristila pravo veta kako bi blokirala sankcije Rusiji i podršku Ukrajini.

Adamova revizija, koja bi trebala biti predstavljena visokim zvaničnicima 6. oktobra, nakon povratka von der Leyen sa Zapadnog Balkana, predložit će i nove uvjete za države koje pristupaju EU kako bi se osiguralo da ne dođe do nazadovanja u demokratiji i vladavini prava.

"Proces pristupanja mora osigurati više od pravne usklađenosti. Institucije moraju funkcionirati u praksi, a reforme moraju biti trajne. Praćenje, poticaji i provedba stoga bi trebali činiti kontinuirani okvir koji se proteže i nakon pristupanja", navodi se.

Istovremeno, EU će morati mijenjati i vlastita pravila kako bi se prilagodila većem broju članica, daleko izvan kruga bogatih zapadnoevropskih demokratija za koje je prvobitno bila zamišljena.

Komisija zaključuje da bi blok mogao promijeniti pravila kako bi bio manje ranjiv na odluke pojedinačnih članica, bez ponovnog otvaranja temeljnih odredbi evropskih ugovora i potencijalnog pokretanja nacionalnih referenduma širom Unije.

"Komisija podržava izmjene Ugovora tamo gdje su potrebne, ali smatra da mjere koje su već dostupne u okviru postojećih Ugovora treba odmah pokrenuti", navodi se.

Jedna od opcija je omogućavanje donošenja većeg broja odluka kvalificiranom većinom država članica.

"Glasanje kvalificiranom većinom već je opće pravilo prema Ugovorima, ali jednoglasnost i dalje postoji u nekoliko strateški važnih područja. Kako članstvo raste, vjerovatno će rasti i rizik od kašnjenja ili blokade", navodi se u dokumentu.

Takozvane passerelle klauzule, koje omogućavaju donošenje odluka većinom umjesto jednoglasno, mogle bi se koristiti za lakše usvajanje sankcija, odgovora na krize u oblasti ljudskih prava i slanja civilnih misija u zone sukoba. Međutim, za aktiviranje tih klauzula i dalje je potrebna jednoglasna podrška država članica.

Od čelnika država članica EU očekuje se da se uključe u raspravu o tome kako primiti nove članice u Uniju i šta ponuditi zemljama koje još čekaju na članstvo na dvodnevnom samitu u Bruxellesu 15. i 16. oktobra.

Komisarka EU za proširenje Marta Kos rekla je da novi prijedlozi, zajedno s podrškom glavnih gradova za ubrzavanje procesa, otvaraju mogućnost za "jesen proširenja", u kojoj bi mogle biti provedene dosad nezabilježene promjene.