text size
Dionice Pretisa d.d. Vogošća uvršene su u sastav indeksa SASX-10 Sarajevske berze, umjesto dionica Energoinvesta d.d. Sarajevo, nakon vanredne revizije izvršene 25. septembra.
Do revizije je došlo zbog promjene free float faktora emiteta Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo (BORBRK3) veće od pet posto, saopćeno je iz Sarajevske berze (SASE). Novi sastav indeksa primjenjuje se od ponedjeljka, 28 septembra.
Prema novom sastavu indeksa, Pretis ima učešće od 3,0133 posto, uz prilagođenu free float tržišnu kapitalizaciju od 12,7 miliona KM.
Najveće učešće u indeksu i dalje ima BH Telecom, s 20 posto, slijedi Bosnalijek sa 18,88 posto, dok ASA Banka učestvuje sa 16,20 posto. U sastavu indeksa nalaze se i HM Cement BiH, JP Elektroprivreda BiH, Unis Ginex, Privredna banka Sarajevo, Solana Tuzla i Sarajevo osiguranje.
SASX-10 je benchmark indeks Sarajevske berze vrijednosnih papira koji prati kretanje cijena prvih 10 kompanija na tržištu (izuzimajući investicijske fondove) mjereno po tržišnoj kapitalizaciji i frekvenciji trgovanja. Ovaj indeks nije ograničen samo na jedan tržišni segment, u njegov sastav mogu biti uvršteni kako emitenti sa Kotacije, tako i sa Slobodnog tržišta.
Promjena sastava indeksa dolazi u period u kojem se Energoinvest suočava sa finansijskim izazovima i obavezama iz ranijih godina. Generalni direktor kompanije Mirza Ustamujić nedavno je za medije govorio o dugovanjima naslijeđenim od prethodnih uprava, mogućim rizicima za poslovanje ali i arbitražnom sporu s mađarskim FGSZ- om.
Kad pogledamo ranije, kompanija se suočila i s povećanjem nabavne cijene prirodnog plina. Ruski dobavljač Gazprom Export povećao je cijenu za treći kvartal 2026. godine za 14,42 posto u odnosu na prethodni kvartal.
S druge strane, Pretis, kompanija ključna za namjensku industriju u BiH, u većinskom vlasništvu FBiH posljednjih godina bilježila je rast poslovanja i izvoza. Prema ranijim analizama našeg analitičkog tima, dionica kompanije je u 2025. godini porasla šest puta, dok se u isto vrijeme kompanija našla i u središtu sukoba između većinskog vlasnika, Vlade FBiH i američkog preduzeća Regulus.
Prema našem pisanju iz aprila ove godine, Vlada FBiH odobrila je pet miliona KM za izgradnju pogona za proizvodnju eksplozivne tvari (baruta) u okviru kapitalnih transfera javnim preduzećima, tačnije kompaniji Pretis, čime se otvara prostor za značajno širenje kapaciteta namjenske industrije. Prema tadašnjim informacijama, nova proizvodnja mogla bi biti smještena u Tuzli, na ranije kupljenom zemljištu u Bukinju.
.webp){kind=icon}
