BiH razmatra plutajuće akcize: Hasičević računa na 35 feninga jeftinije gorivo

Rast cijena nafte na svjetskom tržištu ponovo otvara pitanje kako ublažiti udar na građane i privredu, a Federalno ministarstvo trgovine predlaže model plutajućih akciza na gorivo. Prema toj ideji, akciza bi se smanjivala kada cijene nafte snažno rastu, a vraćala na prethodni nivo kada se tržište stabilizira.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević kazao je za Bloomberg Adria TV  da je prostor za djelovanje na entitetskom nivou već dobrim dijelom iscrpljen, zbog čega su potrebne mjere na državnom nivou.

''Cijene nafte brzo rastu i mi ne možemo biti imuni na kretanja na svjetskim tržištima'', rekao je Hasičević.

Prema analizi Federalnog ministarstva trgovine, urađenoj poređenjem cijena od 25. juna i 28. septembra, cijena sirove nafte Brent porasla je oko 44 posto, sa raspona od 75–78 dolara na oko 105 dolara po barelu. Rafinerijske cijene u istom periodu porasle su 58 posto, dok je maloprodajna cijena dizela u BiH povećana za 33 posto.

''Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste da su rafinerijske cijene otišle za 58 posto, dok je maloprodajna cijena dizela u BiH porasla za 33 posto, ipak manje nego što su svjetska kretanja'', kazao je Hasičević.

Upravo je rast cijena goriva doprinio ubrzanju inflacije u BiH. Nakon tri mjeseca uzastopnog pada, cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u augustu su ponovo porasle, prvenstveno zbog snažnog rasta cijena prijevoza.

Potrošačke cijene u augustu bile su u prosjeku 1,1 posto više nego mjesec ranije. Najviše su porasle cijene prijevoza, za 7,9 posto, dok su rast zabilježile i kategorije alkohola i duhana te rekreacije i kulture. Na godišnjem nivou, cijene su u augustu bile više za 4,9 posto. Najveći doprinos tom rastu dali su prijevoz, s rastom cijena od 22,9 posto, te stanovanje i režijski izdaci, koji su poskupjeli 11,3 posto.

Na sve dosadašnje pritiske, u SAD-u se razmatra 90-dnevna zabrana izvoza dizelskog goriva kako bi se ublažile rekordno visoke cijene na domaćem tržištu, a predsjednik Donald Trump podržao je ideju. Takva mjera, međutim, mogla bi imati posljedice i izvan SAD-a, posebno za Evropu koja je sve više oslonjena na američke isporuke dizela. Analitičari upozoravaju da bi ograničenje američkog izvoza smanjilo ponudu na evropskom tržištu i dodatno podiglo cijene dizela, dok bi istovremeno američkim potrošačima donijelo tek kratkoročno olakšanje. SAD je ove godine postao ključni prekooceanski dobavljač Evrope, a američki izvoz dizela u jednom trenutku dosegao je gotovo dva miliona barela dnevno.

Akciza bi se smanjivala kada nafta poskupi

U Federaciji BiH već je produžena mjera ograničenja marži na gorivo. Marža u maloprodaji iznosi 25 feninga po litru, a u veleprodaji šest feninga.

Međutim, Hasičević smatra da ograničavanje marži nije dovoljno da se građani i privreda zaštite od velikih promjena cijena nafte.

''Kolika god je zarada distributera ograničena na maloprodajnoj cijeni, a s ciljem smanjenja 'lova u mutnom', tačnije neosnovanog bogaćenja, to nije dovoljno. Trebaju nam mjere na državnom nivou'', rekao je.

Jedan od prijedloga je zato uvođenje plutajućih akciza. Za razliku od trajnog smanjenja akcize, ovaj model bi omogućio da se njena visina automatski prilagođava kretanju cijena na svjetskom tržištu. Jedno od ključnih pitanja kod smanjenja akciza jeste uticaj na javne prihode. Akcize predstavljaju važan izvor budžetskih prihoda, a dio tih sredstava koristi se i za servisiranje vanjskog duga.

Hasičević zato smatra da bi plutajući model bio prihvatljiviji od trajnog ukidanja ili smanjenja akciza.

''Ušteda i očuvanje standarda je jedna strana, budžetski prihodi druga, ali upravo ova plutajuća akciza omogućava da to ne bude fiksno'', rekao je.

Prema njegovom prijedlogu, sistem bi bio postavljen tako da se visina akcize automatski prilagođava kretanju cijena na svjetskom tržištu.

''Napravili bismo sistem kojim bi se automatizmom akcize prilagođavale cijenama na svjetskom tržištu, odnosno gdje bi se te akcize smanjivale ili povećavale zavisno od cijena na tržištu'', kazao je.

Za provođenje takvog modela, međutim, potrebna je saradnja institucija na državnom nivou.

''Ono što nam fali jeste saradnja na državnom nivou. Tamo imamo zastoje. Očito postoje budžetski interesi, ali mislim da moramo naći način'', rekao je Hasičević.

Pojašnjava da su pokušali s ukidanjem akciza, ali s obzirom na budžetske prihode, ideja iz Federalnog ministarstva o plutajućim akcizama pokazuje svrhu. Trebala bi ublažiti udar na cijene uslijed poremećaja i ne bi bila trajna'', kazao je Hasičević.

Trenutna akciza na dizel iznosi 30 feninga po litru. Prema modelu koji zagovara Federalno ministarstvo trgovine, cijena nafte od oko 105 dolara po barelu bila bi jedan od pragova za ukidanje akciza, dok bi smanjenjem cijene na svjetskom tržištu akciza ponovo bila uvedena u određenom iznosu.

Hasičević procjenjuje da bi, kada se uzme u obzir i činjenica da akciza ulazi u osnovicu za PDV, cijena goriva za građane u ovom trenutku mogla biti niža za oko 35 feninga po litru.

''Što bi na 50 litara bilo 17,5 KM. Za porodice bi to bilo značajno, a posebno za privredu'', rekao je.

Bloomberg Mercury

Federalno ministarstvo trgovine priprema i inicijativu za organizovanje Strateškog odbora za robne rezerve na državnom nivou.

Razlog je, kako kaže Hasičević, to što entiteti trenutno imaju različite sisteme obezbjeđenja robnih rezervi.

'Na pitanje da li se s ovim mjerama zakasnilo, Hasičević odgovara da je potrebno ubrzati djelovanje.

''Moramo raditi bolje. U puno stvari smo zakasnili, ali može se i mora sve nadoknaditi'', kazao je.

Federalna vlada je, uz ograničavanje marži na gorivo, uvela i mjeru  ''zaključanih cijena'', koja trenutno obuhvata 100 artikala.

Depositphotos

Hasičević navodi da tu mjeru ne treba posmatrati kao nešto što u potpunosti ublažava inflatorne pritiske.  

''Mjera doprinosi smanjenju cijena određenih osnovnih higijenskih i prehrambenih artikala i na određen način olakšava građanima'', rekao je.

Istovremeno, tvrdi da neradna nedjelja nije imala negativne efekte na trgovinu.

''Trgovina raste, porastao je broj zaposlenih i ispunjava svoj osnovni socijalni efekat – da zaposleni u trgovini imaju slobodnu nedjelju'', kazao je Hasičević.