text size
S druge strane Atlantika pojavljuju se sve glasniji pozivi da Trumpova administracija zabrani izvoz naftnih derivata jer cijene benzina i dizelskog goriva u SAD-u ruše rekord za rekordom.
Prema podacima Američke agencije za energetske informacije (EIA), prosječna cijena benzina u SAD-u iznosi 1,02 eura po litri, dok cijena dizelskog goriva iznosi 1,49 eura po litri, što predstavlja najviše cijene do sada.
Na administraciju predsjednika Donalda Trumpa tako se vrši pritisak uoči ključnih međuizbora u studenome, na kojima će američki birači odlučivati o svih 435 mjesta u Zastupničkom domu i trećini od sto mjesta u Senatu.
Prema najnovijim podacima agencije YouGov, oporbeni demokrati među vjerojatnim biračima imaju prednost od 14 postotnih bodova, a među najvažnijim temama na temelju kojih će birači odlučivati nalazi se nagli rast cijena goriva.
Svjesni predizbornog diskursa, više američnih zakonodavaca pozvalo je Trumpovu administraciju da uvede embargo na izvoz dizelskog goriva iz SAD-a. Republikanac Tim Burchett predložio je čak i zakon o zabrani izvoza.
Predsjednik Trump u međuvremenu se čini naklonjen toj ideji, rekavši u utorak: "I ja sam na to pozvao. Rekao sam: 'Nemojmo slati dizelsko gorivo.'" Bijela kuća navodno priprema plan za 90-dnevnu zabranu izvoza dizelskog goriva, koju Trump želi stupiti na snagu do kraja tjedna, izvještava Politico.
Iako brojni stručnjaci isključuju mogućnost potpune zabrane izvoza naftnih derivata iz SAD-a, ta zamisao nije tako nevjerojatna. Što bi američki izvozni embargo značio za međunarodne cijene nafte i goriva?
Američke rafinerije rade punim kapacitetom | Bing Guan/Bloomberg
Proizvodnja u SAD-u je preopterećena
Poskupljenju sirove nafte i naftnih derivata dodatno doprinose neriješeni američko-iranski sukob, koji ometa prijevoz energenata ključnim opskrbnim pravcima na Bliskom istoku, te ukrajinski napadi na ruske rafinerije.
Zbog gubitka dijela opskrbe energentima, diljem svijeta porasla je potražnja za američkim gorivima, posebice dizelom. SAD je u kolovozu izvozio rekordnih 1,6 milijuna barela dizela dnevno, dok je u veljači, prije početka rata, izvoz iznosio oko milijun barela.
U SAD-u djeluje oko 130 rafinerija. U rujnu su dnevno prerađivale nešto manje od 18 milijuna barela nafte u goriva, uključujući benzin, dizelsko i zrakoplovno gorivo. Američke zalihe nalaze se gotovo 13 posto ispod petogodišnjeg sezonskog prosjeka, iako rafinerije rade s oko 97 posto kapaciteta, navodi agencija Reuters.
"Bijela kuća ima zakonodavne poluge za ograničenje ili čak zabranu izvoza naftnih derivata u slučaju krize domaće opskrbe ili teških cjenovnih pritisaka. To je politički izvedivo, ali operativno i gospodarski iznimno rizično", procjenjuje energetski analitičar Tilen Šarlah.
Savjetodavna tvrtka Rapidan Energy Group procjenjuje vjerojatnost ograničenja izvoza na 35 posto. Iako je ta vjerojatnost mala, već i sama mogućnost uvođenja izvozne kontrole izaziva strah u industriji, koja se takvoj mjeri već dugo protivi, izvještava Bloomberg.
Kako bi zabrana utjecala na cijene?
Neki predstavnici administracije tvrde da će zabrana izvoza dizelskog goriva sniziti rekordno visoke cijene u SAD-u. Unatoč tome, brojni analitičari upozoravaju da bi učinak bio kratkotrajan, a mjera bi mogla dodatno produbiti globalnu nestašicu i povećati cijene drugih goriva.
Iako su izvozna ograničenja pravno izvediva, vjerojatno bi imala suprotan učinak – američkim bi potrošačima donijela tek ograničeno olakšanje, dok bi istovremeno uzrokovala gospodarske i geopolitičke troškove, navodi Centar za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.
Zabrana izvoza u početku bi mogla pojeftiniti dizel u SAD-u, tvrde analitičari, dok bi drugdje znatno povećala cijene. Istovremeno bi smanjila profitabilnost američkih rafinerija i potaknula ih na smanjenje prerade nafte. Time bi pala i proizvodnja benzina te drugih derivata, što bi moglo dovesti do njihovih poskupljenja.
Zabrana izvoza dizelskog goriva vjerojatno bi stvorila više problema nego što bi ih riješila, istaknuli su u analizi analitičari think tanka Atlantic Council. Gotovo bi sigurno privremeno snizila cijene za neke američke potrošače duž Meksičkog zaljeva i na Srednjem zapadu, ali bi s vremenom dovela do viših cijena hrane, dodali su.
"Ograničenje izvoza stvorilo bi snažan cenovni jaz", objašnjava Šarlah. "Cijene goriva i sirove nafte WTI u SAD-u kratkoročno bi pale zbog zarobljenih višaka zaliha, dok bi na globalnom tržištu izostanak američkih količina uzrokovao tešku nestašicu derivata."
Američke rafinerije, koje su većinom koncentrirane uz Meksički zaljev, prilagođene su i izvoznim tržištima, pa analitičari upozoravaju da se viškovi dizela iz tih rafinerija ne mogu jednostavno preusmjeriti u sve američke regije u kojima ga nedostaje.
"Obustavom neprofitabilnog poslovanja, koje bi najvjerojatnije stvaralo gubitke, rafinerije uz Meksički zaljev neizbježno bi značajno smanjile aktivnost, preradile manje sirove nafte nego prije i isporučile manje količine naftnih derivata", navodi se u izvješću Centra za strateške i međunarodne studije. "To bi značilo manju domaću ponudu benzina nego što bi je bilo bez zabrane, što bi djelomično ili u potpunosti poništilo početno povećanje zaliha."
U 2025. godini SAD je izvozio oko 11 milijuna barela nafte dnevno, uključujući oko četiri milijuna barela sirove nafte te sedam milijuna barela rafiniranih proizvoda i tekućih ugljikovodika poput propana i butana. Većina izvoza potječe s obale Meksičkog zaljeva, pri čemu je Europa ključni kupac. Istodobno, SAD uvozi oko osam milijuna barela nafte dnevno.
Zabrana izvoza također bi naštetila ugledu SAD-a kao pouzdanog dobavljača, pri čemu bi se kupci vjerojatno počeli okretati drugim zemljama.
Posljedice za Europu
Mjera bi posebno pogodila Europu, koja je snažno ovisna o američkim isporukama dizela. SAD je ove godine postao glavni prekooceanski dobavljač Europe, budući da je američki izvoz dizelskog goriva prošlog mjeseca skočio na tjedni rekord od gotovo dva milijuna barela dnevno.
Američka zabrana izvoza bi cijene benzina i dizela u Europi "potisnula prema novim povijesnim rekordima", ističe analitičar Šarlah. "Istodobno bi snažno povećala potražnju za neameričkom naftom te posljedično izrazito podigla cijenu nafte Brent i proširila razmak između cijena WTI i Brenta", zaključuje.
Budući da je opskrba u Europi ugrožena, premija europskog dizela u odnosu na sirovu naftu Brent skočila je u srijedu na više od 95 dolara po barelu, što je rekord prema podacima agencije Bloomberg koji sežu do 2011. godine.
Analitičari banke Morgan Stanley u svojoj su analizi naveli da bi Europa, u slučaju američke zabrane izvoza dizela, bila "najizloženija". Sve dok se u SAD-u raspravlja o zabrani, tržište bi se trebalo pripremiti na nastavak oscilacija cijena, dodali su.
Duga povijest zabrana izvoza nafte
Zabrane izvoza nafte za SAD nisu novost. Obamina administracija je, primjerice, 2015. godine ukinula otprilike 40 godina stara ograničenja izvoza sirove nafte, koja doduše nisu zabranjivala izvoz rafiniranih naftnih derivata poput benzina, dizela i zrakoplovnog goriva.
Američke kompanije tako su mogle naftu crpljenu u domovini preraditi u američkim rafinerijama i goriva prodati u inozemstvo, čak i kada je izravan izvoz sirove nafte bio ograničen. Ni ograničenja izvoza sirove nafte nisu bila apsolutna, jer su postojale iznimke, između ostalog za određene pošiljke u Kanadu i dio nafte s Aljaske.
Ukidanje zabrane potaknuo je zamah dobivanja nafte iz škriljevca hidrauličkim frakturiranjem, odnosno frackingom. Snažan rast domaće proizvodnje stvorio je viškove zbog kojih su ograničenja iz 1970-ih postala zastarjela.
Za ukidanje su lobirale i naftne kompanije, jer bi im pristup stranim tržištima omogućio više prodajne cijene te, prema njihovim tvrdnjama, podržao zapošljavanje u sektoru. Odluka je ujedno bila dio političkog kompromisa između republikanskog Kongresa i demokratske administracije.
Vrijedi spomenuti da je i Bidenova administracija razmatrala ograničenja izvoza nafte nakon što je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine uzrokovala rast cijena goriva.
.webp){kind=icon}
