Kuda ide bh. namjenska industrija? Velesila smo u artiljeriji, ali razvijamo i ostalo

Namjenska industrija Bosne i Hercegovine ulazi u novu fazu razvoja. Nakon godina u kojima su kompanije naslijeđene iz nekadašnjeg jugoslavenskog vojnog kompleksa uglavnom održavale postojeće proizvodne programe, snažan rast potražnje posljednjih godina otvorio je prostor za velika ulaganja u nove kapacitete, modernizaciju i razvoj proizvoda veće dodane vrijednosti. BiH je prepoznata po kvaliteti artiljerijskih proizvoda, ali domaće kompanije sve više šire proizvodni portfolio i s međunarodnim partnerima razgovaraju o ulasku u proizvodnju složenijih sistema.

Izvoz oružja i municije iz BiH u posljednjih je pet godina gotovo osam puta povećan, dok je samo u 2024. godini dostigao rekordnih 407,5 miliona KM. U 2025. godini izvoz vojnoindustrijskih proizvoda dodatno je snažno porastao, na više od 600 miliona KM, prema podacima i analizama Bloomberg Adrije.

Denis Silajdžić, direktor UNIS Grupacije, u razgovoru za Bloomberg Adrija TV kazao je da se očekuje dalji rast izvoza, ali da se istovremeno mijenja i struktura proizvodnje.

''Naša namjenska industrija 80-ak godina je usmjerena na artiljerijske proizvode, ali u privatnom sektoru doživljava diverzifikaciju'', kaže Silajdžić.

Prema njegovim riječima, privatne kompanije već izlaze na tržište s novim proizvodima. Goraždanski AC Unity, kako Silajdžić navodi, na nedavno održanom sajmu Balkan Shield predstavio je jurišnu pušku za koju već postoji značajna zainteresiranost, dok jedna privatna kompanija proizvodi i oklopna vozila čija je potražnja veća od potreba Oružanih snaga BiH.

Od granata prema složenijim sistemima

Rast sektora nije samo posljedica većeg obima proizvodnje tradicionalnih proizvoda. Kompanije sve više razmišljaju o tome kako dio postojećeg znanja i kapaciteta pretvoriti u složenije proizvode.

''U poslovnom terminu ja bih nazvao artiljerijski segment nešto u čemu smo prepoznatljivi, naročito po kvalitetu. Naša namjenska industrija je pozicionirana u sami vrh po kvaliteti što se tiče artiljerije, haubica i granata. Ali, dešava se određena diverzifikacija i mi razgovaramo s partnerima iz svijeta o ulasku u proizvodnju dronova, kompleksnijih sistema“, kazao je Silajdžić.

Tradicionalna proizvodnja tako bi mogla postati baza za ulazak u nove segmente, umjesto da BiH ostane koncentrirana na proizvodnju streljiva.

To je posebno važno u trenutku kada evropske zemlje povećavaju izdvajanja za odbranu i traže nove dobavljače. Bloomberg Adria je ranije pisala da rast vojnih budžeta otvara prostor za bh. industriju, ali istovremeno postavlja strože zahtjeve u pogledu tehnologije, standarda i konkurentnosti.

Novi pogoni od Tuzle do Bugojna

Povećana potražnja već se prelijeva u konkretne investicije.

Jedan od najvećih projekata je širenje Pretisa. Vlada Federacije BiH odobrila je pet miliona KM za izgradnju pogona za proizvodnju eksplozivnih tvari, odnosno baruta. Kompanija je ranije kupila više od 215.000 kvadratnih metara zemljišta u Bukinju kod Tuzle, na prostoru bivšeg rudnika, što otvara mogućnost da taj dio Tuzlanskog kantona postane novo proizvodno središte namjenske industrije.

Za Silajdžića proizvodnja baruta ima širi značaj od samog povećanja kapaciteta.

''Barut je ta posljednja karika u nezavisnosti, da ne kažem industrijskom suverenitetu naše namjenske industrije“, kaže on.

Ulaganja se šire i na druge kompanije. Silajdžić navodi da Binas proširuje kapacitete, uz dodatni ugovor vrijedan 60 miliona KM, te planira zapošljavanje 80 ljudi i ulaganja u novu proizvodnju. BNT-TMiH iz Novog Travnika, dodaje, potpisao je veliki ugovor za proizvodnju haubica.

Na sajmu Balkan Shield, prema njegovim riječima, bh. kompanije zaključile su nove ugovore ukupne vrijednosti oko 100 miliona KM.

Jedan od najvećih izazova sektora nije potražnja, nego mogućnost da kompanije tu potražnju isprate.

''Svi doživljavaju porast proizvodnje i porast nabavke osnovnih materijala. Inflacija je tu, gdje ni za veći novac ne možete doći do određenih repromaterijala. Lanac snabdijevanja je krucijalan, a biti dio lanca je strateški potez'', kaže Silajdžić.

Zbog toga se sve više govori o proizvodnji ključnih sirovina unutar BiH. Prema njegovim riječima, potpisan je strateški sporazum između fabrika namjenske industrije u većinskom vlasništvu Vlade FBiH i kompanije Rudet iz Goražda, koja investira u kapacitete za proizvodnju eksplozivnih materijala.

Cilj je smanjiti zavisnost od uvoza ključnih inputa i učiniti domaći proizvodni lanac otpornijim na poremećaje na svjetskom tržištu.

 

Geopolitika puni knjige narudžbi, ali donosi i nove rizike

Rast potražnje Silajdžić direktno povezuje s promijenjenim geopolitičkim okolnostima.

''Jednostavno, sada je glavna moneta sigurnost u svijetu. Odatle dolazi potražnja za našim proizvodima'', kaže on.

Ipak, veća potražnja sama po sebi ne garantuje održiv rast. Analiza Bloomberg Adrije pokazala je da među kompanijama postoje velike razlike u poslovnim rezultatima, investicijama i upravljanju, dok sektor i dalje opterećuju pitanja korporativnog upravljanja, transparentnosti i utjecaja države.

Dodatni pritisak dolazi iz kretanja valuta. Veliki dio ugovora ugovara se u dolarima, dok su troškovi kompanija dominantno vezani za KM i euro, što može uticati na profitabilnost kada se kurs promijeni.

Sljedeća faza razvoja zato će, prema Silajdžiću, zavisiti i od širenja tržišta.

''Fokusirani smo na tržište SAD-a da ga ponovo otvorimo. To će biti fokus pored Bliskog istoka, Centralne Azije i EU, gdje prednjače Češka i Slovačka'', kaže on.