text size
Cijene prirodnog gasa u Evropi dostigle su najviši nivo u posljednje tri godine, pa investitori procjenjuju koji bi sektori mogli da budu na dobitku, a koji na gubitku od toga dok se kontinent priprema za zimu.
Dok se očekuje da bi proizvođači energije i kompanije kojima odgovara viša inflacija mogle da ostvare dobit, industrijske kompanije i sektori osetljivi na kamatne stope suočavaju se sa potencijalnim pritiscima, i to u trenutku kada Evropa ulazi u sezonu najveće potražnje sa niskim zalihama gasa. To bi moglo dodatno da podigne cijene, koje su već porasle za više od 80 odsto od kraja juna.
"Ima više smisla posmatrati utjecaj od sektora do sektora, a zatim i od kompanije do kompanije unutar svakog sektora", rekla je Karen Georges, menadžerka akcionog fonda u kompaniji Ecofi u Parizu. "Uzmimo, na primjer, komunalne kompanije - one se mogu podijeliti u tri grupe: dobitnike, neutralne i gubitnike, u zavisnosti od njihovog poslovnog modela."
Cijene prirodnog gasa u Evropi tek ulaze u zonu pojačanog pritiska, a bilo koji rast iznad 100 eura po megavat-času predstavljao bi ozbiljniji udarac za privredu, rekao je David Zhong, naučni saradnik za kvantitativna istraživanja i analizu podataka u Bloombergu. Evropa se sada više oslanja na tečni prirodni gas nego tokom posljednje energetske krize 2022. godine, dok su isporuke iz Persijskog zaliva i dalje gotovo u potpunom zastoju.
Slijedi pregled sektora koji su najviše izloženi ovim promjenama:
Energetika - pad vrednovanja
Najdirektniji način ulaganja u akcije jeste kupovina udjela u kompanijama koje direktno proizvode prirodni gas, poput Equinor ASA, TotalEnergies SE ili BP Plc. Evropski energetski indeks već je imao odličnu 2026. godinu, pošto je porastao za više od trećine i postao najuspješniji sektor na tržištu.
Iako bi to moglo navesti neke investitore da pomisle da je dalji rast već uračunat u cijene akcija, vrednovanja pokazuju suprotno - sektor je zapravo znatno niže vrednovan nego početkom godine. Kako su profiti porasli zahvaljujući visokim cijenama energenata, odnos cijene i dobiti (P/E) pao je sa 15 na 9,6, što predstavlja značajan pad vrednovanja i ostavlja prostor za dalji rast akcija ovih kompanija.
Bloomberg
Druge akcije povezane sa sirovinama, poput rudarskih kompanija, takođe se obično smatraju dobrom zaštitom od inflacije. Evropski indeks osnovnih sirovina zasad gotovo prati rast energetskog sektora, sa povećanjem od oko 30 odsto u 2026. godini. Iako komunalne kompanije zaostaju, njihovi rezultati se znatno razlikuju - među najboljima su Endesa SA i RWE AG, dok su Centrica Plc i Italgas SpA među kompanijama koje su povukle sektor naniže.
Drugi način da se istovremeno iskoristi rast cijena energenata i sirovina jeste ulaganje u britanski indeks FTSE 100, koji ima veliku izloženost kompanijama kao što su Shell Plc i Rio Tinto Plc, nasuprot njemačkom indeksu DAX u kome dominira industrijski sektor.
Banke kao zaštita
Sa rastom cijena gasa, inflacija u evrozoni ubrzala se u augustu na 3,3 odsto, što je najviše u gotovo tri godine. Zbog toga tržišta očekuju da će Evropska centralna banka ove nedjelje povećati kamatne stope, a zatim ih ponovo podići do kraja godine. To je doprinjelo rastu prinosa na obveznice širom Evrope, koji su dostigli najviši nivo u više od decenije.
Više kamatne stope mogu povećati neto prihode banaka od kamata, posebno kod banaka koje raspolažu aktivom s varijabilnom kamatnom stopom ili depozitima čije se kamate sporije menjaju. To, između ostalog, objašnjava zašto su banke privlačne Leonardu Cohenu, izvršnom direktoru kompanije Ginjer Asset Management, kao način zaštite od inflacije.
Bloomberg
"U Evropi će se rast cijena gasa preliti na prinose na obveznice, pa bi banke i sektori kojima takav razvoj odgovara mogli dobro da prođu", rekla je Nadege Dufosse, direktorka za ulaganja u različite klase imovine u kompaniji Candriam.
Banke su ove godine treći najuspješniji sektor, iza energetike i osnovnih sirovina, predvođene kompanijama poput HSBC Holdings Plc, Banco Santander SA i BNP Paribas SA. Ipak, akcijama banaka sada se trguje po vrednovanjima iznad istorijskog prosjeka, što bi moglo da ograniči njihov dalji rast.
Osiguravajuće kompanije takođe mogu imati koristi od ovakvog okruženja: viši prinosi na obveznice povećavaju zaradu od ulaganja, dok mogućnost podizanja cijena osiguranja pomaže da se nadoknade veći troškovi šteta usljed inflacije.
Hemijski sektor između dvije vatre
Možda djeluje iznenađujuće, ali jedan od energetski najzahtevnijih sektora bilježi dobre rezultate. Evropski indeks hemijskog sektora Stoxx 600 ove godine porastao je za oko 16 odsto, nakon neočekivanog podsticaja koji su sektoru donijeli rat u Iranu i poremećaji u poslovanju konkurenata u zemljama Persijskog zaliva. Sada se postavlja pitanje koliko dugo ovaj rast može da potraje.
Sebastian Bray, analitičar za hemijsku industriju u Berenbergu, kaže da investitori "i dalje vagaju" između privremenog rasta cijena hemijskih proizvoda, s jedne strane, i slabije potražnje, skupljeg finansiranja i viših troškova energije, s druge.
Bloomberg
Iako izgledi za drugu polovinu godine nisu loši za kompanije koje se bave proizvodnjom različitih hemikalija, Bray sumnja da će kompanije poput BASF-a SE i Evonik Industriesa AG uspeti da ostvare rast zarade u 2027. godini, kada cijene vrate na one prije poskupljenja izazvanih ratom u Iranu.
Ranjivost industrijskog sektora
Kompanije koje proizvode građevinski materijal, poput Cie. de Saint-Gobain, dobar su primer ranjivosti. Proizvodnja stakla i izolacionih materijala zahtjeva velike količine energije, pa ih direktno pogađa rast troškova, dok istovremeno više kamatne stope mogu oslabiti potražnju u građevinskom sektoru.
Za ionako uzdrmani automobilski sektor, inflacija izazvana višim troškovima energije predstavlja novi udarac. Stellantis NV, koji i dalje ima veliki udio vozila sa visokim utroškom goriva, bilježi ove godine najlošije rezultate među velikim evropskim kompanijama čije se akcije kotiraju na berzi.
"Sada kada je cijena galona prešla pet dolara, mislim da više nije toliko privlačno voziti automobil sa velikim motorom", rekao je Pierre-Olivier Essig, analitičar u kompaniji AIR Capital. "To je, zapravo, bio dio njihove strateške odluke u SAD - da prestanu sa ogromnim ulaganjima u električna vozila i ponovo se okrenu benzinskim motorima. Mislim da ta strategija sada izgleda prilično loše."
Bloomberg
S druge strane, od izbijanja rata brodarske kompanije poput danske A.P. Moller-Maersk A/S i Frontline Plc imaju koristi od viših brodarina, usled povećane potražnje i uskih grla u transportu. Ukoliko se poremećaji nastave, ove kompanije mogle bi da budu među dobitnicima.
Avio-kompanije su u početku pretrpele veliki udarac zbog viših cijena goriva, ali su se njihove akcije od tada solidno oporavile, podstaknute nadom da bi mirovni pregovori mogli biti uspješni. Druga polovina godine mogla bi biti izazovnija, naročito nakon što je Ryanair Holdings Plc, kompanija koja je svojevrsni pokazatelj kretanja u sektoru, smanjila cilj za broj putnika zbog stalno prisutne neizvjesnosti.
- U pisanju pomogli Kwaku Gyasi i Michael Msika.
.webp){kind=icon}
