Kongo želi otvoriti prvu berzu i postati središte afričke tehnološke budućnosti

Rijetki zemni elementi i kritični minerali postaju važno sredstvo u savremenoj geopolitici. Kineska dominacija u proizvodnji rijetkih zemnih elemenata posljednjih godina zadala je mnogo glavobolje zapadnim vladama, a sve više država nastoji osigurati pouzdano snabdijevanje kritičnim sirovinama.

Ipak, geografija onemogućava državama da se potpuno oslone na sopstvene izvore rijetkih zemnih elemenata i kritičnih minerala. Neke sirovine od kojih zavise savremena industrija i tehnologija nalaze se samo u određenim dijelovima svijeta, često pogođenim sukobima.

Jedna od takvih zemalja je Demokratska Republika Kongo, frankofona država u centralnoj Africi sa 110 miliona stanovnika. Ona ima najveće svjetske rezerve kobalta, koltana i tantala - sirovina neophodnih za proizvodnju električnih vozila (EV), pametnih telefona i hardvera za vještačku inteligenciju (AI).

Kako bi iskoristila talas ulaganja u vještačku inteligenciju, DR Kongo planira osnovati svoju prvu berzu. Projekt već podržava Međunarodna finansijska korporacija (IFC), institucija Svjetske banke, s kojom je vlada u Kinšasi u junu potpisala sporazum o partnerstvu. DR Kongo time nastoji privući više ulaganja u privredu, koja raste zahvaljujući naglom povećanju potražnje za mineralnim sirovinama.

Zašto DR Kongo osniva berzu

Tržište kapitala u toj zemlji još uvijek nema zvaničnu infrastrukturu za trgovanje vrijednosnim papirima, pa ni mogućnost trgovanja akcijama. Finansiranje se uglavnom svodi na bankarske kredite i državne obveznice, kojima se pretežno trguje u stranim, stabilnijim valutama.

Ministar finansija Doudou Fwamba Li Botayi rekao je, predstavljajući nacrt projekta Berze u Kinšasi (KSE), da će mobiliziranjem štednje građana i otvaranjem direktnog pristupa međunarodnim investitorima "omogućiti prikupljanje kapitala potrebnog za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata i razvoj privatnog sektora", prenose strane agencije.

Ministarstvo za finansije DR Konga

 

Prema sadašnjem planu, trgovanje akcijama kompanija na Berzi u Kinšasi (KSE) trebalo bi početi između juna i decembra 2027. godine. Pošto se u zemlji široko koriste i domaći franak i američki dolar, akcije će biti denominirane u obje valute. Bloomberg navodi da je više od 95 posto svih depozita u bankarskom sistemu i više od 80 posto državnih vrijednosnih papira već denominirano u dolarima.

Max Hickey iz kompanije PawaPay, koja pruža infrastrukturu za mobilna plaćanja u Africi, napisao je povodom osnivanja berze da su kompanije u Kongu do sada imale samo dvije mogućnosti za prikupljanje kapitala: "Državne obveznice i privatna izdanja vrijednosnih papira. Javnog tržišta akcija i inicijalnih javnih ponuda akcija (IPO) nije bilo."

Očekuje se da će među prvima na berzu izaći rudarske kompanije. Ministar finansija DR Konga rekao je za Bloomberg da su one prioritet za listiranje, ali je naglasio da će vlasti sarađivati i sa širom poslovnom zajednicom.

Hickey ističe da je jedan od ciljeva i da se "običnim građanima Konga omogući da neposredno steknu vlasnički udio u rudarskim, telekomunikacijskim i infrastrukturnim kompanijama koje oblikuju njihovu privredu, umjesto da korist od njihovog razvoja imaju prije svega strani investitori". "Kako će to postići, zasad nije poznato", dodaje.

Interesovanje investitora za tu centralnoafričku zemlju raste, što pokazuje i njena prva uspješna emisija euroobveznica. DR Kongo je u aprilu prvom međunarodnom emisijom obveznica prikupila 1,25 milijardi dolara, oslanjajući se na svoju ulogu na svjetskom tržištu kritičnih minerala i čvršće veze sa SAD-om.

Zemlja je prodala obveznice vrijedne 600 miliona dolara, koje dospijevaju 2032. godine i nose prinos od 8,75 posto, kao i obveznice vrijedne 650 miliona dolara, s dospijećem 2037. godine i prinosom od 9,50 posto, izvijestio je proljetos Reuters. Potražnja je premašila dvije milijarde dolara za prvu emisiju, a 2,8 milijardi dolara za drugu.

Izlazak DR Konga na međunarodna finansijska tržišta odvija se uporedo s ekonomskim reformama u zemlji. One obuhvataju liberalizaciju rudarskog sektora, pretvaranje državnih poduzeća u komercijalna, otvaranje tržišta osiguranja za privatne investitore i uspostavljanje tržišta državnih obveznica.

Rudarska industrija Konga

Vrijeme osnivanja berze ide naruku DR Kongu. Zemlja je najveći proizvođač bakra u Africi i važno izvorište minerala poput kobalta, koltana i litija. To privlači domaće i strane investitore zbog velike potražnje za sirovinama neophodnim za razvoj vještačke inteligencije i proizvodnju električnih vozila.

Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), zahvaljujući rastu izvoza metala, privreda DR Konga trebalo bi ove godine da postane peta po veličini u podsaharskoj Africi. Rudarski sektor donosi više od 90 posto izvoznih prihoda zemlje.

Analitičari očekuju da će među prvim kompanijama koje će se listirati na Berzi u Kinšasi biti Gécamines i SAKIMA. Obje su trenutno u državnom vlasništvu, a Gécamines je jedna od najvećih rudarskih kompanija u Africi i najveća u DR Kongu.

U zemlji posluju i brojne strane rudarske kompanije, čija imovina tamo vrijedi više milijardi dolara. Među njima su kineska grupa CMOC i britansko-švicarski gigant Glencore.

Ulaganje u DR Kongo, međutim, nosi izuzetno visok rizik. Riječ je o jednoj od najsiromašnijih i najnestabilnijih zemalja svijeta, u kojoj i dalje traju oružani sukobi. DR Kongo se decenijama suočava sa sukobima oko rudnog bogatstva i neriješenim napetostima koje vuku korijene iz genocida u Ruandi 1994. godine.

Pobunjenici pokreta M23, koje podržava Ruanda, početkom 2025. zauzeli su gradove Gomu i Bukavu na istoku zemlje. Uprkos mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje SAD-a i pregovorima koji se vode uz posredovanje Katara, oni i dalje kontroliraju znatan dio teritorije na istoku. Više od sedam miliona ljudi raseljeno je, ruandske snage su i dalje na terenu, a ključne odredbe mirovnog sporazuma nisu sprovedene.

George Osodi/Bloomberg

 

Interesovanje stranih investitora za Afriku

Osnivanje berze u Kinšasi slijedi sličnim potezima drugih afričkih vlada. Tržišta vrijednosnih papira uspostavile su 2025. godine i Etiopija i Somalija. Prije njih, Zimbabve je 2020. osnovao berzu na kojoj se trguje vrijednosnim papirima denominiranim u dolarima.

Afričke akcije u posljednje vrijeme privlače veliko interesovanje investitora, a referentni indeks Gane ove godine bilježi čak najbolji prinos na svijetu. Njihovom rastu doprinose visoke cijene sirovina i priliv kapitala investitora koji žele da diverzificiraju ulaganja izvan azijskih i američkih tehnoloških kompanija.

Afriku je zahvatio i talas inicijalnih javnih ponuda akcija. Sredinom septembra najbogatiji Afrikanac Aliko Dangote ponudio je akcije svoje naftne rafinerije na nigerijskoj berzi. Ponuda je prvenstveno namijenjena malim investitorima širom kontinenta. Dangote planira do sredine oktobra od njih prikupiti 1,6 milijardi dolara, što bi ovu ponudu učinilo najvećom u historiji Afrike.

"Afrika se sve brže nameće kao jedno od glavnih područja za ulaganje među tržištima u razvoju. Od 2020. više od polovine najbrže rastućih privreda svijeta dolazi upravo s ovog kontinenta", rekao je ranije Matej Vujanić, analitičar Bloomberg Adrije.