text size
Dugotrajan period visokih temperatura i nedostatak padavina doveli su do rekordno niskih vodostaja rijeka širom Evrope, stvarajući sve veći pritisak na elektroenergetske sisteme. Rijeke koje su decenijama bile važan oslonac za proizvodnju električne energije, hlađenje energetskih postrojenja i transport energenata sada postaju izvor novih rizika.
Najviše pažnje trenutno privlači Dunav, jedna od najvažnijih evropskih rijeka, koja prolazi kroz deset država i ima ključnu ulogu u energetskom i industrijskom sistemu regije. Nizak vodostaj ove rijeke već je utjecao na rad nuklearnih elektrana u Mađarskoj i Rumuniji, dok se Srbija i Hrvatska suočavaju s rekordno niskim nivoima vode koji otežavaju upravljanje vodnim resursima i smanjuju fleksibilnost energetskih sistema.
Situacija pokazuje koliko su evropski energetski sistemi osjetljivi na ekstremne vremenske uslove, posebno u periodima kada visoke temperature istovremeno povećavaju potrošnju električne energije.
Dunav na rekordnim minimumima u Srbiji
U Srbiji je Dunav posljednjih dana dostigao historijski niske nivoe. Na ulazu u zemlju, kod Bezdana, izmjeren je vodostaj od oko minus 170 centimetara, što predstavlja apsolutni rekord za to mjerno mjesto.
Izrazito nizak nivo rijeke već utječe na riječni saobraćaj, ali predstavlja i dodatni izazov za energetski sektor. Iako Srbija najveći dio električne energije proizvodi u termoelektranama, hidroelektrane imaju važnu ulogu u balansiranju sistema, posebno tokom ljetnih mjeseci, kada je potrošnja zbog hlađenja povećana.
Manji dotoci vode znače i slabiju proizvodnju iz hidroelektrana, što povećava potrebu za većim angažmanom drugih proizvodnih kapaciteta. U situacijama kada više zemalja u regiji istovremeno ima probleme s hidrologijom, mogućnosti za uvoz električne energije dodatno se sužavaju.
Mađarska: Elektrana Paks bila na ivici prekida proizvodnje
Najdramatičnija situacija zabilježena je u Mađarskoj, gdje je nuklearna elektrana Paks tokom noći bila svega nekoliko milimetara od potpunog prekida proizvodnje električne energije zbog rekordno niskog vodostaja Dunava.
Mađarski premijer Peter Magyar izjavio je da je kritična tačka dosegnuta oko 1:30 sati. Vodostaj Dunava na zahvatu elektrane kasnije je porastao za oko 1,5 centimetara, što je omogućilo nastavak rada posljednje turbine.
Alex Kraus/Bloomberg
Podaci mađarske vodne uprave pokazali su da je vodostaj kod Paksa tokom ranih jutarnjih sati počeo blago rasti s minus 140 centimetara u jedan i dva sata, na minus 137 centimetara u devet sati.
Paks je jedan od najvažnijih dijelova mađarskog energetskog sistema. Četiri nuklearna bloka ukupne snage oko 2.000 megavata u normalnim okolnostima proizvode gotovo polovinu električne energije u zemlji.
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava proizvodnja elektrane posljednjih dana postepeno je smanjivana. U pogonu je, kako navode vlasti, ostao samo drugi blok, koji radi s približno polovinom svoje snage i proizvodi oko 240 megavata. To znači da elektrana trenutno radi sa nešto više od deset posto uobičajenog kapaciteta.
Početkom augusta isključen je posljednji turbogenerator prvog bloka, a zatim je započeto gašenje preostalog turbogeneratora četvrtog bloka.
Bloomberg
Problem za Paks, kako kažu stručnjaci, nije nestanak vode u Dunavu, već činjenica da se nivo približio donjoj granici na kojoj crpke elektrane još mogu sigurno zahvaćati dovoljnu količinu rashladne vode.
Potpuno gašenje elektrane ne bi ugrozilo sigurnost reaktora, jer bi se i nakon prekida proizvodnje nastavilo hlađenje postrojenja, ali bi značilo veliki udar na mađarski elektroenergetski sistem i povećanu potrebu za proizvodnjom iz drugih izvora i uvozom električne energije.
Zbog pada proizvodnje u Paksu, mađarska vlada i uprava elektrane pozvale su građane i kompanije da smanje potrošnju električne energije, posebno između 17 i 22 sata. Više od 300 kompanija dobrovoljno je ograničilo potrošnju kako bi se očuvala stabilnost mreže.
Rumunija preusmjerava Dunav zbog Cernavode
Sličan problem ima i Rumunija, gdje je zbog izuzetno niskog vodostaja Dunava ugrožen rad nuklearne elektrane Cernavoda, jedine nuklearne elektrane u toj zemlji.
Rumunska vojska uključila se u intervencije na Dunavu kako bi povećala dotok vode prema elektrani. Dio korita rijeke je miniran kako bi se preusmjerio tok, a dodatne aktivnosti uključuju potapanje četiri velike barže natovarene kamenjem, koje bi trebale usmjeravati vodotok prema području elektrane.
Na terenu su angažirani bageri od 35 i 60 tona, a cilj operacije je preusmjeriti dio toka Dunava od rukavca Bala prema Starom Dunavu i povećati nivo vode kod elektrane za oko 10-12 centimetara.
Prvi blok nuklearne elektrane Cernavoda već je privremeno zaustavljen, što je smanjilo domaću proizvodnju električne energije za oko deset posto u trenutku kada je potrošnja povećana zbog toplotnog vala.
Postoji i rizik za drugi blok ako se vodostaj nastavi smanjivati.
Hrvatska - Drava u rekordno niskom vodostaju
Problemi s niskim vodostajima nisu zaobišli ni Hrvatsku. Drava i Dunav posljednjih dana bilježe izuzetno niske nivoe, a pojedine mjerne stanice zabilježile su vrijednosti blizu ili ispod historijskih minimuma.
Vodostaj Drave kod Osijeka pao je na rekordno niske vrijednosti, oko 20 centimetara ispod prethodnog minimuma, dok je i Dunav na pojedinim lokacijama oborio višedecenijske rekorde.
Rijeka Drava - HINA
Niske vode posebno su važne za energetiku jer se na Dravi nalazi više hidroelektrana koje imaju važnu ulogu u proizvodnji i balansiranju hrvatskog elektroenergetskog sistema.
Iako Hrvatska zasad nema poremećaja u snabdijevanju električnom energijom, smanjeni protoci znače manju fleksibilnost hidroenergetskog sistema u periodima povećane potrošnje.
Elektroprivreda BiH - Sistem stabilan, nema neposrednih rizika
Za razliku od pojedinih evropskih zemalja, u Bosni i Hercegovini (BiH) trenutno nema neposredne opasnosti za redovno snabdijevanje električnom energijom.
Iz JP Elektroprivreda BiH poručuju da je elektroenergetski sistem stabilan i da postoje dovoljni sigurnosni mehanizmi za prevazilaženje trenutnog sušnog perioda.
"Elektroenergetski sistem JP Elektroprivreda BiH je stabilan i ne postoje neposredni rizici po redovno snabdijevanje građana i privrede električnom energijom", kazali su Feni iz Elektroprivrede BiH.
Iz kompanije navode da dugotrajan period visokih temperatura i smanjeni dotoci vode smanjuju proizvodnju električne energije u hidroelektranama.
U takvom ljetnom režimu rada hidroelektrane uglavnom služe za pokrivanje vršnih opterećenja i podršku prenosnoj mreži, dok se primarni fokus proizvodnje prebacuje na termoelektrane.
"Elektroenergetski sistem JP Elektroprivreda BiH posjeduje dovoljnu fleksibilnost i sigurnosne mehanizme da prebrodi trenutni sušni period bez ugrožavanja snabdijevanja krajnjih potrošača", istakli su.
Elektroprivreda BiH
Najvažnija akumulacija u sistemu - HE Jablanica - trenutno je ispod očekivanog planskog nivoa za ovo doba godine.
Iz EP BiH navode da je deficit posljedica nedovoljnih padavina i smanjenih prirodnih dotoka vode u periodu od marta do jula, što je trend koji se ponavlja posljednjih godina.
Kompanija nastoji održati nivo akumulacije HE Jablanica unutar operativnih granica kako bi osigurala poštovanje ekološki propisanog biološkog minimuma nizvodno.
Stanje u akumulacijama HE Grabovica i HE Salakovac, koje imaju dnevni karakter rada, prema navodima EP BiH, zadovoljavajuće je.
Iz kompanije dodaju da je teško precizno odrediti koliki dio manjka hidroproizvodnje nadoknađuju termoelektrane, jer se taj odnos mijenja iz dana u dan.
Trenutno ne očekuju povećanu potrebu za kupovinom električne energije, osim u slučaju neplaniranih ispada termo blokova.
"Elektroenergetski sistem JP Elektroprivreda BiH je pripremljen za ovakav očekivani sušni hidrološki razvoj s odgovarajućom rezervom u proizvodnim kapacitetima, a za slučaj neočekivanih ispada angažiranih termo blokova bila bi u situaciji kupovati energiju na tržištu", naveli su.
U EP BiH ne očekuju negativne posljedice po poslovanje niti dodatni pritisak na cijene električne energije za krajnje kupce.
"EPBiH ne očekuje korekciju cijena električne energije", poručili su iz kompanije.
Niski vodostaji pogađaju i ostatak Evrope
Problemi s rijekama nisu ograničeni samo na jugoistočnu Evropu. Rijeka Rajna, jedna od najvažnijih evropskih industrijskih plovnih ruta, također bilježi vrlo niske nivoe vode, što otežava transport uglja, hemikalija, naftnih derivata i drugih sirovina važnih za industriju.
Alex Kraus/Bloomberg - rijeka Rajna
U pojedinim evropskim zemljama niski vodostaji i visoke temperature vode utjecali su i na rad energetskih postrojenja koja koriste rijeke za hlađenje. Energetske kompanije zbog toga moraju prilagođavati proizvodnju i tražiti alternativne načine upravljanja sistemima.
Dunav je posebno važan primjer jer povezuje više država i pokazuje kako jedan klimatski događaj može istovremeno pogoditi različite dijelove energetskog lanca od hidroelektrana, preko nuklearnih postrojenja, do transporta energenata.
Ekstremno niski vodostaji rijeka tako postaju još jedan pokazatelj kako klimatske promjene mijenjaju uslove u kojima funkcioniraju evropski energetski sistemi.
Iako BiH trenutno ne osjeća direktne posljedice poput nekih susjednih zemalja, sve češći sušni periodi povećavaju potrebu za jačanjem otpornosti energetskog sektora i dugoročnim planiranjem proizvodnih kapaciteta.
.webp){kind=icon}
