Kada je El Niño posljednji put zahvatio tropski Pacifik 2023. godine, njegove posljedice osjetile su se diljem gospodarstva. Proizvođači čokoladica smanjivali su količinu čokolade u proizvodima nakon što je suša u zapadnoj Africi pogurala cijene kakaovca. Neki transatlantski letovi trajali su dulje, a drugi kraće, ali uz više turbulencija, što je utjecalo na potrošnju goriva. Poskupio je čak i sapun jer su pojedini ključni sastojci postali teže dostupni.
Posljedice El Niña koji se upravo razvija mogle bi biti još ozbiljnije. Američki Centar za klimatska predviđanja (CPC) objavio je u četvrtak da su se uvjeti za El Niño formirali još u svibnju te da će fenomen nastaviti jačati tijekom godine, a vrhunac dosegnuti tijekom zime. Time raste rizik od snažnih toplinskih valova, izraženih suša i obilnih oborina u različitim dijelovima svijeta.
Takav razvoj događaja dodatno zabrinjava vlade, kompanije i kućanstva koja se već bore s povišenom inflacijom, potaknutom i ratom između SAD-a i Izraela s jedne te Irana s druge strane.
Čak i prije nego što je CPC službeno proglasio dolazak El Niña, američko Ministarstvo poljoprivrede procijenilo je da bi cijene hrane u SAD-u ove godine mogle porasti do 4,7 posto u odnosu na godinu ranije, što bi bio najveći rast u posljednje tri godine.
Za proizvode koji sadrže šećer i kakao, dvije kulture koje su prema procjeni londonske financijske kuće Marex među najizloženijima sušama povezanima s El Niñom, očekuje se rast cijena i do 8,4 posto.
Posljednji put kada je svijet bio suočen s tako snažnim El Niñom, tijekom 2015. i 2016. godine, globalno gospodarstvo izgubilo je više od 7,8 bilijuna dolara zbog pada produktivnosti, pokazalo je istraživanje koje su proveli znanstvenici s Dartmouth College. Gospodarske posljedice osjećale su se još godinama nakon što je klimatski fenomen oslabio.
El Niño bi nekim regijama mogao donijeti razorne poplave | Bloomberg
El Niño, što na španjolskom znači "dječačić", naziv je dobio po malom Isusu jer su peruanski ribari još u 17. stoljeću primijetili ovu pojavu u razdoblju oko Božića.
Riječ je o klimatskom fenomenu koji nastaje kada površina Tihog oceana tijekom duljeg razdoblja ostane neuobičajeno topla. Tada slabe pasatni vjetrovi, a ponekad čak i mijenjaju smjer, što dodatno zagrijava ocean. Takve promjene pokreću poremećaje u atmosferskom tlaku koji donose obilne kiše pojedinim dijelovima svijeta, dok druge guraju u sušu.
El Niño je prirodan i cikličan fenomen koji se redovito pojavljuje i nestaje. Većinu vremena prolazi bez veće pozornosti, osim u godinama kada poprimi posebno snažan intenzitet. Klimatske promjene, koje u atmosferu unose dodatnu toplinu i vlagu, mogu dodatno pojačati učinke El Niña. Meteorolozi su zato morali prilagoditi način mjerenja ovog fenomena jer su oceani danas znatno topliji nego prije nekoliko desetljeća.
Prema novoj metodologiji, aktualni El Niño mogao bi na vrhuncu dosegnuti snagu usporedivu s velikim epizodama iz ranih 1980-ih i kasnih 1990-ih godina, što ga svrstava među najznačajnije takve događaje u modernoj povijesti. Neki prognostičari već ga nazivaju i "Super El Niñom".
"Najjednostavnije rečeno, očekujte više nestabilnosti tijekom El Niña", upozorava Sarah Kapnick, direktorica za klimatsko savjetovanje u JPMorgan Chase. Dodaje da posljedice neće osjetiti samo područja koja se tradicionalno smatraju klimatski ranjivima.
Ipak, nijedna epizoda El Niña nije potpuno ista pa je još prerano sa sigurnošću reći kakve će posljedice donijeti ovaj ciklus. "S obzirom na to da je riječ o dugotrajnom procesu, i dalje smo vrlo oprezni jer se situacija tijekom sljedećih mjeseci može razvijati brže ili sporije od očekivanja", kaže Emma Sanig, meteorologinja i analitičarka londonske financijske kuće Marex.
Dosadašnji snažni El Niño ciklusi rušili su temperaturne rekorde i poticali smrtonosne toplinske valove, što je povećavalo potražnju za električnom energijom. U kombinaciji s manjkom oborina često su uzrokovali podbačaje prinosa ključnih poljoprivrednih kultura u dijelovima jugoistočne Azije, Australije i zapadne Afrike.
Posljednji El Niño ostavio je dugotrajne posljedice na pojedine usjeve | Bloomberg
Indija je ove godine dočekala monsunske kiše sa zakašnjenjem, a prognoze upućuju na količinu oborina koja bi mogla biti oko deset posto ispod prosjeka. To povećava rizik od nestašice vode i stvara probleme za proizvodnju riže, šećera te uljarica koje služe za proizvodnju jestivih ulja i kozmetike.
Poljoprivrednici se mogu osloniti na sustave navodnjavanja koji koriste dizelske pumpe, no takvo rješenje znatno povećava troškove, posebno u trenutku kada napetosti na Bliskom istoku i ograničena opskrba naftom održavaju cijene energenata povišenima. Takvo okruženje dodatno otežava posao središnjim bankama koje pokušavaju obuzdati inflaciju, a istodobno procjenjuju koliko još mogu podizati kamatne stope bez ugrožavanja gospodarskog rasta.
Istodobno, El Niño često donosi obilne kiše u dijelove Latinske Amerike gdje se uzgajaju kava i kakao, baš u vrijeme berbe. Takvi uvjeti otežavaju transport uroda do tržišta i mogu izazvati poremećaje u opskrbi.
Posljedice se osjećaju i na tržištu pamuka. Snažni El Niño ciklusi znaju smanjiti globalnu proizvodnju te sirovine, što potom povećava cijene odjeće, pelena i medicinske opreme.
U prošlim epizodama El Niña snažni tajfuni uništavali su energetsku infrastrukturu uz obalu, dok su gusti oblaci i obilne oborine smanjivali proizvodnju solarnih elektrana u Japanu. Zbog toga su energetske kompanije morale posezati za fosilnim gorivima kako bi nadoknadile manjak električne energije iz obnovljivih izvora.
El Niño ne donosi samo negativne posljedice. U pojedinim dijelovima svijeta može pogodovati određenim poljoprivrednim kulturama, ublažiti sušu u južnoj Kaliforniji i smanjiti broj uragana na Atlantiku.
Problem je u tome što klimatske promjene sve češće mijenjaju obrasce na koje su se meteorolozi i znanstvenici navikli.
Kako planet postaje topliji, El Niño sve manje slijedi očekivana pravila.
Tako su 2023. godine prognostičari očekivali da će El Niño oslabiti razvoj tropskih oluja i donijeti mirniju sezonu uragana na Atlantiku. Umjesto toga, Atlantik je zabilježio jednu od najaktivnijih sezona oluja otkad postoje mjerenja, što je neuobičajeno za godinu obilježenu El Niñom.
Glavni razlog bio je toplinski val u oceanima. Neuobičajeno topla morska površina pružila je dodatnu energiju za razvoj tropskih ciklona i poništila dio učinka koji El Niño inače ima na smanjenje broja oluja.
Za sada prognoze u SAD-u upućuju na mirniju sezonu uragana od prosjeka tijekom 2026. godine, no to nije umirilo osiguravatelje. Klijenti osiguravateljske i reosiguravateljske kuće Aon već preispituju financijske rezerve za slučaj da snažna tropska oluja pogodi SAD, kaže Liz Henderson, direktorica za klimatske rizike u toj kompaniji.
Prema njezinim riječima, više cijene sirovina i materijala mogle bi povećati troškove obnove nakon prirodnih katastrofa. "Ako dođe do takvog događaja, šteta bi mogla biti znatno skuplja", upozorava Henderson.
Jedan od razloga zbog kojih bi ovaj El Niño mogao imati posebno izražene posljedice leži u činjenici da su kompanije već prisiljene prilagođavati poslovanje zbog rata s Iranom i zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Mnoge su počele tražiti alternativne dobavljače i osiguravati rezervne izvore ključnih sirovina.
Pritisak osjećaju i poljoprivrednici. U pojedinim državama smanjili su upotrebu mineralnih gnojiva ili su ih zamijenili jeftinijim alternativama poput stajskog gnoja, ljuski badema ili proizvoda na bazi urina, nakon što su industrijske zalihe pale, a cijene porasle.
Manja upotreba gnojiva sama po sebi može smanjiti prinose već u sljedećoj žetvi. Ako El Niño dodatno pogorša vremenske uvjete, posljedice za poljoprivrednu proizvodnju i cijene hrane mogle bi biti još izraženije.
U zemljama s nižim dohotkom, gdje kućanstva već sada velik dio prihoda troše na hranu, rizici su još veći. Food and Agriculture Organization (FAO) upozorava da bi se u Latinskoj Americi i na Karibima mogli produbiti problemi s dostupnošću hrane i nestašicom vode. Sličan scenarij prijeti i dijelovima južne Afrike.
Nestašica hrane i vode prijeti dijelovima Latinske Amerike i Afrike | Bloomberg
Glavni tajnik United Nations António Guterres početkom lipnja upozorio je da će El Niño dodatno pojačati posljedice globalnog zatopljenja.
"Uvjeti povezani s El Niñom dolit će ulje na vatru već zagrijanog svijeta", poručio je Guterres. Dodao je kako će se posljedice osjećati snažnije nego prije, zahvatiti šira područja i velikom brzinom prelaziti državne granice.
Posljednji El Niño, koji je završio 2024. godine, pogodio je svijet u trenutku kada su se mnoge države još uvijek nosile s poremećajima u opskrbnim lancima i energetskom krizom izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu.
Jedna od najvidljivijih posljedica bila je situacija u Panamskom kanalu. Zbog suše povezane s El Niñom razina vode u kanalu toliko je pala da pojedini teretni brodovi više nisu mogli sigurno prolaziti, što je dovelo do ograničenja plovidbe i zastoja u globalnoj trgovini.
To je usporilo kretanje robe diljem svijeta, uključujući i prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), energenta koji ima sve važniju ulogu u opskrbi električnom energijom.
Ovoga puta uprava Panamskog kanala pokušava izbjeći sličan scenarij. Još od prosinca 2025. poduzima mjere za očuvanje zaliha vode, nekoliko mjeseci prije službenog dolaska El Niña. Vlasti sada planiraju produljenu sušnu sezonu koja bi mogla početi tjednima ranije nego što je uobičajeno.
"Donošenjem ranih odluka počeli smo upravljati kanalom kao da se već nalazimo u razdoblju ograničenih vodnih resursa, jer u stvarnosti to i jest slučaj", rekao je Ricaurte Vásquez Morales, administrator Panamskog kanala.
Dodatni problem predstavlja činjenica da su današnji opskrbni lanci snažno povezani pa poremećaj na jednom kraju svijeta brzo izaziva posljedice na drugom.
Tako je Peru u svibnju privremeno zaustavio ribolov inćuna zbog zagrijavanja morske površine uz svoju obalu. Na prvi pogled to možda ne djeluje kao problem koji bi mogao pogoditi globalne potrošače, no upravo se peruanski inćuni često prerađuju u riblje brašno i riblje ulje koji služe za prehranu uzgojene ribe, peradi i svinja.
Zbog toga bi obustava ribolova mogla povećati troškove proizvodnje različitih vrsta mesa i ribe. U trenutku kada se cijene hrane u mnogim kategorijama već kreću blizu rekordnih razina, novi poremećaji u opskrbi mogli bi dodatno opteretiti kućne budžete diljem svijeta.
.webp){kind=icon}
