Šta donosi Super El Nino? Topla zima nije nužno dobra vijest za ekonomiju BiH

Nakon ljeta koje je donijelo visoke temperature, sušu, požare i probleme s vodom, Bosna i Hercegovina ulazi u period u kojem bi vremenske prilike ponovo mogle imati direktne ekonomske posljedice. Razvoj snažnog El Nina povećava rizik od ekstremnih vremenskih događaja širom svijeta, dok se posljedice klimatskih promjena već osjećaju i u domaćoj privredi.

Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru, u razgovoru za Bloomberg Adriju upozorava da se posljedice vremenskih ekstrema već prelijevaju na različite dijelove ekonomije.

"Kao posljedicu toploga ljeta već imamo jasno vidljive gubitke koje bilježe svi sektori posebice poljoprivredni i energetski. Svako odstupanje vremenskih prilika od uobičajenih za taj dio godine nosi rizike" , kaže Živko.

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), temperature površine mora u centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku već su između 2,2 i 2,6 stepeni Celzijusa iznad dugogodišnjeg prosjeka. El Niño prirodno nastaje svakih dvije do sedam godina, a klimatske promjene nisu njegov uzrok, iako mogu pojačati njegove efekte.

WMO upozorava da bi snažan El Niño mogao donijeti ekstremne vrućine, suše i poplave u različitim dijelovima svijeta, dok su evropske zemlje obično manje direktno pogođene, međutim, tepteratura u Evropi raste.

UN-ov generalni sekretar António Guterres upozorio je da se El Nino "pred našim očima povećava". Trenutne temperature ukazuju na „Super El Nino“, naziv, koji su uveli neki klimatski stručnjaci, iako WMO još uvijek ne koristi taj termin.

Poljoprivreda već plaća cijenu suše

Ovogodišnja suša već je ostavila vidljive posljedice na poljoprivredu u BiH. Prinosi su značajno smanjeni, posebno kod kultura koje zahtijevaju više vode, dok su istovremeno porasli troškovi proizvodnje zbog skupog repromaterijala. Poljoprivrednici zbog toga strahuju za održivost proizvodnje.

Problem nije samo suša. U dolini Neretve sve izraženiji prodor mora dodatno pritiska poljoprivredu, pa se traže prilagodljivije sorte i nove kulture. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a Mario Jurica poručio je da se prodor mora ne može spriječiti, ali da se može raditi na otpornosti i prilagođavanju proizvodnje. Sve ovo može utjecati na proiztvodnju hrane.

Depositphotos

Istovremeno, Evropa je ovog ljeta bila posebno pogođena neuobičajeno visokim temperaturama, a sedam od deset zemalja s najvećim temperaturnim odstupanjima u svijetu nalazi se na evropskom kontinentu.

U BiH su posljedice ekstremnih vremenskih uslova vidljive i kroz više od 200 požara koji su zahvatili više od 40.000 hektara, dok su problemi s vodom stigli i do privrede, uključujući prekid proizvodnje u Igmanu iz Konjica.

Također, dok su bh. Vatrogasci borili s požarima ,problem je sve više postojala voda. Sarajevo se već sedmicama suočava s problelmima u vodosnadbijevanju. Reakcije, kvarovi i radovi na vodovodnoj mreži dovode do prekida ili smanjenog pritiska u različitim dijelovima grada, a problem je posebno izražen u naseljima na višim nadmorskim visinama.

Depositphotos

Energetika između manje potrošnje i slabije proizvodnj

Živko upozorava da rizik ne završava s ljetnom sezonom. Ako zima bude topla i bez dovoljno snijega, posljedice bi se mogle prenijeti i na narednu poljoprivrednu sezonu.

"Iste rizike bi trpila i poljoprivreda zbog nedostatka vlažnosti tla i pojave bolesti u zimskoj sjetvi i spremnosti za ljetnu sjetvenu sezonu. Bez snijega turistički sektor će imati umanjene prihode", pojašnjava Živko.

Toplija zima na prvi pogled može izgledati kao dobra vijest za energetiku. Manje potrebe za grijanjem mogle bi smanjiti potrošnju električne energije, ali Živko upozorava da je slika mnogo složenija.

Ako zima bude blaga i s dovoljno padavina, hidrološka situacija mogla bi biti bolja, a potrošnja energije niža. To bi, prema njegovim riječima, moglo donijeti određene koristi energetskom sektoru.

Problem nestaje ako topla zima istovremeno znači manjak snijega. "Topla zima bez snježnih padalina značila bi ponovno pritisak na hidroenergetski sektor i obnovljive izvore energije ", kaže Živko.

 

Klimatska otpornost zato postaje sve važnija i za samu elektroenergetsku infrastrukturu. Prema riječima predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE Zijada Bajramovića, klimatski faktori poput viših temperatura, poplava, suša i ekstremnih vjetrova već moraju biti dio planiranja elektroenergetskih sistema.

"rad i funkcionisanje hidroelektrana ne može se više prognozirati na osnovu starih meteoroloških i hidroloških uslova, nego se moraju uzeti i klimatski scenariji, klimatske projekcije, kako bi dobili pravu sliku stanja u elektroenergetici. Posebno bih naglasio ovaj NECP - Nacionalni energetski klimatski plan, čiji cilj je i energetika i klima, ali nije samo to. NECP mora poslužiti kao jedan okvir za tranziciju elektroenergetskog sektora", kazao je Bajrović za medije.

Turizam bez snijega ostaje bez dijela prihoda

Klimatski rizik ne završava na poljima i elektranama. Turizam bi također mogao osjetiti posljedice neuobičajeno tople zime. Bez snijega turistički sektor će imati umanjene prihode, kaže Živko.

Za zimske destincije u BiH to znači da neuobičajeno visoke temperature ne predstavljaju samo vremenski fenomen već i potencijalni poslovni rizik.

Istovremeno, saobraćaj i ifrastruktura izloženi su štetama koje natavju usred poplava, suša, ekstremnih temperatura i drugih vremenskih događaaja.

Depositphotos

Posljedice klimatskih ekstrema već se vide i kroz cijene. Živko navodi da se privreda suočava s pritiskom visokih cijena sirovina i materijala, dok potrošači osjećaju rast cijena hrane.

"Vlasti će sigurno kroz proračune intervenirati kako bi nastale štete donekle bile amortizirane što će značiti dodatne odljeve iz proračuna", dodaje on.

Problem je što se ekonomskiki efektri ne zaustavljaju na direktnoj šteti. Rast cijena smanjuje raspoloževi dohodak i ličnu potrošnju, što se potom može preliti i na potražnju za domaćim proizvodima.

Drugim riječima, vremenski ekstrem koji počne kao problem za jedan sektor može kroz cijene, potrošnju i javne budžete postati problem za širu ekonomiju.

Topla zima ne znači automatski i ekonomsku korist

Zbog svega nevedenog, teško je unaprijed izračunati konačni ekonosmki bilans eventualno toplije zime.

"Teško je predvidjeti konačan rezultat u bilanci jer je riječ o modelima koji projiciraju vremenske prilike, a učinci ovakvih klimatskih promjena pak nisu jednokratni i trenutni nego pogađaju visestruko sve sektore u ekonomiji. Također potreban nam je sustavan odgovor nositelja vlasti na ove sve jasnije okolišne rizike", navodi Živko.

Njegova procjena je da bi eventualne uštede zbog blaže zime mogle biti nadmašene gubicima u sektorima koji su direktno izloženi klimatskim rizicima.

"okolišni rizici traže promjene u poslovanju u pojedinim sektorima (aktivno prilagođavanje) i podršku nositelja vlasti jer štete koje trpe sektori (poljoprivreda, energetika, turizam) nadilaze uštede koje topla zima može donijeti u zimskim mjeseci", zaključuje Živko.

Ostaje da vidimo kakva će zima biti, ali i kakve će posljednice na privredu ostaviti.