Požari zahvatili veliki dio BiH, problemi s vodom stigli i do privrede

Bosnu i Hercegovinu ovog ljeta pogodio je veliki broj požara, dok su pojedini dijelovi zemlje istovremeno suočeni s problemima u vodosnabdijevanju. Uz posljedice po stanovništvo i okoliš, nedostatak vode počeo se odražavati i na poslovanje.

Prema podacima Evropskog sistema za informisanje o šumskim požarima, na koje je upozorila Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT), u BiH je ove godine izbilo više od 200 požara koji su opustošili više od 40.000 hektara zemljišta. To BiH stavlja na prvo mjesto u regionu prema površini koja je zahvaćena požarima.

ACT je upozorio da je riječ o površini koja odgovara 57.000 fudbalskih terena i ponovo otvorio pitanje koliko je država spremna za sve češće i intenzivnije požare.

Problemi nisu bili koncentrisani samo na jedno područje. Hercegovina je tokom ljeta više puta bila na udaru vatre, od Nevesinja i Trebinja do područja Kupresa, Tomislavgrada, Prozor-Rame i Konjica.

"U ovakvim situacijama nema prostora za čekanje i jako je važno da se pokaže kako sustav funkcionira. Najvažniji su brza reakcija, dobra koordinacija i stavljanje svih raspoloživih kapaciteta u funkciju zaštite ljudi i imovine. Vlada Federacije BiH će učiniti sve što je u njenoj nadležnosti da pomoć bude osigurana u svakom trenutku kada bude potrebna", kazao je za medije predsjednik Vlade FBiH Nermin Nikšić.

Fena

U Krajini su vatrogasci i volonteri danima gasili požare na području Cazina, Bihaća, Bosanskog Petrovca i Sanskog Mosta. Na pojedinim lokacijama dodatni problem predstavljala su minirana područja, što je otežavalo pristup vatrogascima i povećavalo rizik intervencija.

Požar je zahvatio i glavni grad zemlje, gdje su gorili Trnovo i Trebević, gdje je gašenje trajalo danima. Zbog požara su bile zatvorene pojedine staze, a blizina Sarajeva dodatno je povećala pritisak na službe koje su učestvovale u gašenju.

Šumski požari sve više postaju globalni ekonomski problem, a ne samo ekološka ili sigurnosna prijetnja.

Ostanak bez vode

Dok su se bh. vatrogasci borili s požarima, problem je sve više postajala voda. Sarajevo se već sedmicama suočava s problemima u vodosnabdijevanju. Redukcije, kvarovi i radovi na vodovodnoj mreži dovode do prekida ili smanjenog pritiska u različitim dijelovima grada, a problem je posebno izražen u naseljima na višim nadmorskim visinama.

Ministarstvo komunalne privrede Kantona Sarajevo ranije je apelovalo na građane da racionalno troše vodu, posebno da smanje potrošnju za zalijevanje bašti, vrtova i travnjaka te druge aktivnosti koje zahtijevaju veće količine vode. Istovremeno, KJKP ViK formirao je posebne timove za kontrolu nenamjenske potrošnje.

Fena

"Uprkos upućenim apelima i upozorenjima na odgovorno i racionalno korištenje vode, na terenu je evidentna povećana nenamjenska potrošnja, koja se, između ostalog, ogleda u zalijevanju bašta i vrtova, pranju ulica, avlija, punjenju bazena i sličnim aktivnostima koje nisu neophodne za svakodnevne potrebe", poručuju iz VIK-a.

Kada nedostatak vode zaustavi fabriku

Požari i nedostatak vode u Konjicu zaustavio je proizvodnju u Igman d.d. Konjic, jednoj od ključnih kompanija namjenske industrije u BiH i proizvođač municije.

Zbog pražnjenja raspoloživih bazena kompanija nije mogla osigurati dovoljno vode za redovan rad proizvodnih pogona. A bez stabilnog dotoka vode, morale su stati i mašine.

Uprava Igmana i Sindikat dogovorili su da zaposlenici od 8. do 11. septembra koriste raspoloživi odmor, jer je uredno vodosnabdijevanje neophodno za proizvodnju, ali i za higijenske i sigurnosne uslove rada. Ako se snabdijevanje normalizuje ranije, proizvodnja će biti nastavljena.

Bloomberg Adria - Igman Konjic

Riječ je o kompaniji koja zapošljava više od hiljadu radnika i čija proizvodnja ima važnu ulogu u domaćoj namjenskoj industriji. Igman se i ranije suočavao s poremećajima u proizvodnji zbog problema s nabavkom ključnih sirovina, poput baruta.

Ovoga puta problem nije bio u lancima snabdijevanja niti u nedostatku sirovina iz inostranstva, već u resursu bez kojeg proizvodnja jednostavno ne može funkcionisati - vodi.

Prema podacima Swiss Rea, požari su među najbrže rastućim klimatskim rizicima, dok su osigurani gubici od šumskih požara u Evropi od 1970. godine realno rasli između osam i 11 posto godišnje. Samo u prva dva mjeseca požarne sezone 2026. godine, veliki požari u Francuskoj, Španiji, Portugalu, Grčkoj i Rumuniji prouzrokovali su procijenjenih 3,6 milijardi dolara ekonomskih gubitaka.

Rizik se pritom širi i izvan tradicionalno najugroženijih područja, jer toplija i sušnija ljeta, veća izloženost imovine i širenje naselja prema šumskim područjima povećavaju troškove za osiguravatelje, države, kompanije i građane.