Najveći sajam automobila u svijetu u Pekingu još je jednom pokazao izvanredan skok u tehnološkom napretku kineskih automobilskih marki. Baterije s dometom od tisuću kilometara koje se mogu napuniti za samo nekoliko minuta, holografski sustavi, kompjuterizirano upravljanje i autonomna vožnja podržana umjetnom inteligencijom samo su neki od naznaka koje pokazuju ogroman tehnološki jaz između kineskih i europskih marki.
No najgoruća automobilska priča s Dalekog istoka nije dobro poznata dominacija kineskih marki u digitalizaciji, već žestoko globalno rivalstvo između najvećeg svjetskog brenda električne mobilnosti BYD-ja i svestranog Geelyja. Baš kao što je BYD prošle godine pretekao američku Teslu u prodaji, diva iz Shenzhena sada sve više pritišće njegov konkurent iz Hangzhoua. Geely je 2025. godinu završio s tri milijuna prodanih automobila, što je 39 posto više nego prethodne godine, a njegove dionice su u meteorskom usponu od početka rata u Iranu.
Geelyjeva ukupna prodaja vozila u prvom kvartalu iznosila je 709.358, što je nešto više od 700.463, koliko je prodao BYD.
Proboj do vodstva
Uspjeh se nastavlja i u novoj godini jer je Geely pomalo neočekivano u prvim mjesecima 2026. godine po prodaji prestigao BYD te ubrzano širi ponudu modela koja ne uključuje samo električna i hibridna vozila, kao što je slučaj kod BYD-ja, već i termičke klasike. Geely ambiciozno igra na kartu prodora na strana tržišta, budući da je prošle godine više nego udvostručio izvoz u Europu i na Bliski istok, dok se na domaćem terenu uspješno nosi s konkurentima u žestokom cjenovnom ratu.
Iako kinesko vodstvo pokušava zaustaviti ratove cijena među proizvođačima, uvodeći u tu svrhu sredinom veljače pravilo koje zabranjuje prodaju automobila po cijeni nižoj od troškova njihove proizvodnje, pozivi na prekid prakse agresivnih sniženja nisu naišli na plodno tlo. Podaci s kineskog automobilskog tržišta, naime, pokazuju da je BYD u ožujku dodatno snizio maloprodajne cijene svojih modela za 10 posto, što je najveće sniženje u posljednje dvije godine.
BYD naime na domaćem tržištu inovacijama na području baterija pokušava zaustaviti uspon Geelyja, koji je prošle godine povećao svoj tržišni udio. Geely je sa svojom diverzificiranom strategijom i prodajnom paletom prvo ovogodišnje tromjesečje završio u vodstvu s gotovo 12,5-postotnim udjelom na tržištu osobnih vozila. BYD je sa svojom ponudom električnih vozila i hibrida odrezao 8,9-postotni udio ukupnog tržišta i zauzeo drugo mjesto. Zanimljivo je da se na vrhu ljestvice najprodavanijih automobila nalazi Geelyjev kompaktni električni EX2, čija cijena na domaćem tržištu iznosi svega 8.500 eura. Geelyjeva ukupna prodaja vozila u prvom kvartalu iznosila je 709.358, što je nešto više od 700.463, koliko ih je prodao BYD.
Žestoka domaća konkurencija, zajedno s agresivnim širenjem kapaciteta, bogatim inženjerskim talentom i nekim od najvećih subvencija na svijetu, stvorila je kineske prvake na području e-vozila koji su pokorili svjetsku konkurenciju. Izvoz BYD-ja je, primjerice, u prvom tromjesečju dosegao rekordne razine i sada obuhvaća već 46 posto ukupne prodaje grupe. S druge strane, prvi čovjek i osnivač Geelyja, Li Shufu, predviđa da će grupa 30 posto svoje prodaje izvan Kine ostvariti tek krajem desetljeća.
Na vrhu liste najprodavanijih automobila u Kini je Geelyjev kompaktni električni EX2, koji na domaćem tržištu košta tek 8500 eura.
''Posljedica neumoljive domaće konkurencije jest da kineski brendovi mogu prodrijeti u sve segmente glavnih svjetskih tržišta'', kaže Blaž Štefe, osnivač i direktor organizacije Euro-Sino Automotive Association (ESAA). "To proizvođačima daje priliku da testiraju sve tržišne segmente i promatraju reakciju tržišta. U sljedećem koraku mogu povećati proizvodnju modela koji idu u prodaju, dok oni koji ne idu u prodaju služe kao testni modeli, koji se kasnije zamjenjuju novim i uspješnijim." Razvojni ciklusi su iznimno kratki jer kineskim inženjerima za prevladavanje tehnoloških prepreka treba najviše šest mjeseci do godinu dana. No, iste sile koje pokreću kinesko automobilsko čudo stvaraju višak proizvodnih kapaciteta, što smanjuje marže, preplavljuje svjetsko tržište kineskim proizvodima te potiče trgovinske napetosti.
Nova generacija BYD-jevih Blade baterija, koju je brend na nedavnom pekinškom sajmu predstavio u novoj generaciji vozila premium marke Denza, tipičan je primjer kineske tehnološke prevlasti. Riječ je o LFP bateriji koja koristi naprednu arhitekturu Cell-to-Pack (CTP) i omogućuje snagu punjenja do 1.500 kW na namjenskim punionicama. Tehnologija flash charging omogućuje da se baterija do 70 posto napuni u svega pet minuta, a za potpuno punjenje potrebno je nešto manje od 10 minuta. BYD, koji se u ožujku na domaćem tržištu donekle oporavio zahvaljujući velikim popustima, nade u povratak na prijestolje polaže upravo u nadogradnju baterijske tehnologije i brzog punjenja.
Međutim, u zaoštrenim geopolitičkim okolnostima iranskog rata, tehnološki napredak više nije jedino što kineskim brendovima osigurava primat. Rastuće cijene goriva doista su potaknule povećanu potražnju za električnim vozilima, ali prvenstveno na razvijenim tržištima poput EU-a. Kako pokazuje poslovni model Geelyja, prednost se krije u raznolikom portfelju, prikladnom za brz prodor na nerazvijena tržišta. Nakon godina postavljanja temelja za širenje izvoza i bijeg s nemilosrdnog domaćeg tržišta, Geely je spreman iskoristiti promijenjenu ravnotežu snaga u svjetskoj automobilskoj industriji, pri čemu mu, kao i ostalim kineskim markama, na ruku idu posljedice iznenadnog zatvaranja tržišta Bliskog istoka.
"Zbog rata se brodovi s novim kineskim automobilima preusmjeravaju u Afriku. Doduše, tamo će ih prodati s niskim maržama, ali time neočekivano brzo otvaraju i afričko tržište", objašnjava situaciju Štefe. Prednost Geelyja je u tome što s ponudom automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i etabliranim zapadnim brendovima u svom vlasništvu, poput Volva, može pokrivati razvijena tržišta, ali i brzo prodrijeti na ona nerazvijena, odnosno na ona gdje će za izgradnju infrastrukture punionica, što je prednost BYD-ja, biti potrebne godine ulaganja i razvoja. "Sve europske brendove koje su istisnuli iz Kine, sada će još brže istiskivati s tržišta Afrike, Južne Amerike i JI Azije", smatra stručnjak.
Zapadne su marke još 2018. godine kontrolirale tri petine kineskog tržišta automobila, dok danas drže jedva trećinu. Prošle je godine Geely ušao i u strateško partnerstvo s Renaultom, i to osnivanjem zajedničke tvrtke za razvoj termičkih motora. Tvrtka raspolaže sa 17 tvornica te bi godišnje trebala ostvarivati 15 milijardi eura prihoda, a mogla bi proizvoditi do pet milijuna motora za hibridne pogone godišnje.
Negativna kretanja
Poslovni podaci u prvom kvartalu ipak pokazuju da je Geely podbacio u odnosu na predviđanja analitičara. Međutim, pad dobiti od 27 posto, na 4,2 milijarde juana (614 milijuna dolara) u usporedbi s 5,7 milijardi juana prethodne godine, posljedica je šireg trenda i tečajnih razlika. Kineska je vlada, naime, u želji za konsolidacijom industrije i suzbijanjem ratova cijena ukinula subvencije te uvela porez na električna vozila od pet do deset posto, što je ohladilo kinesko automobilsko tržište. Konkurent BYD također je u istom razdoblju zabilježio pad dobiti od 55 posto, što je najniža razina u više od tri godine.
"Smatram da je rješenje za Geely i Volvo iskorištavanje zajedničkih proizvodnih kapaciteta", izjavio je Li Shufu, pojasnivši pritom kako bi Volvove tvornice u Europi s vremenom mogle proizvoditi Geelyjeve automobile.
Kako pokazuju podaci, ukidanje subvencija pogodilo je prvenstveno proizvođače koji se oslanjaju isključivo na električni pogon te je ojačalo poslovanje brendova s raznolikom ponudom pogonskih sustava. Prihodi Geelyja u prvom su se tromjesečju povećali za 15 posto, na 83,8 milijardi juana, dok je cijena dionice od početka iranskog rata porasla za 50 posto.
BYD je u istom razdoblju ostvario 150,23 milijarde juana prihoda, što je smanjenje od 11,82 posto na godišnjoj razini, dok je njegova dionica u usporedivom razdoblju dobila na vrijednosti sedam posto. Za BYD to predstavlja najnižu razinu kvartalnih prihoda u posljednje dvije godine, prema podacima Bloomberga.
"Vidimo da je problem prekapacitiranosti u cijelom svijetu vrlo ozbiljan", priznao je Li u nedavnom razgovoru za Bloomberg. "Smatram da je rješenje za Geely i Volvo iskorištavanje zajedničkih proizvodnih kapaciteta", izjavio je, pojasnivši pritom kako bi Volvove tvornice u Europi s vremenom mogle proizvoditi Geelyjeve automobile, čime bi se racionalizirali troškovi i upravljalo trgovinskim pritiscima. "Vjerujemo u lokalizaciju u Europi", ustvrdio je, istaknuvši važnu prednost brenda pred ostalim domaćim konkurentima koji tek nastoje uspostaviti proizvodne i logističke kapacitete na starom kontinentu.
I BYD u Segedinu u Mađarskoj gradi veliku tvornicu osobnih automobila s godišnjim kapacitetom od 300 tisuća vozila, što će biti njegov prvi europski proizvodni pogon. Pokusna proizvodnja započela je početkom godine, dok bi masovna proizvodnja trebala krenuti u drugom kvartalu 2026. godine. Tvornica će proizvoditi modele kao što su Dolphin Surf i Atto 3. "Dolphin Surf iz Mađarske za slovensko tržište očekujemo u drugoj polovici godine", objasnio je za Bloomberg Adriju David Kušanić, zamjenik direktora BYD-ja za Sloveniju i Hrvatsku, pritom ne otkrivajući hoće li cijene biti niže od onih za vozila uvezena iz Kine.
Popularni brend
Razgranata strategija grupe Geely odražava investicijsku strategiju njezinog predsjednika Lija. Bogati biznismen pozornost zapadne automobilske elite privukao je još 2018. godine, kada je za devet milijardi dolara kupio 9,69-postotni udio u Daimleru, danas poznatom kao Mercedes-Benz. Od 2013. godine vlasnik je tvrtke London Taxi Company, koja proizvodi kultne londonske taksije. Godine 2017. kupio je 51-postotni udio u britanskom proizvođaču sportskih automobila Lotus te 49,9-postotni udio u malezijskom proizvođaču automobila Proton.
Električnu ravnotežu grupi je osigurao brendovima kao što su Polestar, podružnica Volva, te premium Zeekr, s kojim je prisutan i na slovenskom tržištu. Na pekinškom sajmu brend je predstavio obnovljenu premium ponudu modela 009, 9X i 8X. Istaknuo se novi SUV Zeekr 8X s cijenom od nešto više od 61 tisuću eura, koji do 100 km/h ubrzava za samo 2,96 sekundi, što ga čini najbržim hibridnim SUV-om na svijetu. U svega pola sata za njega su prikupili čak deset tisuća narudžbi.
.webp){kind=icon}
