Investicije s misijom - zelene obveznice daju novu dimenziju tržištu kapitala u BiH

Zelene obveznice u Bosni i Hercegovini (BiH) polako, ali sigurno, daju novu dimenziju domaćem tržištu kapitala - onu održivog finansiranja. Nakon što su ESG i zelene obveznice postale globalni investicioni trend, domaće finansijske institucije sve odlučnije prate taj pravac.

Najnoviji primjer dolazi od Partner mikrokreditnog društva (MKD), koje ima namjeru da realizuje prvu emisiju zelenih obveznica na Sarajevskoj berzi u vrijednosti od 1,5 miliona maraka.

Time je otvoren još jedan kanal za ulaganja koja ne donose samo finansijski prinos, već i konkretne koristi za okolinu i zajednicu.

Zelene obveznice Mikrokreditnog društva Partner imaju rok dospijeća od dvije godine i fiksnu godišnju kamatnu stopu od četiri odsto. Upis i uplata obveznica trajaće od 12. do 26. novembra.

U Partner MKD ističe da su opredijeljeni za održivi razvoj i zelenu tranziciju u BiH, kroz povezivanje tržišta kapitala s društveno odgovornim ciljevima.

Sva prikupljena sredstva ovo mikrokreditno društvo usmjeriće na odobravanje mikrokredita namijenjenih za finansiranje mjera kojima se postiže ušteda primarne energije i/ili smanjenje emisije CO2.

Cilj je i diverzifikacija izvora finansiranja kroz povećanje fleksibilnosti u upravljanju likvidnošću, osiguranje stabilnih izvora finansiranja te doprinos razvoju tržišta kapitala u Federaciji BiH.

"Emisija zelenih obveznica predstavlja važan korak u realizaciji naše strategije održivog rasta. Partner MKD, kao društveno odgovorna finansijska institucija, nastavlja ekonomsko osnaživanje građana i zajednica, sada s jasnim fokusom na održivost. Investitorima nudimo priliku da svoj kapital usmjere ka projektima koji donose finansijsku vrijednost, ali i stvarne koristi za okoliš i društvo. Naš cilj je da zajedno gradimo zeleniju i otporniju budućnost", ističu iz Uprave Partner MKD.

despositphotos

 

Kako su prošle dosadašnje emisije ESG obveznica u BiH

Pionir u emitovanju zelenih obveznica u BiH bila je Naša banka Banja Luka, koja je u dva navrata emitovala ESG obveznice.

Prva emisija ESG obveznica Naše banke završena je uspješno u novembru 2023. godine. Emitovano je ukupno 70.000 obveznica, ukupne vrijednosti sedam miliona maraka, od čega je upisano 42.270 obveznica u vrijednosti od 4.227.000 KM ili 60,386 odsto od ukupno ponuđenog broja obveznica.

U martu prošle godine su u Našoj banci odlučili da prijevremeno otkupe obveznice radi provođenja postupka druge emisije obveznica. Emitovano je 42.000 obveznica, pojedinačne nominalne vrijednosti 100 KM, ukupne nominalne vrijednosti emisije 4.200.000 KM.

I druga emisija završena je uspješno prodajom 33.770 obveznica, odnosno 80,4 odsto od ukupnog broja obveznica koje su bile predmet javne ponude.

ESG (Environmental, Social and Governance) kao koncept postaje sve bitniji i kompanije koje su prepoznale značaj promjene sa shareholder na stakeholder kapitalizam osjećaju pozitivne efekte, kazao je ranije za Bloomberg Adriju Branko Kecman, direktor Advantis brokera, partnera International Finance Corporation na projektu "ECA regija – aktivnosti vezane za ESG u BiH", koji je podržao State Secretariat for Economic Affairs SECO.

Shvatajući značaj odgovornog, održivog poslovanja, međunarodne finansijske institucije, predvođene International Finance Corporationom, započele su praksu emisije zelenih, ESG obveznica, odnosno obveznica povezanih s održivošću.

Primjeri iz regije

Slovenija je bila prva država u centralnoj i istočnoj Evropi, a druga u Evropskoj uniji koja je izdala obveznicu vezanu za održivost - u junu 2021. godine, a Srbija je u septembru 2021. izdala milijardu evra u zelenim obveznicama na međunarodnom tržištu.

Treći primjer uspješnog izdavanja ESG obveznica u regionu nije vezan za državu, već za privredu. Naime, M+ Grupa prva je kompanija koja je u Hrvatskoj izdala obveznice vezane za održivost u vrijednosti od 300 miliona kuna (približno 40 miliona evra).

Od banaka u regiji, zelene obveznice od 500 miliona evra emitovala je NLB iz Slovenije, ali na međunarodnom tržištu, odnosno na berzi u Luksemburgu.

Projekti koji imaju ESG komponentu puno lakše pronalaze investitore, a u narednih 15 godina trebaće više milijardi za energetsku tranziciju i prelazak s prljavih na čiste tehnologije proizvodnje energije. To otvara velike šanse za zemlje Adria regije da pribave potrebna investiciona sredstva.

Šta pokazuju novije analize

Investitori u svijetu su se prethodnih godina u rekordnim brojkama okretali instrumentima koji su obećavali finansiranje klimatski prihvatljivih projekata, dok je "zelena" oznaka postala sinonim za budućnost finansiranja.

U takvom okruženju, zelene obveznice nudile su nešto više od reputacione vrijednosti. One su donosile i konkretnu uštedu na troškovima zaduživanja. Taj učinak dobio je ime greenium i pretvorio se u jedan od najpraćenijih pokazatelja unutar tržišta održivog duga.

Međutim, analiza BloombergNEF-a, koja obuhvata više od 5.300 zelenih obveznica i stotine hiljada neoznačenih izdanja širom svijeta, pokazuje da je taj benefit u međuvremenu gotovo u potpunosti nestao. I ne samo to. U nekim slučajevima, zelena oznaka danas čak povećava trošak.

U teoriji, greenium označava situaciju u kojoj investitor prihvata niži prinos jer mu je važno da ulaže u ekološki prihvatljive projekte. Od toga, onaj koji izdaje za to dobija konkretnu finansijsku korist - niže kamate i veću potražnju.

Ipak, kako pokazuje analiza BloombergNEF-a, prosječni globalni greenium danas je praktično nestao. Tačnije, pretvorio se u premiju na novo izdanje - situaciju u kojoj zelene obveznice traže višu kamatu od konvencionalnih instrumenata. U prosjeku, od 2014. do početka 2025. godine, izdavači zelenih obveznica plaćaju 0,35 baznih bodova više nego što bi plaćali za obične obveznice. Statistički gledano, to nije ogroman iznos, ali je suštinska promjena.

Medijan globalnog greeniuma dosegnuo je vrhunac 2020. godine na nivou od 3,3 bps. No do 2023. je pao ispod nule, a tržište se okrenulo u suprotnom smjeru. Taj preokret nije bio isključivo rezultat tržišnih ciklusa, već odraz dubljih strukturnih promjena.

BloombergNEF pritom upozorava da greenium i dalje postoji u određenim regionima i sektorima, te više nije pravilo već izuzetak.

 

---tekst dopunjen video sadržajem