Adria regija suočava se s brojnim izazovima u razvoju obnovljivih izvora energije. Birokracija, sporost regulatornih odluka i nedovoljna modernizacija infrastrukture usporavaju napredak, unatoč bogatim prirodnim resursima i značajnim potencijalima za tranziciju prema zelenoj energiji.
Solarni rast uz birokratske izazove
Hrvatska je u prošloj godini instalirala oko 400 MW solarnih kapaciteta, što predstavlja gotovo polovinu ukupnih solarnih instalacija do sada. Međutim, unatoč ovom rastu, zemlja ostaje na začelju Europe po ulaganjima u obnovljive izvore energije. Ključni problem leži u dugotrajnom procesu ishođenja dozvola, koji može trajati i do deset godina.
Ističe se da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) već dvije i pol godine nije donijela ključnu odluku kojom bi se deblokirali deseci OIE projekata vrijednih milijune eura.
"U prošloj godini dominirale su sunčane tehnologije, instalirali smo oko 400 MW, ako znamo da ukupno imamo 872 MW. Radi se većinom o krovovima industrija i kućanstava", izjavila je za Bloomberg Adria TV Marija Hanzec iz Udruženja obnovljivi izvori energije Hrvatske, dodajući kako solarni kapaciteti sudjeluju s tek tri posto u ukupnom energetskom miksu. Vjetar je zadržao udio od 14 posto, dok čak 45 projekata stoji zbog regulatornih problema.
Solarni kapaciteti sudjeluju s tek tri posto u ukupnom energetskom miksu Hrvatske | Depositphotos
Hanzec je pojasnila da su glavne prepreke dogovori između HERA-e i HOPS-a o jediničnoj cijeni priključka na mrežu te ulaganju u modernizaciju elektroenergetske mreže.
"Potrebno je izgraditi dalekovod od Splita do Rijeke, a smatramo da bi se taj projekt trebao financirati iz EU fondova i mrežarina koje korisnici već plaćaju, umjesto da taj trošak snose investitori koji su već platili značajne iznose kroz energetska odobrenja", istaknula je.
Uz to, Hrvatska ima izniman potencijal u geotermalnoj energiji. Kako smo ranije pisali, panonski bazen ima čak 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka, što omogućava proizvodnju električne energije već pri dubinama od dva do tri kilometra. Unatoč tome, iskorištavanje tog potencijala značajno kasni. Tvrtka Geo Power Zagocha iz ENNA grupe trenutno radi na izgradnji najveće geotermalne elektrane u Europskoj uniji s ORC tehnologijom, snage 20 MW, vrijedne 140 milijuna eura. No, kao i kod solarnih elektrana, regulativa i birokratske prepreke često usporavaju realizaciju projekata.
Ogroman potencijal sunca, ali nedovoljno ulaganja
Sjeverna Makedonija ima prirodne uvjete za razvoj solarnih tehnologija, no nedostatak investicija i državnih subvencija usporava taj proces. Prema Iliji Nasovu iz Solarne asocijacije Makedonije, ključ za veća ulaganja leži u kombinaciji solarnih sustava s drugim izvorima energije, kao i u povećanoj podršci Europske unije.
"EU već investira u hibridne energetske sustave, i to je pravac koji bismo trebali slijediti. S državnim poticajima, Sjeverna Makedonija mogla bi ubrzati prelazak na zelenu energiju i postići energetsku neovisnost", naglasio je Nasov.
Poslovni modeli koji dokazuju uspjeh
Tvornica Violeta iz Bosne i Hercegovine dokaz je da ulaganje u obnovljive izvore energije može donijeti izravne koristi. Svi njihovi objekti pokriveni su solarnim panelima, što im omogućava smanjenje troškova proizvodnje i povećanje konkurentnosti.
"Uštedjeli smo 33 posto energije u našim proizvodnim pogonima u posljednjoj godini, a hibridni bojler u tvornici Corspack dodatno smanjuje potrošnju energije. Naša ulaganja u zelenu energiju pokazuju kako se održivost može uspješno integrirati u poslovanje", izjavio je Ivan Penava iz tvornice Violeta.
Violeta je ostvarila uštedu od 33 posto energije u svojim proizvodnim pogonima tijekom protekle godine | Bloomberg Adria
Ambiciozni planovi i izazovi u tranziciji
Slovenija ima ambiciozne planove na području obnovljivih izvora energije. Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa povećanje udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije na najmanje 33 posto do 2030. godine. Sve planirane mjere procjenjuju se na 22 milijarde eura do kraja desetljeća, pri čemu će samo u distribuiranu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora biti uloženo 3,8 milijardi.
Kako je za Bloomberg Adria TV rekao prof. dr. Andrej Gubina s Fakulteta za elektrotehniku Sveučilišta u Ljubljani, Sloveniju prestižu mnoge zemlje Europske unije.
"U posljednjih 20 godina prešli smo s 20 na 25 posto udjela obnovljivih izvora, dok je Njemačka za to vrijeme prešla s 15 na 60 posto", istaknuo je.
Male ulagače u fotonapon prestrašile su promjene u mrežnom sustavu naplate, posebice završetak mrežne sheme prema kojoj su mogli skladištiti energiju u sustavu i uzimati je kada im zatreba. Ipak, ulaganja u fotonaponsku tehnologiju rastu jer se cijena panela, modula, pretvarača i baterija nastavlja smanjivati, čineći ih dostupnijima i privlačnijima za investitore.
U vjetroenergiji investitori moraju zauzeti drugačiji pristup, posebice prema lokalnim zajednicama koje se uglavnom opiru izgradnji vjetroelektrana.
Lokalne zajednice se opiru izgradnji vjetroelektrana | Depositphotos
"Bio je slučaj u Danskoj ili Nizozemskoj gdje je investitor izgradio vjetrenjaču uz mjesnu zajednicu, pa im je dao na otkup dioničkim putem. I u roku od 48 sati prodali su cijelu vjetrenjaču za, mislim, dva milijuna eura", objašnjava Gubina primjer dobre prakse.
Skladištenje energije bit će ključno za još korisniju upotrebu obnovljivih izvora. Najveći izazov je sezonsko skladištenje, primjerice ljetnih viškova za zimu.
"Za sezonsko skladištenje, odnosno skladištenje od ljeta do zime, energiju će trebati skladištiti u obliku molekula, odnosno u obliku vodika ili drugih derivata koji bi se mogli dobiti od vodika. Na tome se temelji dekarbonizacija društva", uvjeren je Gubina.
Primjer održivog razvoja unatoč izazovima
Iako Adria regija sporije napreduje u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije, Srbija pokazuje kako strateška suradnja i investicije mogu ubrzati ovaj proces. Damian Sorrell, šef regionalnog predstavništva Europske investicijske banke (EIB) u Srbiji, istaknuo je u razgovoru za Bloomberg Adria TV kako EIB aktivno podupire projekte usklađene s Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima.
Prema njegovim riječima, EIB je globalno u energetskom sektoru u razdoblju od 2019. do 2023. investirao 30 milijardi eura. U Srbiji i regiji Zapadnog Balkana trenutno financira projekt lansiranja 400 tisuća pametnih brojila, što će pomoći da mreža u budućnosti podrži kapacitete obnovljivih izvora energije i optimizira potrošnju. Taj projekt razvija se u suradnji s Elektroprivredom Srbije (EPS) i Vladom Srbije.
"Podržavamo EPS na njegovom putu dekarbonizacije i izgradnje novih kapaciteta. U narednim mjesecima bit će odobreno 200 milijuna eura za rehabilitaciju dviju hidroelektrana, Bistrice i Potpeći, gdje ćemo također financirati izgradnju novog postrojenja", naveo je Sorrell.
Bit će odobreno 200 milijuna eura za rehabilitaciju dviju hidroelektrana u Srbiji | Depositphotos
Osim javnog sektora, EIB u Srbiji pruža podršku i privatnom sektoru, nudeći kredite lokalnim bankama koje surađuju s malim i srednjim poduzećima. Jedan od primjera suradnje s Europskom komisijom je projekt "EU za Zelenu agendu", koji provodi UNDP, a financiraju ga EU te vlade Švedske, Švicarske i Srbije.
Sorrell je istaknuo da se u Srbiji podjednako ulaže u solarnu i vjetroenergiju, napominjući da je za povrat investicije u prosjeku potrebno od 12 do 18 godina, ali da to ovisi o projektu. Dodao je i da su u Srbiji i na Zapadnom Balkanu potrebni veća povezanost, integracija tržišta i unaprjeđenje regulatornog okvira.
"U Srbiji pružamo tehničku pomoć izravno i kroz program Europske unije JASPERS, koji ima za cilj pomoći u pripremi visokokvalitetnih projekata kojima je potrebno financiranje. Konkretan primjer takvog projekta je vjetropark Vlašić u BiH, gdje smo osigurali zajam od 36 milijuna eura uz 21 milijun eura tehničke pomoći", rekao je Sorrell.
.webp){kind=icon}