Tržišta ignorišu klimatske prijetnje, investitori trpe posljedice

Investitorima nedostaju finansijski podsticaji za postizanje održivih ciljeva, zbog čega su izloženiji gubicima kada dođe do promjene tržišnog sentimenta, pokazuje studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu.

Uprkos godinama nastojanja da se ulaganja sa fokusom na zaštitu životne sredine i društvenu odgovornost učine finansijski privlačnim, i dalje ne postoji dovoljno mehanizama koji bi podstakli banke i upravljače imovinom da usmjeravaju kapital na način koji dugoročno štiti planetu i njene stanovnike, navodi se u studiji Centra za održivo finansiranje Instituta za liderstvo u održivosti Univerziteta u Kembridžu (CISL).

"Trenutno finansijski sistem nema podsticaje da u finansijskim odlukama uzima u obzir održivost", poručili su Nina Seega, direktorka u CISL-u, i Eliot Whittington, glavni direktor za sistemske promjene, u izvještaju.

Navode da ne postoje kazne za ulaganja u neodržive aktivnosti, niti podsticaji za povlačenje iz rizične imovine. Istovremeno, dodaju, ulaganja u aktivnosti koje štete životnoj sredini i dalje donose veći profit od održivih.

Aktivnosti koje štete okolini i dalje donose veću zaradu od onih održivih | Bloomberg

Akademici upozoravaju da tržišta nisu uspjela da pošalju jasne cjenovne signale koji bi odražavali stvarne rizike koji nas očekuju.

"Postoji pretpostavka da će svi tržišni učesnici moći istovremeno da se povuku ako se promijeni raspoloženje", napisali su. "No, više finansijskih kriza već nas je naučilo da to jednostavno nije tačno."

Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se principi održivosti poput ESG (ekološki, društveni i upravljački kriterijumi) i DEI (raznolikost, jednakost i inkluzija) sve češće demonizuju u SAD, gdje ih Republikanska stranka nastoji ukloniti optužujući da su dio "woke" kapitalizma. Kritičari kao dokaz za tu tvrdnju ističu slabe finansijske rezultate ESG ulaganja, tvrdeći da ta strategija zanemaruje obaveze prema investitorima.

ESG, koji je doživio kratkotrajni procvat tokom pandemije, suočava se sa problemima usljed viših kamatnih stopa i poremećaja u lancima snabdijevanja, što otežava razvoj zelenih infrastruktura koje zahtijevaju velika ulaganja. Zbog toga su investitori počeli da se povlače. Na primjer, kompanija Morningstar je u aprilu objavila da su ESG fondovi u prvom kvartalu zabilježili najveće odlive kapitala od kada se ti podaci prate.

ESG gubi na popularnosti, posebno u SAD | Bloomberg

Negativan stav prema ESG-ju raste upravo dok svijet juri ka probijanju kritične granice od 1,5 stepeni Celzijusa zagrevanja. Posljedice tog scenarija već su vidljive, na primjer u osiguravajućoj industriji: Institut Swiss Re nedavno je procijenio da bi ove godine osigurani gubici mogli dostići 145 milijardi dolara, što je znatno iznad desetogodišnjeg prosjeka.

Posebno su izloženi poljoprivreda i građevinski sektor, dok turizam bilježi promjene u sezonalnosti, slično kao i modna industrija. Čak su i informacioni centri pod povećanim rizikom.

Autori izvještaja CISL-a upozoravaju na veliki rizik naglog preokreta na tržištima kada investitori počnu u većoj mjeri da uzimaju u obzir stvarne fizičke posljedice klimatskih promjena.

S druge strane, oni koji klimatske rizike već sada uzimaju u obzir otvaraju sebi vrata ka prilici vrijednoj 10,3 biliona dolara u novoj zelenoj ekonomiji.

"Finansijski sektor ne treba da se mijenja samo kako bi izbjegao opasnost od iznenadne i burne tržišne korekcije kada sentiment konačno uhvati korak sa stvarnošću", poručuju autori, "nego i kako bi iskoristio brojne prilike koje donosi ta prelazna faza".