Sukob na Bliskom istoku ponovno stavlja energiju u središte pozornosti usred rastuće zabrinutosti oko sigurnosti opskrbe i nestabilnih cijena fosilnih goriva. U takvim uvjetima, kako je navedeno u godišnjem izvješću Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), obnovljiva energija dobiva na važnosti kao alat koji vodi do izgradnje otpornijih sustava, manje osjetljivih na međunarodne šokove.
U uvjetima energetske nestabilnosti, obnovljivi izvori su domaći, jeftini i odmah primjenjivi, a povećanje njihova udjela u nacionalnim energetskim sustavima može smanjiti izloženost međunarodnim energetskim tržištima, navodi se u izvješću.
Tijekom 2025. ukupni kapacitet obnovljivih izvora energije dosegao je 5149 gigavata (GW), s novih 692 GW, što predstavlja godišnji rast od 15,5 posto, pokazuju podaci IRENA-e. Solarna energija predvodila je rast s novih 511 GW ili približno 75 posto ukupnog rasta obnovljivih izvora energije. Energija vjetra dodala je novih 159 GW. Zajedno, solarna i energija vjetra činile su 96,8 posto svih novih kapaciteta obnovljivih izvora energije prošle godine, pokazuju podaci IRENA-e.
"U vremenima neizvjesnosti, obnovljivi izvori energije ostaju dosljedni i stabilni u svom širenju. To ne samo da upućuje na tržišnu preferenciju već i s brutalnom jasnoćom potvrđuje otpornost obnovljivih izvora. Decentralizirani energetski sustav, s rastućim udjelom obnovljivih izvora i više tržišnih igrača, strukturno je otporniji. Zemlje koje su uložile u energetsku tranziciju mogu lakše proći kroz krizu s manjom ekonomskom štetom, jačajući energetsku sigurnost, otpornost i konkurentnost", rekao je glavni direktor IRENA-e Francesco La Camera nakon objave izvješća.
Cijene električne energije ne prate cijene plina
Prije četiri godine, kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu, Europa je započela proces smanjenja ovisnosti o ruskim izvorima energije, što je dovelo do naglog porasta cijena plina i električne energije, što je potom uzrokovalo dugotrajnu borbu s inflacijom. Ta je kriza bila glavni pokretač investicijskog buma, posebno u solarnoj energiji.
Upravo je taj procvat, u središtu nove energetske krize na Bliskom istoku, doveo Europu u povoljniji položaj. Cijene električne energije sada su stabilnije nego 2022. i ne prate ubrzani rast cijena plina. Nakon zime, proizvodnja iz solarnih elektrana ponovno raste, a novi izvori energije sve više povećavaju svoj udio u elektroenergetskoj mreži.
"Sada pratimo energetsku transformaciju u stvarnom vremenu", objašnjava Jorge Martínez iz tvrtke Nadara, koja proizvodi obnovljivu energiju. "Kako geopolitičke napetosti povećavaju cijene plina, veći udio solarne i drugih obnovljivih izvora energije ublažava udarac".
"Solarna energija dovela je do niskih cijena električne energije tijekom dana i time smanjila prostor da skuplje tehnologije diktiraju cijenu električne energije. Preciznije je reći da su obnovljivi izvori, zajedno s boljom diversifikacijom, manjom potrošnjom u određenim razdobljima i fleksibilnijim upravljanjem sustavima, pomogli da električna energija ne reagira tako dramatično na svaki plinski šok", rekao je za Bloomberg Adria Businessweek Nikola Bitrak, izvršni direktor tvrtke Colenco, člana Makedonskog udruženja za solarnu energiju Solar Makedonija.
Prema procjenama Rabobanka, obnovljivi izvori ne samo da smanjuju prosječne cijene električne energije već i ublažavaju nagle skokove cijena. Bez njih i bez sezonskog pada potražnje, cijene električne energije u Europi već bi bile oko trećine veće.
Markus Krebber, direktor RWE-a, ističe da obnovljivi izvori pružaju stabilnost jer ne ovise o uvozu fosilnih goriva. "Ako usporedimo različite zemlje, jedna prednost je jasno vidljiva – obnovljivi izvori ostaju neovisni o tim oscilacijama", kaže.
Stoga je, prema Bitraku, snažan rast ulaganja u fotonaponske sustave i druge izvore energije od velike važnosti jer je smanjio ovisnost o uvozu električne energije.
"Solarne elektrane više nisu simbolična investicija, već stvarni faktor veće otpornosti. Istodobno, mnogi industrijski i komercijalni subjekti uložili su u vlastitu proizvodnju iz obnovljivih izvora pa, iako nisu potpuno energetski neutralni, postali su djelomično zaštićeni. Model potrošač – proizvođač se proširuje i institucionalno podržava, što je važna promjena za buduću strukturu potrošnje i proizvodnje", objašnjava.
Je li tržište potpuno sigurno suočeno s globalnom volatilnošću?
Ne, tržište nije potpuno sigurno. Noću, kada solarna energija pada, cijene mogu naglo porasti. U nekim zemljama dosežu razinu tri puta veću od uobičajene. U Nizozemskoj su na početku sukoba premašile 400 eura po megavatsatu, a slični skokovi zabilježeni su i u Njemačkoj.
To pokazuje da je malo vjerojatno da će cijene električne energije ostati "pod kontrolom" u nadolazećem razdoblju zahvaljujući suncu. Prema Bitraku, solarna energija je važna, ali nije dovoljna bez osnovne energije.
"U sljedećoj fazi, skladištenje, baterije, fleksibilnost mreže i međusobne veze bit će sve važniji. Drugim riječima, energetski sustav ulazi u težu fazu: ne samo izgradnju novih kapaciteta obnovljivih izvora već i prilagodbu mreže i logike sustava novom energetskom miksu", kaže.
Zelena ulaganja će se nastaviti i bit će uspješna
Nova kriza pokazuje da bi zelena ulaganja trebala biti temeljni dio svakog portfelja. Trenutačno je "jasno da trenutačne cijene fosilnih goriva povećavaju njihovu zaradu i nadmašuju dionice zelenih ulaganja, ali to je kratkoročno", kaže Patrick J. Murphy, izvršni direktor geopolitičke jedinice u Hilco Globalu.
I Helen Jewell, glavna direktorica za fundamente u BlackRocku, kaže da su trenutačno svi usredotočeni na energetsku neovisnost, pa će dionice povezane s tim "vrlo dobro proći".
"Energetska otpornost i neovisnost nešto je u što možemo biti sigurni u nadolazećim tjednima", rekla je u intervjuu za Bloomberg TV. "Potreba za tim ostaje kritična. "Zato kupnja dionica u sektoru održive i čiste energije u ovom trenutku može biti „važan temelj svakog portfelja".
Međutim, sljedeći val ulaganja bit će drukčiji od prvog, koji je uglavnom bio usmjeren na brzu instalaciju novih kapaciteta. Nakon toga, entuzijazam je donekle splasnuo, uglavnom zbog problema s mrežama koji su prošle godine doveli do kolapsa energetskih sustava u nekoliko zemalja. Osim toga, visok udio solarnih elektrana i niska diversifikacija obnovljivih izvora doveli su do niskih cijena električne energije u razdobljima kada solarna energija proizvodi najviše, što je fotonaponske sustave učinilo manje atraktivnima u usporedbi s drugim izvorima. Međutim, nova kriza predstavlja novu priliku, kaže Bitrak.
"Sljedeći val sve će se više usredotočiti na to kako integrirati, uravnotežiti i učiniti te kapacitete sistemski korisnima. To znači da nova faza zelenih ulaganja neće biti samo 'više solarnih kapaciteta', već 'solarna energija + skladištenje + pametne mreže + digitalizacija'. U tom smislu, sljedeći logičan korak za industriju su ulaganja u baterije i druge oblike fleksibilnosti. Baterije omogućuju preusmjeravanje vlastite proizvodnje na sate kada industriji stvarno treba energija, kako bi se smanjila vršna potrošnja, postiglo bolje upravljanje troškovima i veća autonomija od mreže", objašnjava.
Mogu li više kamatne stope i usporavanje zelene agende pokvariti zamah?
U iščekivanju sljedećih poteza središnjih banaka, investicijska banka Jefferies poručuje investitorima da ne paničare i da nastave ulagati u obnovljive izvore.
Rastući troškovi zaduživanja nakon početka sukoba u Ukrajini bili su još jedan razlog stagnacije ulaganja, ali sada postoje značajne razlike u odnosu na 2022. godinu, prema analitičarima, investitorima i upraviteljima fondova koje je intervjuirao Bloomberg. Postoje dokazi da zelene tvrtke jačaju svoje bilance, primjenjuju strože standarde upravljanja rizicima i zahtijevaju veće prinose prije pokretanja novih projekata.
Utjecaj kamatnih stopa mogao bi biti blaži nego 2022. godine, rekla je Carol Laible, izvršna direktorica tvrtke Domini Impact Investments.
"Kamatne stope mogle bi biti malo više 2026., ali ne mislim da je to dovoljno da znatno uspori ove projekte", rekla je Laible.
"Ono što se događa na Bliskom istoku zapravo potiče novi investicijski ciklus u obnovljive izvore energije", rekao je Alex Monk, portfeljni menadžer u timu za globalne resurse u Schrodersu. To je "zato što ljudi moraju preispitati pitanje energetske sigurnosti, posebno s obzirom na stalan rast potražnje za električnom energijom“.
Sjedinjene Američke Države, nakon dolaska Trumpa, i Europska unija pod pritiskom viših cijena energenata, donekle odustaju od zelene agende. Međutim, prema Bitraku, ne radi se o odustajanju, već o prilagodbi novim ekonomskim, geopolitičkim i tehničkim okolnostima.
"Ulaganja u mreže moraju ići ruku pod ruku s ulaganjima u obnovljive izvore. Nove trafostanice, dalekovodi, interkonektori, digitalizacija, pametne mreže i mogućnost povezivanja novih kapaciteta ključ su sljedeće faze. Čak i ako investitori postanu oprezniji zbog političkih signala iz EU ili SAD-a, fokus neće biti samo na proizvodnim kapacitetima, već sve više na projektima koji donose fleksibilnost, vrijednost sustava i dugoročnu otpornost", kaže.
To je posebno važno u kontekstu troškova. Trošak obnovljivih izvora energije manji je od troškova suočavanja s cjenovnim šokovima, pokazuju procjene Odbora za klimatske promjene Ujedinjenog Kraljevstva. Prema tim procjenama, daljnje oslanjanje na fosilna goriva povećalo bi račune kućanstava za 59 posto do 2040. godine, dok bi uspješna dekarbonizacija ograničila taj rast na samo četiri posto.
.webp){kind=icon}
