Globalne telekomunikacijske tvrtke koje posluju u Južnoj Africi svoje usluge pružaju u partnerstvu s lokalnim tvrtkama koje su djelomično u vlasništvu crnih Južnoafrikanaca. Ova je politika poslovanja uvedena nakon ukidanja aparthejda u svrhu postizanja jednakosti građana. Međutim, SpaceX je cijelu proteklu godinu nastojao promijeniti upravo ta pravila.
Naime, tvrtka koja u Južnoj Africi želi plasirati uslugu omogućavanja internetske veze putem svoje mreže satelita Starlink lobirala je kod tvoraca državne politike po pitanju usvojenih pravila o širokom osnaživanju crnačkog gospodarstva (engl. Broad-Based Black Economic Empowerment – B-BBEE) usvojenih ranih 2000-ih, a na temelju kojih se komunikacijskim tvrtkama uvjetuje zadržavanje najmanje 30 posto vlasničkog udjela u rukama lokalnog crnačkog stanovništva. Elon Musk okarakterizirao je ova pravila kao „otvoreno rasistička“, a prošle je godine osobne primjedbe iznio na svojoj platformi društvenih medija X-u na sljedeći način: „Starlinku nije dozvoljeno poslovati u Južnoj Africi jer ja nisam crnac.“ Premda je posljedično postao meta bijesnih sunarodnjaka, čini se kako i takvim pristupom ostvaruje pozitivne rezultate.
U prosincu je ministar komunikacija i digitalnih tehnologija Solly Malatsi izdao direktivu regulatornom tijelu industrije nalažući promjenu pravila o lokalnom vlasništvu, čime su se vjerojatno otvorila vrata Starlinku za poslovanje u zemlji, a bez ustupanja prava vlasništva. Objava Malatsija, člana Demokratskog saveza koji se zalaže za slobodno tržište, podijelila je dvije glavne nacionalne stranke koje čine trenutačnu vladajuću koaliciju. Tako je zamjenik ministra Mondli Gungubele, član najveće stranke lijevog centra u zemlji – Afrički nacionalni kongres – ANK, izjavio za televiziju eNCA kako se protivi ministrovom ukazu, jer se time pokušava izmijeniti zakon, zaobilazeći propisani zakonodavni postupak.
Republika Južna Afrika počela je provoditi politiku poticanja crnačkog udjela u vlasništvu poduzeća početkom 1990-ih nakon ukidanja aparthejda, ere u kojoj su crnci bili podjarmljeni i uglavnom isključeni iz gospodarstva od vladajuće bijele manjine. Sustav B-BBEE uveden 2003. bio je prepoznatljiva politika Thaba Mbekija, koji je naslijedio Nelsona Mandelu na mjestu predsjednika.
Tijekom godina, regulatorna tijela većeg dijela gospodarskih grana popustila su pred zahtjevom za 30 posto udjela u vlasništvu, ali su zauzvrat međunarodnim tvrtkama dopustili sudjelovanje u takozvanim programima ekvivalenta vlasničkom udjelu, koji najčešće podrazumijevaju obećanja o ulaganjima u lokalne zajednice. Tako su 2019. tvrtke BMW, Ford i Toyota osnovali fond za uključivanje obespravljenih skupina u automobilski sektor zemlje umjesto sklapanja partnerstava s lokalnim automobilskim tvrtkama.
U međuvremenu je regulator za telekomunikacije 2021. zauzeo čvrst stav o vlasništvu, kao odgovor na javno mnijenje kako su crnci nerazmjerno isključeni iz prilika za stjecanje bogatstva u ovoj industriji. Danas su samo rudarske i telekomunikacijske tvrtke obvezne poštivati propis od 30 posto udjela crnačkog vlasništva. Ministar Malatsi kaže: „Nije riječ o Starlinku, već o načelu dosljednosti naših zakona u svim sektorima gospodarstva.“
Međutim, isključiti Muska iz ove rasprave bilo bi gotovo nemoguće. Rođen u administrativnoj prijestolnici nacije, Pretoriji, Musk je otišao u Sjevernu Ameriku sa 17 godina u vrijeme političkih previranja u Južnoj Africi kada se režim aparthejda bližio svom kraju. Nadalje, odnedavno je proširio teoriju zavjere o „genocidu“ nad bijelim stanovništvom u zemlji dok je istovremeno američki predsjednik Donald Trump promovirao upravo tu poruku. Tim više, SAD je omogućio ubrzani postupak priznavanja statusa izbjeglice za bijele Afrikanere (etničku skupinu u JAR-u), lažno tvrdeći kako im je zemlja već oduzeta. „Strašne stvari se događaju u Republici Južnoj Africi“, rekao je Trump prošle godine.
Znakovito je i djelovanje AfriForuma, skupine za prava Afrikanera na čelu s Kalliejem Krielom, koja je lobirala kod američkih političara zbog viktimizacije bijelih poljoprivrednika. Predstavnici skupine posjetili su i Bijelu kuću kako bi zagovarali ukidanje zakona o eksproprijaciji u Južnoj Africi i skrenuli pažnju javnosti na počinjena ubojstva poljoprivrednika, premda nisu tvrdili kako je riječ o genocidu nad bijelim stanovništvom. Iz razgovora s Krielom koji smo vodili u njegovu uredu smještenom u pretežno bjelačkom gradu u blizini Pretorije koji je nekada bio nazvan po tvorcu aparthejda, može se zaključiti kako sada zagovara prisutnost Starlinka kao neophodnog za Južnu Afriku i proziva vladajuću stranku ANK kao onu koja svojim građanima uskraćuje takvu uslugu. „Vlastiti interes ANK-a uvijek je prioritet, bez obzira na negativne posljedice takvog djelovanja za obične ljude Južne Afrike“, rekao je.
Starlink je najveća konstelacija satelita na svijetu. Očekuje se kako će obećanje odgovornih u Starlinku o svjetskoj pokrivenosti brzim internetom biti središnji dio SpaceX-ove prezentacije za inicijalnu javnu ponudu dionica. Tvrtka je nedavno povjerljivo podnijela dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu dionica američkom regulatoru vrijednosnih papira i priprema se za izlazak na burzu već u lipnju.
Bloomberg
SpaceX nudi internetske usluge u otprilike dvadesetak zemalja Afrike, a ulazak na tržište Republike Južne Afrike nastavlja snažno propagirati, izravno i putem saveznika. Naime, Johann Rupert, južnoafrički milijarder i vlasnik konglomerata luksuzne robe Compagnie Financière Richemont, kao član službene pratnje predsjednika Cyrila Ramaphosu pri državnom posjetu Bijeloj kući prije godinu dana, na sastanku s Trumpom i Muskom, izjavio je: „Mi trebamo Starlink.“
Iz SpaceX-a su odbili dati komentar o ovoj informaciji, a ranije ove godine objavili su blog u kojem su razotkrili navodne mitove o svom zanimanju za najrazvijenijom ekonomijom Afrike. Tvrtka sa sjedištem u Teksasu obećala je ulaganje od 500 milijuna randa [30 milijuna dolara (25,63 milijuna eura)] u ruralne škole s ciljem opskrbe čak 5000 škola „besplatnim, brzim internetom koji će moći koristiti više od 2,4 milijuna učenika svake godine“, napisali su.
Malatsi je prvi put javno iznio ideju o promjeni pravila ubrzo nakon predsjednikovog posjeta Bijeloj kući, rekavši kako je njegovo ministarstvo zaprimilo 15.000 komentara javnosti koje je osoblje ureda pregledalo i ocijenilo bitnima. Južnoafrički regulator za telekomunikacije, Neovisno tijelo za komunikacije Južne Afrike (engl. Independent Communications Authority of South Africa – ICASA), uvažio je direktivu ministra prošlog prosinca i potvrdio kako se predmet razmatra, bez određivanja roka. Promjena pravila omogućila bi svakoj telekomunikacijskoj tvrtki ulaganje u infrastrukturu, inicijative za digitalnu uključenost ili istraživanja koja će biti od koristi ranije obespravljenim zajednicama kao zamjenu za uvjet od 30 posto udjela u vlasničkoj strukturi.
Međutim, vlada je i dalje ozbiljno podijeljena. Parlamentarni odbor za nadzor Ministarstva komunikacija i digitalne tehnologije Republike Južne Afrike nazvao je ministrovu direktivu nezakonitom. Khusela Diko, predsjednica odbora, istaknula je kako zakon o lokalnom vlasništvu Južne Afrike nije toliko neuobičajen ako se sagleda iz perspektive nedavnog uvjeta SAD-a prema TikToku koji je u kineskom vlasništvu i smatra kako Malatsi „misli da je pronašao rupu u zakonu“. Također je izjavila sljedeće: „Osmišljen je kako bi promicao interese jednog određenog operatera, u ovom slučaju Starlinka.“
Osim toga, Diko je izrazila skepticizam prema tvrdnji da će SpaceX ulagati u ugrožene zajednice: „Rekla bih da su to obične gluposti...“
.webp){kind=icon}
