Procvat umjetne inteligencije uzrokovao dilemu kod malih ulagača

Tehnološki divovi stavljaju velike uloga na generativnu umjetnu inteligenciju, a četiri tvrtke planiraju ove godine potrošiti ukupno 725 milijardi dolara (629,15 milijardi eura) na kapitalne izdatke. 

Rashodi ovih razmjera nastaju zbog potrebe za ogromnim količinama računalne snage za obuku i pokretanje AI modela, a izvršni direktor OpenAI-a procjenjuje da će proračun njihova podatkovnog centra do 2030. iznositi 600 milijardi dolara (520,68 milijardi eura). 

Najavljenim inicijalnim javnim ponudama, tržište će se još snažnije ispreplesti s umjetnom inteligencijom, no postoji zabrinutost oko održivosti rasta i velike mogućnosti eskalacije problema u sektoru umjetne inteligencije koja će uzorkovati krizu.

Kockari istovremeno mogu izazvati strahopoštovanje i nemir kada u ruletu uporno gomilaju žetone samo na jedan broj. Današnji tehnološki divovi čine gotovo isto svojim prevelikim ulozima na skladišta puna skupih poluvodiča, vjerujući kako će generativna umjetna inteligencija uskoro predvoditi globalno gospodarstvo. Naime, u poreznim prijavama podnesenim krajem travnja, četiri najveće svjetske tehnološke tvrtke otkrile su planove kako će samo ove godine izdvojiti za kapitalne izdatke ukupno 725 milijardi dolara (629,15 milijardi eura). Glavni izvršni direktor OpenAI-a, Sam Altman, fiksirao je proračun svoga podatkovnog centra do 2030. na 600 milijardi dolara (520,68 milijardi eura).  

U ovom pohlepnom trošenju ima više od pukog okretanja kotača ruleta i nadanja najboljem. Potrebne su ogromne količine računalne snage za obuku graničnih (engl. frontier) modela umjetne inteligencije i njihov rad, a dinamika utrke u računalnoj dominaciji dala je toj izgradnji neophodne infrastrukture neprekidnu hitnost. Sve donedavno najistaknutija je uporaba umjetne inteligencije bila u chatbotovima usmjerenima na korisnika, a koje su brojni zapravo koristili besplatno. Ovakvo korištenje AI-a iznjedrilo je razumno pitanja o tome hoće li velike tehnološke tvrtke i visoko vrednovane razvojne tvrtke (engl. startup) ikada povratiti svoja ulaganja. Međutim, prema podatcima tvrtke rizičnog kapitala Menlo Ventures koja ulaže u AI tehnologiju, od ove godine priča je krenula u drugom smjeru porastom AI agenata i alata za kodiranje, što je tehnološke divove nagnalo na trošenje 37 milijardi dolara (32,1 milijardu eura) na umjetnu inteligenciju tijekom 2025. Međutim, iako su prošle već tri godine od početka utrke obilježene pokretanjem ChatGPT-ja, nitko ne može sa sigurnošću reći hoće li se uopće isplatiti ovo dosad nezabilježeno trošenje na generativnu umjetnu inteligenciju.  

Mnogi mali ulagači već su se pridružili ovom trendu, s obzirom na to da oko trećine vrijednosti indeksa S&P 500 čine dionice tehnoloških divova. Dosad su takva ulaganja bila pametna odluka, uključujući ulaganje u Nasdaq koji je u protekloj godini porastao za oko 40 posto, potaknut dionicama tvrtki čije je poslovanje vezano za umjetnu inteligenciju. Međutim, ako spadate u one koji se brinu o održivosti rasta, jednostavno možete ukazati na pokazatelje poput cijene dionice Meta Platforms koja je pala nakon što je tvrtka u travnju otkrila koliko troši na umjetnu inteligenciju. Naravno, pojavile su se i sve kreativnije vrste financiranja koje omogućuju kružno kretanje novca kroz sustav, poput onog kada proizvođač čipova Nvidia ulaže u OpenAI, a startup se ''okrene'' i troši velike svote na proizvode Nvidije.  

Najavljenim inicijalnim javnim ponudama dionica OpenAI-a i Anthropic PBC-ja, tržište će se još snažnije ispreplesti s umjetnom inteligencijom, a što bi se moglo dogoditi već ove jeseni. Ako javna tržišta vrednuju ove tvrtke jednako visoko kao i privatni investitori, inicijalne javne ponude mogle bi dovesti do ukupnih procjena vrijednosti koje se približavaju iznosu od 1,9 bilijuna dolara (1,65 trilijun eura). Time bi se zasigurno obogatili osnivači, osoblje i rani investitori u tehnološke tvrtke, no to će biti puno rizičniji pothvat za male investitore koji na kraju plaćaju daleko više nego što su uložili rani ulagači. 

Mnogo toga ovisi o tome mogu li startupi nastaviti rasti nevjerojatnim tempom kao do sada. Dakle, OpenAI ostvaruje oko 25 milijardi dolara (21,69 milijardi eura) godišnjeg prihoda, a tvrde kako će taj prihod narasti na 280 milijardi dolara (242,98 milijardi eura) do 2030. Kako bi ostvarili taj cilj, moraju brzo proširiti svoje poslovanje. Trenutačno postoje dva načina na koja većina tvrtki rabi velike jezične modele (LLM). Jedan je obrada upita korisničke službe, a drugi pisanje softvera. Potonja uporaba objašnjava zašto je Elon Musk nedavno orkestrirao posao koji bi SpaceX-u osigurao opciju za kupnju startupa Cursor po cijeni od 60 milijardi dolara (52,07 milijardi eura). Inače, Cursor je jedan od najčešće korištenih AI alata za kodiranje. 

Kako bi OpenAI ostvario svoje ciljeve, poslovni korisnici zasigurno moraju početi koristiti njegovu tehnologiju u daleko većem rasponu, uključujući sektor prodaje, financija, zdravstva, ljudskih resursa, logistike, proizvodnje i pravnih poslova. A, zabrinjavajuće je, prema izvješću u Wall Street Journala, to što OpenAI nije ostvario ni svoje ciljeve za prihod i rast broja korisnika određene za 2025., unatoč megalomanskoj potrošnji njegovog izvršnog direktora na infrastrukturu. Uzgred, spomenimo kako je financijska direktorica OpenAI-a, Sarah Friar, u intervjuu za Bloomberg netom nakon objave spomenutog izvješća, rekla kako tvrtka ''nadmašuje zacrtan plan na najvišoj razini'', no odbila je dati konkretne metrike. Mnoge tvrtke, osobito u zdravstvu i drugim reguliranim djelatnostima, drže generativnu umjetnu inteligenciju pod strogom kontrolom (postavljanje namjernih ograničenja, striktno upravljanje podatcima i stalni kognitivni nadzor) ili u pilot-fazi. 

Ovakav razvoj događaja djelomično odražava, već predugo, goruća pitanja o tome jesu li ti alati dovoljno pouzdani za korištenje u donošenju odluka s visokim ulozima. Osim toga, kao što je uočen opseg izazova integracije umjetne inteligencije u zastarjele računalne sustave (engl. legacy systems) tako i izazov iskorištavanja tajnih poslovnih podataka često nezgrapnih za obradu alatima pokretanima umjetnom inteligencijom. A zasigurno nije poticajno ni to što osiguravajuće kuće kao što je American International Group osmišljavaju police koje isključuju incidente povezane s umjetnom inteligencijom. Točnije rečeno, ako vaš chatbot loše savjetuje vašeg kupca, vaš osiguravatelj vjerojatno neće snositi troškove nikakve potencijalne odgovornosti za takav savjet. 

Iako je već bilo nekih značajnih poskliznuća u obavljanju zadataka iz područja prava potpomognutim umjetnom inteligencijom, čini se kako su veliki jezični modeli upravo prikladni za obavljanje takvih zadataka, s obzirom na njihovu sposobnost analiziranja ogromnih količina tekstova iz sudske prakse u svrhu pronalaska obrazaca. Isto tako, posve je sigurno kako će jednog dana ChatGPT i Claude postati sastavni dio radnih postupaka za liječnike, odvjetnike i one zaposlene u sektoru financija, no pitanje je koliko će još uzeti vremena da takve prakse zažive.  

Iz ne tako davne prošlosti, točnije iz 1999., kada smo svjedočili dot-com balonu, možemo izvući vrlo poučnu usporedbu. I tada je entuzijazam oko interneta doveo do istog ovog osjećaja hitnosti za izgradnjom potrebne infrastrukture, a tvrtke su se naglavačke bacile na postavljanje tisuće kilometara optičkih kabela, od kojih je ogromna većina ostala neupotrijebljena gotovo cijelo desetljeće. U tom razdoblju je bankrotirala tvrtka WorldCom, a dionice su tvrtke Amazon.com pale za 90 posto, dok su brojne investicijske tvrtke, doslovce, uništene.  

Međutim, danas su ta optička vlakna i više nego dobrodošla Netflixu, YouTubeu i Zoomu. Amazon se, očigledno, uspio izvući, kao i svaki koji je opstao, jer se profit ipak počeo ostvarivati. Ovoga puta, dominantni tehnološki igrači ipak su puno bolje kapitalizirani. U konačnici, prihodi OpenAI-a mogli bi sustići njegovu potrošnju ako se pokaže dobro fiskalno discipliniran i nastavi s prikupljanjem novca od privatnih investitora. I Anthropic je u samo posljednjih šest mjeseci ostvario rast godišnjih prihoda koji su s 9 milijardi dolara (7,8 milijardi eura) došli do značajnih 30 milijardi dolara (26 milijardi eura), zahvaljujući usredotočenosti na poslovne korisnike. 

S druge strane, neocloud tvrtke, uključujući CoreWeave i Nscale, koje iznajmljuju klastere AI čipova drugim tvrtkama, vjerojatno bi trebale potaći na veći oprez. Jer ako se potražnja za AI-em smanji, vrlo lako bi se mogli naći u situaciji kada neće imati nikoga tko bi im platio račune. Nije za zanemariti ni AI oportuniste. Tako je u travnju proizvođač minimalističkih tenisica Allbirds najavio svoju transformaciju u AI tvrtku pod nazivom NewBird AI, a zapravo je jedina činjenična poveznica tvrtke sa stručnošću u području AI-a bila ta što su zaposlenici tehnoloških tvrtki voljeli njegove tenisice. Unatoč tome, dionice su nakratko porasle za 580 posto prije nego što su se strmoglavile na zemlju. Ovo je bio još jedan eho 1999. godine. Naime, te se godine tvrtka pod nazivom US Office Products nazvala ''rješenjem za e-trgovinu'' nakon čega su im dionice u samo nekoliko dana skočile s jednog (0,87 eura) na osam dolara (6,94 eura) da bi do konca 2000. bankrotirali. 

Umjetna inteligencija zaista može ostvariti pravi uspjeh samo ako većina populacije vidi koristi od primjene koje mogu opravdati veće račune za energiju i ekonomske poremećaje. AI mora poboljšati naše zdravstvene i obrazovne sustave, pronaći rješenja za naš planet koji se zagrijava i stvoriti novu vrstu dobro plaćenih radnih mjesta, a ne samo eliminirati niz postojećih radnih mjesta, što je bio slučaj do sada. 

Međutim, još nismo mogli uočiti znakove takvih koristi. Pa ipak, moguće je istovremeno biti i optimističan u pogledu sposobnosti umjetne inteligencije da transformira svakodnevni život i skeptičan prema tome koliko će uzeti vremena da se to i ostvari. A svakako je za zapamtiti kako su oni koji su se uistinu obogatili tijekom dot-com balona bili upravo oni koji su rano postavili svoje oklade, a unovčili ih prije nego što je nastala gužva.