Bez boli, nema blistavog tena, tajna je popularnosti K-Beauty trenda njege kože

Globalno tržište kozmetičkih proizvoda iz Južne Koreje cvjeta u skladu s nezasitnom potražnjom za kulturnim izvoznim proizvodima ove zemlje, poput glazbe i filmova. Kupci bi ipak trebali biti na oprezu. Naime, postizanje blistavog tena bez pora što su ga popularizirale zvijezde korejskih dramskih serija nije moguće samo s onim što dolazi iz staklenke. 

Iako je širok raspon K-beauty formula za njegu kože učinkovit i daleko pristupačniji od zapadnih marki usporedive kvalitete, one su uglavnom namijenjene zaštiti od sunca, hidrataciji i održavanju kože. I, obično ne sadrže jake aktivne sastojke. Dakle, čak ni već poznata rutina od 12 koraka sama po sebi nije dovoljna za blistav izgled ''staklene kože'' koji su popularizirale glumice poput Song Hye-kyo iz serije The Glory, megahit serije Netflixa.

Nakon što su Kim i Khloe Kardashian prošlog ljeta otputovale u Seul na niz kozmetičkih zahvata i isto podijelile s pratiteljima na Instagramu, broj ljudi koji su posjetili Seul radi medicinske njege porastao je na rekordnih dva milijuna, a Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Južne Koreje najavilo je 2023. kako će ublažiti vizni režim s ciljem privlačenja 700.000 turista zainteresiranih za medicinske tretmane do 2027. godine. 

Više od 60 posto stranih pacijenata prošle je godine posjetilo dermatologe, što je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. Relativno neznatnih 11 posto podvrgnulo se pravom operativnom zahvatu plastične kirurgije. 

Ovaj trend pokreće TikTok objavama označenima (engl. tagged) kao ''K-beauty'' ili ''korejska njega kože'' s nevjerojatnih 250 milijuna pregleda tjedno. Iako u tim objavama prevladavaju recenzije proizvoda i videozapisi ''spremi se sa mnom'', ne nedostaje objava ljudi koji se hvale blistavim odmorima u Seulu.  

Cijena je, ipak, glavni razlog. Jedan tretman botoksom – kozmetički proizvod originalnog naziva Botox u vlasništvu tvrtke AbbVie koji se ubrizgava uz pomoć injekcije, a obično se koristi za zaglađivanje bora ili se ubrizgava u mišiće čeljusti kako bi se spriječilo škripanje zubima, ili pak postigao mekši izgled, u klinici popularnoj među stranim turistima u elitnoj četvrti Gangnam stoji 100 dolara (86,80 eura). Isti tretman bi u SAD-u koštao od 500 do 1000 dolara (434 do 868 eura). Inače, domaća inačica botoksa pod nazivom Hitox oglašava se za samo 24.000 korejskih vona [16 dolara (13,88 eura)]. 

Međutim, cijena nije i jedini faktor. Prema riječima Tonyja Medine, izvršnog direktora kanadske podružnice korejske agencije za medicinski turizam Seoul Guide Medical, za Koreance je posve ''normalno'' redovito koristiti dermatološke tretmane i kod njih stoga ne manjka stručnjaka s bogatim iskustvom. 

Ovisno o tome koliko ste spremni potrošiti i koliko strpljenja imate, postizanje staklene kože je postupak u više koraka koji može uključivati lasersko čišćenje, usisavanje i poliranje kože dok ne zablista, i to nakon vrlo vjerojatnog neugodnog razdoblja oporavka. 

Za postizanje ujednačenog tena bio bi potreban pigmentacijski laser, nakon čega bi se gornji slojevi zagladili još jačim laserom kako bi se smanjila vidljivost pora. U slučaju opuštene kože, provodi se tretman radiofrekvencijskim ili ultrazvučnim uređajima koji prodiru u tkivo ispod površine kako bi potaknuli stvaranje kolagena. Konačno, milije ili madeži lako se uklanjaju CO2 laserom. 

Da ne nabrajamo dalje, dakle, postoji naizgled beskonačan niz tretmana za poboljšanje tena, od „botoksa za kožu“ koji se ubrizgava plitko po cijelom licu do ''Rejuran iscjelitelja'', vrlo bolnog tretmana polinukleotidima dobivenih iz sperme lososa koju je razvila tvrtka PharmaResearch, a ubrizgava se injekcijom, poput botoksa. Mogu potvrditi kako moji prijatelji različitih dobnih skupina koji žive u Hong Kongu i Singapuru u potpunosti vjeruju u tretmane što se nude u brojnim klinikama Seula i tvrde kako ih mogu platiti i sa svojim ograničenim budžetom.  

Valja ipak imati na umu kako medicinska intervencija bilo koje vrste sa sobom nosi i rizike. Osobito kad je riječ o medicinskom turizmu kod kojeg postoje mogućnosti za razvoj većih komplikacija jer se pacijenti mogu suočiti s nedosljednim sigurnosnim standardima, ograničenom pravnom zaštitom, jezičnim barijerama i poteškoćama u dobivanju daljnje skrbi nakon povratka kući. No, Južna Koreja uspjela je prevladati situaciju izazvanom skandalom (tragična smrt studenta koji je umro tijekom operacije čeljusti 2016.) i sada zakonom propisuje postavljanje nadzornih kamera u operacijskim salama. 

Juliana Liu je kolumnistica Bloomberg Opiniona za Aziju koja prati korporativnu strategiju i upravljanja te regije. Prije toga bila je glavna urednica poslovnih vijesti CNN-a Azija te dopisnica za BBC News i Reuters.