Paklene temperature prijete Svjetskom prvenstvu, sve češći strah od prekida mečeva

Nakon prošlogodišnjeg klupskog Svjetskog prvenstva u SAD-u, koje su obilježile opasno visoke temperature i velika vlaga, pažnja se sve više usmjerava na to kako će FIFA odgovoriti na ekstremne vrućine tijekom najvećeg turnira u svojoj povijesti, Svjetskog prvenstva 2026., koje počinje 11. lipnja. Dosad se najviše govorilo o tome kako bi vremenski uvjeti mogli utjecati na nogometaše, no prvenstvo ponovno otvara pitanje onih koji su zapravo najizloženiji riziku - navijača i budućih generacija sportaša.

Manje od mjesec dana prije prve utakmice jasnije se vidi kolikom će toplinskom stresu biti izloženo svih 16 stadiona u SAD-u, Kanadi i Meksiku. Analiza organizacije World Weather Attribution, međunarodne znanstvene mreže koja proučava utjecaj klimatskih promjena na ekstremne vremenske pojave, pokazuje da bi se četvrtina utakmica mogla igrati u uvjetima u kojima temperatura vlažnog termometra prelazi 26 stupnjeva Celzija. Riječ je o pokazatelju koji mjeri koliko se tijelo učinkovito može hladiti, a ta razina smatra se opasnom te zahtijeva brojne pauze za rashlađivanje.

Oko pet utakmica moglo bi se igrati pri temperaturi vlažnog termometra od 28 stupnjeva Celzija, granici nakon koje Američki koledž sportske medicine preporučuje odgodu ili prekid sportskih događaja. Jedan od autora istraživanja tijekom predstavljanja rezultata rekao je da su ove procjene zapravo "konzervativne", što znači da bi stvarni uvjeti mogli biti i znatno gori.

I dalje nije jasno kakav će protokol FIFA primjenjivati po pitanju ekstremnih vrućina. Organizacija je zasad najavila pauzu za hidrataciju od tri minute u svakom poluvremenu, bez obzira na temperaturu. Tijekom prošlogodišnjeg klupskog Svjetskog prvenstva FIFA je dopustila dodatne pauze za rashlađivanje tek kada je temperatura vlažnog termometra dosegla 28 stupnjeva Celzija, i to nakon intervencije Međunarodnog saveza profesionalnih nogometaša. No nijedna od tih mjera, smatraju kritičari, nije dovoljna.

Oko četvrtine utakmica na Svjetskom prvenstvu moglo bi se igrati u uvjetima koje stručnjaci smatraju opasnima za zdravlje | Bloomberg

Iako bi igrači mogli imati problema s vrućinom, puno je vjerojatnije da ćemo gledati sporije i manje atraktivne utakmice, u kojima će se najbolji svjetski nogometaši čuvati i prilagođavati tempu zbog visokih temperatura, nego ozbiljne medicinske incidente na terenu. Riječ je o vrhunskim sportašima koji su navikli igrati u zahtjevnim uvjetima, a nogomet se, zbog stalnih prekida i promjena ritma, ipak razlikuje od sportova poput trčanja ili triatlona.

Prava opasnost zato prijeti navijačima. Dok nogometaše i ostale elitne sportaše stalno prate liječnici i stručni timovi, isto se ne može reći za gledatelje. Na Svjetskom prvenstvu očekuje se između pet i sedam milijuna ljudi na stadionima, a među njima će biti ljudi različite dobi, fizičke spreme i zdravstvenog stanja, uključujući i one kojima ekstremne temperature predstavljaju ozbiljan rizik.

Čak i ako se utakmica igra na jednom od tri klimatizirana stadiona, navijači će vrućini biti izloženi tijekom dolaska i odlaska s utakmica, čekanja u redovima ili boravka u vanjskim fan zonama. Pritom mnogi vjerojatno neće slijediti preporuke za ponašanje tijekom velikih vrućina. Pivo, primjerice, nije baš idealno za hidrataciju.

Zaštita ljudi pritom ne traži komplicirana rješenja. FIFA bi trebala osigurati lako dostupnu i besplatnu vodu, dovoljno hlada i punktove za rashlađivanje oko stadiona i u fan zonama, ali i jasno upozoravati na rizike koje donose visoke temperature te objašnjavati kako se zaštititi. No ako organizacija već sada teško uspijeva uvjeriti javnost da ozbiljno shvaća sigurnost igrača, ne bi bilo iznenađenje da zdravlje navijača ostane u drugom planu.

Pritom se često zanemaruje još jedan problem: ekstremni vremenski uvjeti ne prijete samo velikim sportskim događajima nego i samom bavljenju sportom. Djeca ne mogu normalno trenirati nogomet na poplavljenim terenima, baš kao što je tijekom toplinskog vala teže i opasnije rekreativno trčati. A kada države sve više novca moraju usmjeravati na saniranje posljedica vremenskih nepogoda, manje ga ostaje za lokalne sportske programe i razvoj sporta u zajednici.

Globalno istraživanje koje je Ipsos proveo 2021. pokazalo je da više od polovice ispitanika želi biti fizički aktivnije, no njih 17 posto kao jednu od glavnih prepreka navodi nepovoljne vremenske uvjete.

Klimatske promjene već mijenjaju uvjete u kojima treniraju buduće generacije sportaša diljem svijeta | Bloomberg

Prema izvješću World Economic Foruma, nastavak sadašnjih trendova mogao bi imati ozbiljne posljedice za cijelu sportsku industriju. Kombinirani učinci sve manje fizičke aktivnosti, klimatskih promjena i gubitka prirode mogli bi do 2030. smanjiti godišnje prihode sportske ekonomije za čak 14 posto, odnosno oko 517 milijardi dolara. Do 2050. taj bi se pad mogao povećati na 18 posto, ponajviše zbog manjeg bavljenja sportom i slabije potražnje za sportskom opremom.

Kevin Wekesa, kenijski ragbijaš, rekao je za The Guardian da je morao otkazati besplatan trening za djecu u školi u dijelu Kenije poznatom po zelenilu jer je teren bio potpuno isušen i neupotrebljiv. Učenici su mu rekli da je u takvom stanju već mjesecima. Ako djeca više ne mogu bezbrižno trčati za loptom i igrati sport na školskim igralištima, postavlja se pitanje odakle će dolaziti buduće sportske zvijezde.

Analiza neprofitne organizacije Football for Future proučavala je klimatske projekcije za 18 lokacija diljem svijeta na kojima su prve nogometne korake napravili igrači poput Davida Beckhama, Kyliana Mbappéa i Lionela Messija. Istraživanje pokazuje da bi se do 2050. broj dana u kojima temperatura vlažnog termometra doseže 32 stupnja Celzija mogao povećati za 45 posto, dok bi broj dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva mogao skočiti čak 150 posto. Malo tko želi trenirati ili satima igrati nogomet u takvim uvjetima.

Ako buduće sportske zvijezde, ali i rekreativci, više ne budu mogli normalno trenirati i baviti se sportom, budućnost sporta ne izgleda nimalo optimistično. No posljedice ne staju samo na ekonomskim gubicima i zdravstvenim rizicima. Sport i rekreacija ljudima donose zadovoljstvo, druženje i osjećaj slobode. Zato klimatske promjene ne prijete samo sigurnosti i zdravlju nego i jednostavnim stvarima koje svakodnevni život čine ljepšim.