Fifa Inc.: Može li Europa zaustaviti Infantinovu ofenzivu privatnog kapitala?

Unatoč dugoj povijesti privatnog kapitala, ta je industrija tek nedavno počela širiti svoje pipke na područje sporta. Godine 2006. tri su američka fonda rizičnog kapitala kupila većinski udio u danas svjetski poznatom nogometnom klubu Paris Saint-Germain te ga nekoliko godina kasnije prodala katarskom državnom investicijskom fondu.

Unatoč ukupnom neto gubitku tvrtke Colony Capital – glavnog fonda koji je klub prodao katarskim ulagateljima – njihova je kupnja sredinom prvog desetljeća ovog stoljeća utrla put, prije svega američkom kapitalu, u najvažniju sporednu stvar na svijetu: nogomet.

Dva desetljeća kasnije, krovna nogometna organizacija Fifa kontroverzno razmatra potpunu promjenu poslovnog modela ove inače na papiru neprofitne organizacije, čime bi privatnom kapitalu na pladnju servirala budućnost najpopularnijeg sportskog događaja na svijetu, Svjetskog prvenstva u nogometu, kao i drugih Fifinih natjecanja.

Komercijalizacija nogometa

FIFA je prije nekoliko dana predstavila planove za prijenos većeg dijela svojih komercijalnih i organizacijskih aktivnosti vezanih uz turnire u novi financijski subjekt, čiju vrijednost procjenjuje na 20 milijardi dolara. Dio vlasništva potom bi ponudila privatnim ulagačima te prodajom udjela prikupila do 4,2 milijarde dolara.

Nova tvrtka trebala bi se zvati FIFA Forward Enterprise (FFE). Upravljala bi komercijalnim aktivnostima povezanima sa Svjetskim prvenstvom, Svjetskim klupskim prvenstvom te drugim muškim, ženskim i omladinskim natjecanjima pod okriljem FIFA-e. Pod jednim krovom objedinjavala bi prihode od televizijskih prava, sponzorstava, prodaje ulaznica, ugostiteljskih i VIP usluga te licenciranja, a istodobno bi bila zadužena i za operativnu organizaciju turnira.

FIFA-ini potezi izazivaju dodatne kontroverze zbog povezanosti s investitorima bliskima američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, među kojima su brat Trumpova zeta Joshua Kushner i njegova tvrtka Thrive Eternal. FIFA je za financijsko savjetovanje na projektu angažirala banku JPMorgan, a u planiranju navodno sudjeluje i Greg Maffei, bivši predsjednik i glavni izvršni direktor tvrtke Liberty Media, koji je imao važnu ulogu u komercijalnoj transformaciji Formule 1.

Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino smatra da bi novi poslovni model omogućio veća ulaganja u zemlje koje nemaju pristup značajnim komercijalnim prihodima. Prema njegovim riječima, zadaća FIFA-e jest osigurati da koristi od rasta nogometa ne imaju samo najveći, nego i ostatak nogometne zajednice.

Predsjednik Trump i Gianni Infantino | Bloomberg

"Podmićivanje" nogometnih saveza

Infantinove planove moraju odobriti svih 211 članica FIFA-e. Glasovanje na Kongresu FIFA-e temelji se na načelu "jedan savez, jedan glas", što znači da svaka od 211 članica ima jednaku glasačku snagu, bez obzira na veličinu države, broj stanovnika ili gospodarsku važnost njezina nogometa.

Tako nogometni savez malog karipskog otoka pri odlučivanju o predsjedniku FIFA-e, izmjenama statuta i drugim važnim pitanjima ima jednaku težinu glasa kao i Njemački nogometni savez, koji predstavlja jedno od najvećih i najbogatijih nogometnih tržišta na svijetu. Takav sustav manjim državama osigurava formalnu ravnopravnost, ali istodobno povećava političku težinu regionalnih blokova i razvojnih programa preko kojih FIFA osigurava potporu brojnih manjih članica. Infantino, primjerice, svoju glasačku bazu gradi upravo među manjim savezima.

Nakon predstavljanja plana predsjednik FIFA-e pozvao je svih 211 članica da do 19. rujna podrže prodaju udjela od 20 do 30 posto u komercijalnim pravima Svjetskog prvenstva privatnim ulagačima. Zauzvrat im obećava novi financijski paket vrijedan do 10 milijardi dolara, koji bi bio dostupan od početka 2027. godine, kao i do 40 milijuna dolara za svaki nacionalni savez kroz program FIFA Forward Enterprise.

Infantino je u pismu upozorio da članice koje ne podrže prijedlog neće biti uključene u novi model financiranja, čak ni ako plan dobije potrebnu većinu glasova. U tom bi slučaju ostale u postojećem programu Forward, čije je ukupno financiranje prošireno na 2,7 milijardi dolara, što bi moglo stvoriti dvostupanjski sustav i dodatno povećati financijske razlike među nacionalnim savezima, izvijestili su britanski mediji.

Prijedlog mora podržati više od polovice članica FIFA-e, nakon čega ga mora potvrditi i Vijeće FIFA-e. Plan, o kojem prema navodima britanskih medija mnogi veliki savezi prethodno nisu bili obaviješteni, izazvao je oštre kritike. Jedan od protivnika opisao ga je kao "čisto podmićivanje". FIFA, međutim, ističe da će odluka biti donesena demokratski i da će u potpunosti biti u rukama njezinih članica.

Novi kralj nogometa

Reorganizacija svjetskog nogometa mogla bi Infantina okruniti i za "novog kralja" ovog sporta. Kako piše britanski The Times, nakon isteka njegova posljednjeg predsjedničkog mandata na čelu FIFA-e 2031. godine – aktualni mandat završava mu 2027., no zasad je jedini kandidat na predstojećim izborima – mogao bi preuzeti vodeću funkciju u novoj kompaniji.

List navodi da bi mogao postati povjerenik ili glavni izvršni direktor nove nogometne tvrtke koja bi upravljala FIFA-inim komercijalnim pravima, što bi 56-godišnjem Švicarcu donijelo iznimno visoke prihode.

Iako visina njegove moguće plaće na čelu nove tvrtke još nije određena, britanski medij navodi da bi mogao zarađivati oko 64 milijuna dolara godišnje. Toliku plaću, primjerice, prima povjerenik NFL-a, a riječ je o iznosu većem od primanja Adama Silvera, povjerenika NBA lige.

Infantino kao predsjednik FIFA-e trenutačno prima oko šest milijuna dolara godišnje. Prema službenim podacima FIFA-e, njegova osnovna plaća iznosi oko 3,3 milijuna dolara, uz dodatnih približno 2,8 milijuna dolara bonusa za uspješnost. Osnivanjem nove kompanije svoju bi godišnju zaradu povećao gotovo deset puta.

Zgražanje europskog nogometa

Plan je, očekivano, izazvao oštre reakcije ponajprije u Europi i u UEFA-i, s kojom FIFA već dulje vrijeme ima vrlo napete odnose. UEFA optužuje FIFA-u da sve više zadire u područja koja smatra svojom nadležnošću.

Suzdržane reakcije stigle su i iz nekih neeuropskih nogometnih saveza, koji su poručili da su za FIFA-ine planove doznali tek iz medija.

UEFA, sa sjedištem u Švicarskoj, ovoga je tjedna održala nekoliko kriznih sastanaka te sa svojim članicama provela interne konzultacije o mogućem odgovoru na FIFA-ine planove. Među najradikalnijim opcijama o kojima se raspravlja nalazi se bojkot FIFA-inih natjecanja, počevši od Svjetskog prvenstva 2030. godine, čiji će domaćini biti i dvije članice UEFA-e. Više o tome u nastavku.

U UEFA-i strahuju da bi ulazak privatnog kapitala povećao pritisak na FIFA-u da ostvaruje sve veće prihode, organizira više utakmica i stvara dodatne sponzorske prilike. To bi moglo dodatno ubrzati širenje natjecanja te produbiti već postojeće probleme prenatrpanog kalendara i preopterećenosti igrača.

Prenatrpan raspored nogometnih natjecanja postaje sve kontroverznija tema. Posljednjih godina sve glasniji su sindikati nogometaša, osobito europski, koji upozoravaju na preopterećenost igrača zbog stalnog širenja natjecateljskog kalendara. Klubovi, koji snose teret isplate plaća, u međuvremenu zagovaraju ograničavanje broja međunarodnih turnira jer oni povećavaju umor igrača i rizik od ozljeda.

Iako UEFA okuplja tek otprilike četvrtinu od ukupno 211 članica FIFA-e, pod njezinim okriljem nalazi se većina najuspješnijih reprezentacija svijeta. Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu čak šest od osam četvrtfinalista bile su europske reprezentacije, uključujući i prvaka Španjolsku, a sličan udio Europa je ostvarila i na prethodnim svjetskim prvenstvima. UEFA je stoga svjesna da bi vrijednost bilo kojeg FIFA-inog natjecanja bila znatno manja bez sudjelovanja europskih reprezentacija, što joj daje važan pregovarački adut.

Mnogi strahovi europskih nogometnih saveza uoči početka ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva odnosili su se upravo na Infantinov projekt proširenja turnira. Na posljednjem Svjetskom prvenstvu u Kataru sudjelovale su 32 reprezentacije, dok je ove godine njihov broj povećan na 48. Kritičari su tvrdili da će to znatno narušiti kvalitetu nogometa.

Predsjednik Uefe Čeferin | FotoBobo

Na to je upozorio i predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin, koji je odluku o proširenju nazvao lošom. "Imamo golem broj utakmica koje su potpuno nezanimljive. Europa je na Svjetskom prvenstvu u Kataru imala 13 reprezentacija, a sada ih ima 16. To je mala razlika, dok su se na Svjetsko prvenstvo plasirale neke reprezentacije koje u Europi ne bi dobile nijednu utakmicu", rekao je.

No, čini se da FIFA nije stala samo na proširenju na 48 reprezentacija. Među njezinim prijedlozima za Svjetsko prvenstvo 2030., koje će se održati u Maroku, Španjolskoj i Portugalu, nalazi se i povećanje broja sudionika na čak 64 reprezentacije.

Europski savezi najavili bojkot

Europska nogometna federacija UEFA u četvrtak je podržala bojkot natjecanja pod okriljem FIFA-e ako Infantino nastavi s planovima za prodaju udjela. Samo nekoliko sati poslije prijedlog je odbacio i CONCACAF, koji okuplja nogometne saveze Sjeverne i Srednje Amerike te Kariba. Na sastanku s 41 članicom, među kojima su i SAD te Meksiko, mnogi su izrazili zabrinutost zbog, kako smatraju, umjetno nametnutog kratkog roka te činjenice da prijedlog prethodno nisu razmotrila nadležna tijela FIFA-e. Članice su se također pitale zašto FIFA-i, nakon financijski najuspješnijeg Svjetskog prvenstva dosad, uopće treba kapital privatnih investicijskih fondova.

UEFA je odluku donijela na virtualnom kriznom sastanku sazvanom radi rasprave o kontroverznom planu prodaje udjela. "Svjetsko prvenstvo ne može se promatrati kao investicijski proizvod", poručili su iz UEFA-e. "Nijedna reprezentacija članica UEFA-e neće sudjelovati ni u jednom FIFA-inom natjecanju dok god ovi prijedlozi ostanu na snazi."

UEFA je potom pokrenula interne razgovore o mogućnostima da klubovi i nacionalni savezi bojkotiraju FIFA-ina natjecanja. Osim Svjetskog prvenstva, bojkot bi mogao obuhvatiti i Svjetsko klupsko prvenstvo, prošireno natjecanje pod okriljem FIFA-e koje bi moglo postati konkurent unosnoj UEFA-inoj Ligi prvaka.

Prema pisanju svjetskih medija, predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin bojkotirao je finale Svjetskog prvenstva iz više razloga, među ostalim i zbog FIFA-ine odluke da poništi crveni karton američkom napadaču Folarinu Balogunu.

FIFA-inim odlukama protivi se i Europska unija. Europski povjerenik za sport Glenn Micallef istaknuo je da se na sportska pravila primjenjuje pravo Europske unije kada ona imaju gospodarske učinke. To bi moglo otvoriti put Europskoj komisiji da zatraži ukidanje izuzeća iz pravila tržišnog natjecanja.

"Bojkot bi imao golemu težinu jer UEFA ima najveću financijsku neovisnost i komercijalnu snagu. Osim UEFA-e, prijedlog je već odbacio i CONCACAF, dok su ostale konfederacije zasad suzdržane (izuzev Afrike i Južne Amerike, koje se još službeno nisu očitovale). Ako ne dođe do usuglašavanja stavova, a FIFA ustraje u svojim planovima, nogomet bi se mogao brzo podijeliti na nekoliko odvojenih natjecanja – odnosno Svjetsko prvenstvo bez Europe i Euro svake dvije godine", objašnjava Vid Dežman iz Arene Sport.

Dežman ističe i dodatni problem za FIFA-u: "Bojkot Europe značio bi i odlazak ključnih globalnih sponzora te gubitak prihoda od televizijskih prava, jer je europsko tržište komercijalno najjače. Bez UEFA-e Svjetsko prvenstvo za oglašivače i gledatelje ima znatno manju vrijednost", kaže.

Vruće uoči izbora sljedeće godine

U sjedištu FIFA-e sljedeće će se godine održati i izbori za predsjednika svjetske nogometne organizacije. Prema pisanju Guardiana, Infantino unatoč kontroverzama i dalje ima službenu potporu više od 200 članica FIFA-e.

Prema navodima britanskog lista, tek nekolicina od ukupno 211 članica FIFA-e još nije poslala pisma potpore Infantinu, koji je na dobrom putu da na Kongresu u ožujku uvjerljivom većinom osvoji četvrti predsjednički mandat. Kandidate je moguće predložiti do 18. studenoga, a do tada se pisma potpore mogu povući ili prenijeti drugom kandidatu. Za sada je Infantino jedini kandidat.

Portal Politico u četvrtak je, međutim, objavio da europski nogometni dužnosnici kao mogućeg protukandidata Švicarcu spominju katarskog poslovnog čovjeka Nasera Al-Khelaifija, predsjednika PSG-a i čelnika Udruženja europskih klubova (ECA).

Iako ga dio europskih nogometnih dužnosnika navodno vidi kao ozbiljnog kandidata s jakom političkom i financijskom potporom Katara, njegov glasnogovornik poručio je da Al-Khelaifi nema ni ambicija ni interesa kandidirati se za predsjednika FIFA-e, navodi Politico.