Sarajevo među najzagađenijim gradovima svijeta, koja su rješenja za čistiji zrak

Sarajevo se posljednjih godina često nalazi pri vrhu liste najzagađenijih glavnih gradova svijeta, s nivoima zagađenja opasnim po zdravlje stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da su ključni uzroci spaljivanje fosilnih goriva, gužve u saobraćaju i neefikasni sistemi grijanja, ali nude i konkretna rješenja poput prelaska na obnovljive izvore energije, modernizacije javnog prijevoza i boljeg praćenja kvaliteta zraka.

Problem zagađenog zraka, posebno izražen tokom zimskih mjeseci, grad muči već desetljećima. Uzrok leži u nepovoljnom položaju u kotlini, prevelikom broju automobila te širokoj upotrebi čvrstih goriva za grijanje domaćinstava.

U razgovoru za Bloomberg Adriju, akademik Muriz Spahić iznio je nekoliko ključnih uvida o problemima aerozagađenja u Sarajevu i mogućim rješenjima. Prema njegovim riječima, glavni izvori zagađenja zraka u glavnom gradu BiH uključuju spaljivanje fosilnih goriva, poput uglja, nafte i plina, te organskih goriva kao što su drvo i pelet. U zimskom periodu, kada se povećava potrošnja energije za grijanje, zrak je znatno zagađen, dok se zagađenje smanjuje u ljetnim mjesecima, zbog manjeg spaljivanja goriva.

Kako kaže, kvalitet zraka u Sarajevu trenutno se mjeri na samo nekoliko mjesta, što je nedovoljno za tačno praćenje stanja. Potrebno je uvesti više stacionara za monitoring kvaliteta zraka kako bi se dobila precizna slika o zagađenosti u različitim dijelovima grada.

"Na bazi ovako postavljenog profilskog prikupljanja podataka i aritmetičke sredine očitanih vrijednosti dobili bismo relevantnu sliku nivoa opterećenja sarajevskog zraka polutantima, jer nije svejedno je li nivo zagađenja zraka na saobraćajnim čvorovima velike saobraćajne frekvencije i padinskim prostorima manje opterećenim saobraćajnom infrastrukturom. Naravno da bi monitoring bio relevantniji kada bi se studiozno izabrale lokacije koje su reprezentativne za širi prostor", pojašnjava Spahić.

Šta vlast čini u vezi s pitanjem zagađenja

Kako su kazali za Bloomberg Adriju iz Udruženja Aarhus centar u BiH, lokalne vlasti poduzimaju mjere za smanjenje aerozagađenja, ali te mjere nisu dovoljne. Subvencije za ekološki prihvatljive kotlove i kratkoročne mjere u saobraćaju nisu dovoljne da bi se drastično smanjile emisije.

"U Sarajevu je svakodnevno prisutno ogromno zagušenje saobraćaja, a broj vozila na dizel i benzin je i dalje previsok. S tim u vezi potrebno je radikalno promijeniti cijeli transportni sistem. To podrazumijeva izgradnju modernog i efikasnog sistema javnog prijevoza koji bi mogao konkurirati privatnim vozilima, proširenje biciklističkih staza, poticanje na korištenje električnih vozila, i naravno, proširenje zona sa smanjenim saobraćajem u centru grada", navode iz udruženja.

Za rješavanje problema zagađenja na duže staze, nužno je prelaziti na obnovljive izvore energije, modernizirati sisteme grijanja i investirati u energetski efikasan saobraćaj. Dugoročna rješenja, kako ističu iz Aarhus centra, zahtijevaju integrirani pristup i jaču strategiju koja će uključiti održivi urbani razvoj.

Depositphotos

Spahić naglašava da građani i Vlada Kantona Sarajevo moraju preuzeti odgovornost za plaćanje čistijih energenata ako žele smanjiti aerozagađenje. Kao jednu od alternativnih opcija predlaže detaljno razmatranje izgradnje toplovoda od Termoelektrane Kakanj do Sarajeva, uz upozorenje o pitanju - koliko je takva investicija održiva u eri dekarbonizacije.

Pored toga, ističe potrebu za prilagođavanjem postojećih i izgradnjom novih saobraćajnica kako bi se ubrzao promet u gradu. Za dugoročno smanjenje zagađenja apeluje na unapređenje građevinskog sektora kroz primjenu izolacijskih materijala koji odgovaraju standardima Evropske unije.

Moguća rješenja aerozagađenosti Sarajeva – aktivni i pasivni postupci

Kako kaže Spahić, aerozagađenje je posljedica uzroka. Uzrok je spaljivanje fosilnih goriva radi zagrijavanja stambenih prostora i goriva u saobraćajnim sredstvima.

U pogledu rješenja, Spahić predlaže kombinaciju aktivnih i pasivnih mjera. Aktivni pristup uključuje već spomenuti prelazak na plin, unapređenje saobraćaja i vozila.

Pasivni pristup, poput stvaranja boljih zračnih koridora kroz grad, smatra nedovoljno efikasnim, jer se ne mogu prevazići osnovne meteorološke prepreke kao što su advektivne tišine i slabi vjetrovi u Sarajevu.

Spahić ističe da njegovo dugogodišnje iskustvo u proučavanju i edukaciji iz fizičko-geografskih nauka, uključujući meteorologiju i klimatologiju, ukazuje na ograničenja pasivnih metoda poput zračnih koridora u rješavanju problema aerozagađenja u Sarajevu. On postavlja niz pitanja koja dovode u pitanje efikasnost ovih metoda.

"Kako propustiti vjetar kroz sarajevsku kotlinu u bilo kojem pravcu preovlađujuće ruže vjetrova u sarajevskoj kotlini kada vjetar ne puše za vrijeme advektivnih tišina. Prema meteorološko-klimatološkim statističkim pokazateljima za četiri klimatska razdoblja (po 30 godina) od kada se mjere vremenski i klimatski parametri, u prosjeku Sarajevo u januaru ima samo dva dana s vjetrovitim vremenom brzine 10 m/s", navodi Spahić.

Depositphotos

Spahić dodaje da, kada vjetar puše, ne postoje prepreke koje sprečavaju propuhivanje kotline, iako visoke zgrade mogu utjecati na smjer, ali ne i na pravac puhanja. U uvjetima ciklonalnog vremena s izraženim turbulencijama i advekcijama, nema akumulacije polutanata niti stvaranja smoga, što dodatno umanjuje potrebu za pasivnim rješenjima poput zračnih koridora.

"S obzirom na to da se ne može upravljati prirodnim procesima, onda nam jedino ostaje da rješavamo pitanje energenata. S tim u vezi postoji samo jedno rješenje koje je provedeno uoči održavanja 14. Zimskih olimpijskih igara, čiji je domaćin bilo Sarajevo, dovođenje zemnog gasa. Osnovnim energentom u Sarajevu i okolini za zagrijavanje stambenih i radnih prostora, zakonodavna i izvršna vlast KS dekretom treba proglasiti zemni gas", kaže Spahić.

Utjecaj na zdravlje, ali i turizam

Posljedice dugotrajnog zagađenja po zdravlje građana u Sarajevu i drugim gradovima BiH su ozbiljne. Respiratorne bolesti, poput astme i bronhitisa, kardiovaskularne bolesti, kao i skraćenje životnog vijeka, samo su neki od negativnih efekata zagađenog zraka. Djeca, starije i osobe s postojećim zdravstvenim problemima naročito su ugroženi.

"Dugotrajna izloženost zagađenju može skratiti životni vijek, dok ima i negativne efekte na mentalno zdravlje. Uzimajući u obzir da su gradovi poput Sarajeva, Zenice i Tuzle među najzagađenijim u Evropi, posljedice su velike na svakodnevno zdravlje stanovništva i predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva hitnu reakciju", navode iz Aarhus centra.

Depositphotos

Mediji također igraju važnu ulogu, naročito kada je riječ o turizmu, kaže Spahić. U hladnijem periodu godine, kada se prvi put pojavi radijaciona magla, a temperature opadnu do tačke mrazišta, prva vijest koju ujutro čujemo ili pročitamo iz medija odnosi se na tvrdnju da je Sarajevo najzagađeniji grad svijeta.

"Osim što nismo svjesni tačnosti podatka o zagađenosti zraka, isto tako nismo svjesni koje posljedice mogu prouzrokovati ovakve medijske dezinformacije. To se posebno odnosi na relaciju aerozagađenja i turizma. Turizam je senzibilna privredna grana kojoj zagađena životna sredina nije reklama. Glasine kod nas su, nažalost, postale uobičajena pojava", pojašnjava Spahić.

Također, svijest građana o ovom problemu se mora poboljšati kroz edukaciju i promjene u svakodnevnim navikama.

"Sve ove mjere nisu dovoljno učinkovite ako grad ne razvija dugoročnu strategiju borbe protiv zagađenja, temeljenu na održivom razvoju i zelenoj ekonomiji. Pitanje zagađenja zraka u Sarajevu je pitanje ekološke, ali i socijalne pravde. To nije problem samo za ekološke aktiviste, to je problem za sve građane, jer se zdravlje svakog od nas ugrožava", zaključili su iz Centra.

 

 

 

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar