Predstavljen je Nacionalni plan za energiju i klimu (NECP) Bosne i Hercegovine, koji donosi samo jedno odstupanje u odnosu na ciljeve koje je postavila Energetska zajednica za 2030. godinu. Naime, Bosna i Hercegovina je prihvatila smanjenje emisije plinova s efektom staklene bašte na 15,65 MtCO2 te da udio obnovljivih izvora energije (OIE) bude 63,62 posto.
BiH nije prihvatila cilj energetske efikasnosti koji je propisan na 6,5 Mtoe te je postavila cilj od 6,84 Mtoe. Cilj Energetske zajednice nije prihvaćen zbog njegove političke prirode, rekao je Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. "To bi za BiH značilo smanjenje izvoza električne energije", dodao je.
Na prezentaciji NECP-a navedeno je da je uvjet za nove investicije uspostava burze električne energije u Bosni i Hercegovini. Uvjet za investiranje je cijena dan unaprijed i cijena unutar dana.
BiH će od 10. svibnja 2023. biti jedina zemlja u regiji koja nema burzu električne energije.
Bloomberg
Do 2030. godine neće biti ubrzane dekarbonizacije, već se ista očekuje od 2030. do 2040. godine, dodao je Softić. U NECP-u BiH se navodi da će iz pogona biti isključeno 410 MW iz termoelektrana, bez izgradnje novih elektrana na fosilna goriva. "Određeni blokovi, poput Bloka 3 u Tuzli i jednog bloka u Kaknju, preći će na biomasu", rekao je Softić.
Neće biti izgradnje Bloka 7 u Tuzli, dodao je pomoćnik ministra. "Neće biti ni proizvodnje električne energije iz plina, a do 2030. je planirana izgradnja Južne interkonekcije i Nove istočne interkonekcije."
U ovom dokumentu se također navodi da će u pogon biti pušteno više od 2.000 MW iz obnovljivih izvora energije te se najveći porast očekuje u fotonaponskim elektranama s više od 1.500 MW.
Do 2030. planira se uspostava organiziranog tržišta električne energije i plina u BiH. Također, planirana je uspostava sistema trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (ETS).
Ukoliko se uspostavi ETS u BiH, u proračunima Federacije BiH i Republike Srpske ostat će više od 440 milijuna eura, naveo je Softić. Ukoliko BiH bude plaćala CBAM, onda će se u proračun Europske unije priliti oko 220 milijuna eura iz BiH, dodao je. Obračun je rađen za cijenu od 50 eura po toni CO2.
Bloomberg
Procijenjeno je da će do 2030. godine u BiH biti investirano između 13,5 i 16 milijardi KM u energetski sektor. Investicije u prelazak na biomasu procjenjuju se na 390 milijuna eura, izgradnju novih kapaciteta hidroelektrana od 540 do 630 milijuna eura, izgradnju novih fotonaponskih kapaciteta od 719 do 874 milijuna eura te u razvoj mreže za distribuciju električne energije oko 830 milijuna eura.
Softić je istakao da je NECP BiH završen na vrijeme s obzirom na to da je rok lipanj 2023. godine.
NECP BiH je predstavljen dan uoči Energetskog summita u Neumu, koji okuplja predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake iz oblasti energetike i poslovne subjekte. U fokusu će biti najaktuelnija pitanja energetskog sektora u BiH.
U tri dana razgovarat će se o energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine, kompanijama i građanima kao pokretačima reformi energetskog sektora, cijenama ugljika, pravednoj tranziciji, cyber sigurnosti energetskog sektora, neiskorištenim potencijalima energetske efikasnosti u rezidencijalnom sektoru i elektromobilnosti.
.webp){kind=icon}
